Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 22. sjednici, održanoj 20. svibnja 2009. godine, Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom 7. svibnja 2009. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na one odredbe predloženog zakona koje se odnose na obavljanje policijskih poslova, primjenom policijskih ovlasti kojima se ulazi u područje zaštite prava i sloboda građana, te kada je policijski posao usmjeren na zaštitu ljudskih prava, temeljnih sloboda i vrijednosti zagarantiranih Ustavom Republike Hrvatske.
Istaknuto je da tijekom proteklih godina Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zaprimio određeni broj predstavki građana u kojima se pritužuju na postupanje policijskih službenika, od čega se jedan dio odnosi na prekomjernu uporabu sredstava prisile. U očitovanjima i odgovorima Ministarstva unutarnjih poslova koja su, uredno i na vrijeme, dostavljana ovom Odboru, redovito se ističe da su sredstva prisile upotrijebljena sukladno zakonskim odredbama i internim pravilnicima o načinima policijskog postupanja. Kako se ovim zakonskim prijedlogom daju veće ovlasti policijskim službenicima, ukazano je na važnost preciznijeg uređivanja policijskih ovlasti kako bi se izbjegla sumnja u arbitrarnost u provođenju postupka, ovo tim prije imajući u vidu podatak, kojeg ističe i pučki pravobranitelj, da je prema evidenciji Odjela za analitiku MUP-a, tijekom 2008. bilo riješenih 1875 predstavki, od toga samo 76 utemeljenih, te je stoga za očekivati, kako je istaknuto, da će broj utemeljenih pritužbi biti još manji s obzirom na jačanje ovlasti. Predloženo je, također, da se zakonom preciznije uredi postupanje s predstavkama i pritužbama građana.
Članovi Odbora su posebno naglasili da se ljudska prava i slobode najčešće krše kroz postupanja utemeljena na pravilnicima i procedurama, a koje donosi ministar. I ovim Prijedlogom zakona, kako je istaknuto, daje se ovlast ministru da donese propise o načinu postupanja policijskih službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjeni policijskih ovlasti iz članaka 23. do 102. ovoga Zakona, što predstavlja veliki broj članaka koji treba biti reguliran podzakonskim aktom. Članovi Odbora su mišljenja da bi ovi provedbeni propisi trebali biti raspravljeni barem na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kako bi se otklonila svaka sumnja u njihovu neusklađenost s odredbama zakona te time osnažilo povjerenje u postupanje policijskih službenika utemeljeno na zakonu.
Članovi Odbora su zatražili obrazloženje slijedećih odredaba predloženog zakona:
- Člankom 74. Prijedloga zakona daje se ovlast policijskom službeniku da bez pisanog naloga uđe i obavi pregled tuđeg doma i s njim povezanih prostorija, npr. radi izvršenja naloga o dovođenju. Postavljeno je pitanje koliko je ova odredba u suprotnosti s ustavnom odredbom o nepovredivosti doma, odnosno s odredbom da samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Ukoliko je takav pregled utemeljen samo na usmenom nalogu, dovedena su u pitanje temeljna ljudska prava zaštićena Ustavom.
- U svezi članka 47. predloženog zakona nejasno je zašto je ispušten dio dosadašnje zakonske odredbe koji kaže da je policijski službenik dužan osobu koji privodi i dovodi obavijestiti i o pravu na branitelja, a ne samo o pravu na obavještavanje člana obitelji ili druge osobe koju ta osoba odredi. Također je izraženo mišljenje da uopće nije napravljena distinkcija između dovođenja i privođenja, te zašto se dovođenje ne obavlja tijekom radnog vremena u slučajevima kada je riječ o poduzimanju policijskih poslova koji trpe odgodu.
- Kada je riječ o čuvanju podataka u zbirkama (čl. 26.) ukazano je na nerazumljivost odredbe kojom se čak pet godina čuvaju podaci o osobama prema kojima je poduzeta provjera identiteta, a da se trajno čuvaju podaci o događajima koji su dojavljeni policiji.
- Izraženo je mišljenje da je potrebno čl. 9. dopuniti na način da policija informira građane, pravne osobe i jedinice lokalne samouprave o specifičnim sigurnosnim uvjetima na određenim prostorima.
Članovi Odbora su posebno podržali primjedbe i prijedloge pravobraniteljice za djecu koje se odnose na poduzimanje policijskih ovlasti prema djeci, a u svezi članaka 18., 38 i 47. Prijedloga zakona.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin