Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 244

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 17. sjednici, održanoj 27. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom 19. prosinca 2009. godine.

Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Većina članova Odbora predložila je da se rasprava o ovom Prijedlogu zakona provede u prvom čitanju, s obzirom da ne postoje razlozi za hitnost njegova donošenja budući je stupanje na snagu ovoga zakona predviđeno za početak 2010., dok je rok za donošenje uredbi koje Vlada treba donijeti kraj prosinca 2009. godine. Osim toga, članovi Odbora su naglasili da se ovim prijedlogom zakona znatno mijenja sustav plaća državnih službenika o čemu se ni socijalni partneri nisu u potpunosti usuglasili, a kako se on odnosi na veliki broj državnih službenika, mišljenja su da je prijedlog zakona potrebno temeljito raspraviti.

U raspravi su članovi Odbora posebnu pozornost obratili na temeljnu promjenu koju u sustavu plaća državnih službenika unosi prijedlog ovog zakona, a to je zamjena instituta minulog rada institutom promicanja temeljem ocjena rada i učinkovitosti, odnosno  na uvjetovanje rasta plaća isključivo ocjenama rada kao i na predloženi način nagrađivanja za iznimne rezultate.

Istaknuto je da predloženi model promicanja u plaći temeljem ocijene rada nije dovoljno objektiviziran kako bi se ostvario cilj ovog zakona, a to je poboljšanje kvalitete rada državnih službenika i njihova motivacija za bolji rad i učinkovitost. Naglašeno je da dosadašnja višegodišnja praksa ocjenjivanja pokazuje da je vrlo teško osigurati objektivnost ocjenjivanja, koje je u većem dijelu državnih službi podložno subjektivnim procjenama, često na granici arbitrarnosti, te se stoga otvara prostor za moguće manipulacije koje mogu biti usmjerene na promoviranje, kako je istaknuto, podobnih, a ne stručnih i učinkovitih službenika. Izneseno je i mišljenje da bi predloženi model mogao biti u praksi različito primjenjivan ovisno i o stanju proračuna, odnosno tako što bi se kriteriji ocjenjivanja podešavali prema sredstvima koja se u proračunu osiguraju za plaće.
Zbog svega toga je predloženo da se zadrži dodatak na minuli rad jer on predstavlja ne samo jedan oblik stečenog prva već i vrednovanja radnog iskustva, što samo po sebi ne isključuje napredovanje službenika kroz platne razrede, kako to, uostalom, pokazuje praksa više europskih zemalja s dugogodišnjim iskustvom u ovoj problematici.

Upozoreno je, također, da predloženi model ocjenjivanja sužava prava pojedinih skupina službenika, kao što su rodilje i osobe koje su na bolovanju dužem od šest mjeseci (npr. zbog neke teže bolesti čija terapija traje duže od 6 mjeseci u tijeku godine). Naime, kako je Zakonom o državnim službenicima propisano (čl. 82.) da se  ne ocjenjuju službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od 6 mjeseci, bez obzira na razloge, promicanje u plaći službenika  koji se nađu u navedenim situacijama bilo bi zamrznuto na sljedećih pet, moguće i deset godina. Isto tako treba imati u vidu da porodiljni dopust mogu uzeti i muškarci, čime se širi broj službenika koji bi bili pogođeni primjenom ovakvog sustava. Potrebno je stoga uvesti odredbe kojima bi se izbjegla mogućnost diskriminiranja, imajući pritom u vidu i odredbu čl. 9. Zakona o ravnopravnosti spolova kojom je utvrđeno da se mjere usmjerene zaštiti žena, osobito u vezi s trudnoćom i materinstvom, ne smatraju diskriminacijom.

U svezi mogućnosti nagrađivanja državnih službenika za iznimne rezultate, predloženo je da se ono u zakonu uredi tako da bude javno, s transparentnim kriterijima, kako bi bilo motivirajuće i predstavljalo primjerno nagrađivanje službenika koji ostvare rezultate od iznimne važnosti za rad državnog tijela.

Nakon rasprave Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći


ZAKLJUČAK


1. O Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, provest će se prvo čitanje.

2. Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika.

3. Stajališta, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.


Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.

 

       PREDSJEDNIK ODBORA

            dr. sc. Furio Radin