Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa športa koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2019. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se radi o strateškom dokumentu za razdoblje od 2019. - 2026. godine, a kojim se utvrđuju ciljevi razvoja športa, mjere i aktivnosti za provedbu tih ciljeva, kao i nositelji i provoditelji razvoja i mjere kontrole provedbe Nacionalnog programa.
Izradi Nacionalnog programa prethodila je vrlo iscrpna analiza cjelovitog sustava športa u Republici Hrvatskoj koja je realno prikazala sve segmente športa, od infrastrukture, načina financiranja, edukacije trenera i športaša do uključenosti stanovništva i športske aktivnosti. Takva analiza ukazala je na 6 općih ciljeva koji se kane postići u razdoblju od 2019. - 2026. godine, a to su (1) osigurati preduvjete za razvoj športa, (2) unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijenosti športa, (3) unaprijediti skrb o športašima, (4) uspostaviti sustavan i racionalna pristupupravljanja održivom športskom infrastrukturom, (5) unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, i (6) unaprijediti sustav upravljanja u športu.
Za praćenje provedbe Nacionalnog programa športa planira se objediniti sve uključene u sustav športa kako bi se međuresornom suradnjom osiguralo da doista svi planirani ciljevi budu ostvarivi.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora istaknuli su važnost športa s obzirom na javnozdravstvene pokazatelje koji ukazuju na činjenicu kako je gotovo 70% populacije neaktivno. U tom smislu ukazano je na potrebu osnaživanja prvenstveno obrazovnog sustava da razvija svijest kod djece i mladih za aktivnijim sudjelovanjem u športskim aktivnostima kako bi im šport postao način života.
Prilikom financiranja športova od strane Državnog proračuna i kroz proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je voditi računa o masovnosti, kako bi i oni športovi čiji športaši ne postižu vrhunske rezultate, ali okupljaju velik broj djece i odraslih mogli imati priliku za razvijanjem.
Također, postavljeno je pitanje stručnih kadrova koji su deficitarni, osobito u manjim sredinama, te je obrazloženo kako Nacionalna strategija predviđa ulaganje u edukaciju športaša koji se nakon aktivne karijere nastavljaju baviti športom u svojstvu trenera, kako bi stekli potrebne kompetencije. Prema pokazateljima iz analize koja je prethodila izradi Nacionane trategije, gotovo 40% trenera nema stručnih kompetencja stečenih edukacijom.
S obzirom kako je u uvodnom izlaganju istaknuo predstavnik predlagatelja da predstaoje razgovori s Poreznom upravom u smjeru pronalaska rješenja za porezne olakšice za sredstva uložena u šport, iznesen je prijedog da se raazgtovori vode na tragu činjenice da 80-90% stručnih kadrova radi u športu u svojstvu volontera, ili kao drugo zanimanje, pa bi se moglo razmotriti da njihovi ugovori o radu budu na tragu ugovora o autorskom djelu. Također, u smislu problema koji se pojavljuju istaknuto je plaćanje poreza koji se određuju s obzirom na sredstva uložena u održavanje športske infrastrukture.
Članovi Odbora su glasovali o sljedećem zaključku: "Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Nacionalni program športa", koji je jednoglasno prihvaćen (8 glasova ZA).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić