Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 20. sjednici, održanoj 5. veljače 2025., proveo je raspravu o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2025.
Odbor je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu raspravljao sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju pravobraniteljica je istaknula kako je tijekom 2024. godine postupano po 1776 predmeta, od čega se 549 odnosilo na pritužbe građana i građanki koji su zahtijevali ispitni postupak radi utvrđivanja diskriminacije, dok su ostali predmeti bili vezani uz praćenje Zakona o ravnopravnosti spolova, suradnju te edukativne aktivnosti. Među oštećenima najveći udio čine žene (72,5 %). Najčešća osnova diskriminacije bio je spol (86,2 %), zatim spolna orijentacija i rodni identitet (6,5 %) te bračni i obiteljski status (2,2 %), a diskriminacija je utvrđena u 26,4 % analiziranih predmeta. Najviše pritužbi odnosilo se na socijalnu sigurnost, socijalnu skrb te mirovinsko i zdravstveno osiguranje (23,3 %), zatim na rad i zapošljavanje (22,6 %), postupanje tijela uprave (20,4 %), javno informiranje i medije (9,4 %) i zdravstvenu zaštitu (8,0 %), dok su pritužbe na rad pravosuđa činile 6,0 %.
U okviru postupanja Pravobraniteljica je uputila 1313 odluka (679 preporuka, 355 upozorenja i 279 prijedloga), uz vrlo visok stupanj uvažavanja – 96,7 % preporuka, upozorenja i prijedloga prihvaćeno je u 2024. godini. Više od 24 % od 549 analiziranih slučajeva (133 predmeta) odnosilo se na različite oblike rodno utemeljenog nasilja, pri čemu su žene žrtve u 89 %, a muškarci u 11 % slučajeva. Analiza femicida pokazuje da je riječ o predvidivom kaznenom djelu te da učinkovita prevencija zahtijeva ranu procjenu rizika u radu policije, Državnog odvjetništva i sudova, kao i sustavnu prevenciju, kontinuiranu edukaciju stručnih osoba te dugotrajne psihosocijalne tretmane i resocijalizaciju počinitelja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2024. godine smanjio se broj prekršaja nasilja u obitelji (6949 prijavljenih osoba, pad od 9,44 %), ali je istodobno porastao broj kaznenih djela na štetu članova obitelji i bliskih osoba na 9167 (porast od 8,3 % u odnosu na 2023.).
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je poboljšanja na tržištu rada: broj aktivnog stanovništva porastao je za oko 1 %, ukupna zaposlenost za 5,6 %, a udio zaposlenih žena dosegnuo je 47,2 %, no stopa aktivnosti žena i dalje zaostaje za stopom aktivnosti muškaraca za oko 10 posto. Stopa nezaposlenosti žena smanjena je na 5,1 % i gotovo je izjednačena s onom muškaraca (5 %), ali pritužbe pokazuju da dob i majčinstvo i dalje ostaju ključne prepreke na tržištu rada, posebno za trudnice zaposlene na određeno vrijeme. Rodni jaz u plaćama iznosi 7,4 % prema podacima Eurostata za 2023. godinu, dok podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje upućuju na razliku od 3,9 %. Rodni jaz u mirovinama iznosi 17 %, s obzirom na to da prosječna mirovina muškaraca iznosi 540 eura, a žena 449 eura. Udio žena u upravama poduzeća u 2024. godini iznosio je oko 20 %, a u nadzornim odborima oko 24 %. U području spolnog uznemiravanja MUP je zabilježio 103 prijave, što predstavlja porast od 56 % u odnosu na 2023. godinu, dok je pokrenut tek jedan sudski postupak, bez ijedne presude.
U području obiteljskih odnosa pritužbe su najčešće usmjerene na rad Hrvatskog zavoda za socijalni rad, posebice na odluke o stanovanju djece, ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim dijete ne živi, nepoštivanje sudskih odluka i neplaćanje uzdržavanja, pri čemu se bilježi pad ukupnog broja pritužbi. Roditeljski dopust koristi vrlo mali udio muškaraca (3,77 %), po čemu se Hrvatska nalazi pri dnu država članica Europske unije; u 2024. godini očinski dopust koristilo je 16.044 očeva, a roditeljski dopust njih tek 1802. U području prava LGBTIQ osoba pravobraniteljica je naglasila potrebu jačanja nacionalnih politika, učinkovitijeg praćenja i procesuiranja kaznenih djela motiviranih mržnjom te dodatnih edukacija za tijela kaznenog progona. Policija je u 2024. godini evidentirala 26 kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog spolne orijentacije ili rodnog identiteta te deset prekršaja na istoj osnovi, što je značajan porast u odnosu na četiri prekršaja u 2023. godini, dok se pritužbe transrodnih osoba uglavnom odnose na dugotrajnost postupaka pred Nacionalnim zdravstvenim vijećem.
U području reproduktivnog i mentalnog zdravlja istaknuti su manjkav nadzor po pritužbama rodilja, nedostaci zakonskog okvira za medicinski pomognutu oplodnju te ograničena dostupnost ginekoloških timova, kao i potreba za rodno osjetljivim pristupom u području mentalnog zdravlja. Medijsko izvještavanje o rodno uvjetovanom nasilju bilježi određena poboljšanja nakon donošenja Smjernica za senzibilizirano izvještavanje i Medijskog kodeksa, no i dalje su prisutni senzacionalizam, povrede privatnosti žrtava i seksizam u javnom prostoru i na društvenim mrežama. Institucija pravobraniteljice sudjelovala je u nizu projekata, pri čemu je nositeljica velikog europskog projekta vrijednog 2,2 milijuna eura, koji se u suradnji s Portugalom i Španjolskom provodi do kraja 2026. godine i usmjeren je na suzbijanje rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja nad djevojčicama i ženama; uz to, institucija sudjeluje u radu osam radnih tijela, a vodi jednu od struktura u okviru promatračkog tijela Femicid Watch. Pravobraniteljica je upozorila i na velik teritorijalni nerazmjer u broju pritužbi – gotovo polovica dolazi s područja Grada Zagreba (48,8 %), iz Splitsko-dalmatinske županije tek 7,1 %, dok udjeli ostalih županija uglavnom ne prelaze 5 %, što se djelomično povezuje sa smanjenim intenzitetom rada županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su rad pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te su posebno pohvalili činjenicu da je Izvješće za 2024. godinu sadržajno i metodološki vrlo jasno strukturirano, s pregledno prikazanim podacima, trendovima, kao i odnosom i stajalištima Vlade i drugih javnopravnih tijela. Naglašeno je da takav način izvještavanja omogućuje kvalitetno praćenje provedbe politika ravnopravnosti spolova i olakšava uočavanje ključnih problema i pomaka u praksi. Istaknuto je i zadovoljstvo što se nastavlja visok stupanj uvažavanja preporuka, upozorenja i prijedloga pravobraniteljice, s obzirom na to da je tijekom 2024. godine prihvaćena velika većina upućenih mjera, što potvrđuje prepoznatljivost i uvažavanje njezine institucije u sustavu zaštite od diskriminacije.
U raspravi je ocijenjeno pozitivnim što statistički pokazatelji upućuju na postupno smanjenje rodnog jaza u plaćama i mirovinama te porast sudjelovanja žena na tržištu rada i u sferi političkog odlučivanja. Pritom je posebno istaknuto kako se bilježi pomak prema uravnoteženijoj zastupljenosti žena u Hrvatskom saboru te da se, unatoč i dalje prisutnim odstupanjima od zakonske kvote, uočava napredak u ostvarivanju političke participacije žena. Upozoreno je, međutim, da ti pozitivni trendovi ne smiju dovesti do smanjenja institucionalne i političke pažnje.
S druge strane, članovi Odbora izrazili su zabrinutost zbog porasta kaznenih djela seksualnog nasilja, osobito silovanja, kao i kaznenih djela motiviranih mržnjom. Naglašeno je kako su osobito izložene žene i LGBTIQ osobe te kako porast slučajeva zločina iz mržnje i prekršaja motiviranih spolnom orijentacijom i rodnim identitetom upozorava na rast stigmatizacije i netrpeljivosti prema tim skupinama, što ih stavlja u neravnopravan položaj i povećava rizik od nasilja i diskriminacije. Posebno je zabrinjavajuće što se, unatoč porastu prijava, tek u manjem broju slučajeva pokreću sudski postupci i donose osuđujuće presude, što može negativno utjecati na povjerenje žrtava u sustav.
Upozoreno je na problem medijskog izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju i slučajevima koji uključuju žene i LGBTIQ osobe. Konstatirano je kako dio medijskih sadržaja i dalje obilježava senzacionalizam, isticanje detalja iz privatnog života žrtava, narušavanje njihova dostojanstva i privatnosti te stvaranje iskrivljene slike. Ocijenjeno je kako takav pristup otežava javnosti da stekne realnu sliku o rodno uvjetovanom nasilju, a može dodatno obeshrabriti žrtve da prijave nasilje. Podržano je daljnje korištenje Smjernica za senzibilizirano izvještavanje i Medijskog kodeksa te je naglašena potreba za kontinuiranom edukacijom medijskih djelatnika.
U raspravi je istaknuto kako posebno zabrinjava rastuća stigmatizacija i govor mržnje usmjeren prema LGBTIQ osobama, što se očituje u povećanom broju kaznenih djela i prekršaja motiviranih mržnjom na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta. Naglašena je važnost učinkovitog praćenja, prijavljivanja i procesuiranja zločina iz mržnje te sustavne edukacije policije, državnog odvjetništva i sudova, kao i jačanja preventivnih mjera kroz obrazovni sustav i javne politike.
Odbor je podržao stajalište pravobraniteljice da se uočeni teritorijalni nerazmjeri u broju zaprimljenih pritužbi ne smiju tumačiti kao dokaz manjeg broja slučajeva diskriminacije u pojedinim županijama, već ponajprije kao posljedica slabije informiranosti građana i građanki. Naglašeno je kako županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova u mnogim sredinama nisu dovoljno aktivna te se često okupljaju samo povodom obilježavanja pojedinih datuma i obljetnica, umjesto da sustavno prate stanje i potiču prijavljivanje slučajeva diskriminacije. Upozoreno je i na činjenicu da pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, za razliku od ostalih pravobraniteljskih institucija, nema mrežu regionalnih ureda, što dodatno ograničava dostupnost zaštite u manjim sredinama i ruralnim područjima.
Na kraju je posebno istaknuta zabrinutost zbog femicida, pri čemu su članovi Odbora naglasili kako većina ubijenih žena stradava od intimnih partnera ili bivših partnera, dok nijednog ubijenog muškarca nije ubila partnerica. Takvi podaci, kako je naglašeno u raspravi, potvrđuju da se femicid mora promatrati kao specifično, rodno uvjetovano kazneno djelo, povezano s obrascima dugotrajnog nasilja i kontrole u obiteljskim i partnerskim odnosima. U tom je kontekstu podržana potreba za jačanjem sustavne i koordinirane reakcije svih nadležnih tijela, s naglaskom na ranu identifikaciju rizika, dosljednu primjenu zaštitnih mjera te uspostavu učinkovitih mehanizama suradnje između policije, državnog odvjetništva, socijalne skrbi, pravosuđa i zdravstvenog sustava.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je
(8 glasova »ZA«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac