Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 11. prosinca 2025. raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 7. travnja 2024.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu istaknula je kako su tijekom 2024. zaprimljene 2424 nove prijave, pritužbe te nova upita i zahtjeva vezanih za povrede prava djece, uz postupanje po 2058 aktivnih predmeta prenesenih iz prethodnih godina. Najveći broj prijava, njih 1328, podnijeli su roditelji (majke 875, očevi 305, zajedno 148), a 371 prijava odnosi se na skupine djece. Istaknula je kako je 2024. godina obilježena tragičnim događajima i porastom nasilja nad i među djecom, pri čemu je zaprimljena 551 prijava nasilja, od kojih se 271 prijava odnosi na nasilje u školama, a 52 na nasilje odraslih nad djecom. Naglasila je da se ključnom pokazala suradnja zdravstva, socijalne skrbi i MUP-a, osobito u području zlouporabe droga i drugih rizičnih ponašanja djece. Ukazala je na važnost Europskog jamstva za svako dijete te upozorila na zabrinjavajući trend nasilja među mladima, potrebu jačanja obiteljskog okruženja i činjenicu da se u velikom broju slučajeva bilježi međusobno prijavljivanje roditelja, što dodatno opterećuje djecu.
U vezi s izdvajanjem djece iz obitelji istaknula je kako je institucionalni smještaj i dalje prisutan, ali bi prioritet trebao biti udomiteljstvo, pri čemu je problem nedostatak smještajnih kapaciteta i mali broj udomitelja, unatoč tomu što je od 2013. vidljiv proces deinstitucionalizacije, zbog čega je potrebno jače promovirati udomiteljstvo. Upozorila je na neujednačenu primjenu protokola o postupanju u slučajevima nasilja nad djecom, naglasivši da se u praksi protokoli često ne primjenjuju na način na koji su zamišljeni te da je nužno dodatno raditi na njihovoj provedbi i međuresornoj koordinaciji. U obrazovnom sustavu istaknula je ozbiljan nedostatak stručnih suradnika, osobito psihologa, te najavila da će se zauzimati za zapošljavanje psihologa i socijalnih radnika u svim školama ili barem u mreži više škola, uz dodatnu edukaciju stručnjaka jer se sve češće događa da roditelji u postupke u školama dolaze uz podršku odvjetnika. Upozorila je i na nedostatak pomoćnika, naglasivši potrebu za osiguravanjem dovoljno asistenata, prilagodbi i podrške kako bi se djeci s teškoćama doista omogućilo uključivanje u redoviti sustav obrazovanja. Istaknula je važnost zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, osobito u kontekstu povećanog broja slučajeva samoozljeđivanja i pokušaja samoubojstava, zbog čega nužnim smatra donošenje posebnog akcijskog plana za mentalno zdravlje djece.
Govoreći o kaznenim djelima na štetu djece, navela je da su zabilježena 693 kaznena djela, a sudski i drugi postupci u tim su predmetima i dalje predugi, što djecu dodatno viktimizira i odgađa ostvarivanje njihove zaštite i prava. Što se tiče djece pripadnika nacionalnih manjina, istaknula je kako se najveći broj prijava odnosi na djecu pripadnike romske nacionalne manjine, pri čemu predškolski odgoj i obrazovanje još uvijek nisu dovoljno dostupni svoj romskoj djeci, iako pristupačniji modeli predškole mogu bitno pridonijeti uključivanju svakog djeteta. U kontekstu novih pravila u sustavu migracija, napomenula je da je broj tražitelja međunarodne zaštite porastao, što zahtijeva dodatnu prilagodbu sustava zaštite djece i poštivanje njihovih prava u svim fazama postupaka. Na kraju je izvijestila da je u 2024. godini uputila ukupno 65 preporuka nadležnim tijelima i institucijama, od čega je približno 50 % prihvaćeno, oko 22 % nije, a za ostale je postupanje još u tijeku.
Članovi Odbora pohvalili su Izvješće i izvrsnu suradnju s drugim pravobraniteljima te državnim tijelima. Izražena je duboka zabrinutost zbog porasta nasilja nad djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama, osobito u institucijama s 289 prijava te 24 slučaja nasilja u vrtićima (9 od djelatnika, 14 vršnjaka). Ovi alarmantni podaci kulminirali su ubojstvom i teškim ozljedama djece u školi od strane duševno rastrojenog mlađeg punoljetnika, bivšeg učenika škole. Navedeni događaj pokazao je propuste u sigurnosnim mjerama i nadzoru ulaska u ustanove, no odgovornost ne može pasti samo na škole, već društvo, roditelji, lokalne zajednice i institucije moraju preuzeti zajedničku odgovornost kroz ranu edukaciju o empatiji, prevenciju nasilja i multidisciplinarnu suradnju. Nije prihvatljivo da se protokoli i radnje donose tek nakon tragedija umjesto proaktivno.
Istaknut je problem Zakona o strancima koji ne omogućuje djeci automatsko dobivanje boravišnog statusa roditelja, već se djetetu rođenom u RH čiji roditelj ima dugotrajni boravak priznaje samo do godinu dana privremeni boravak, što dovodi do poteškoća u ostvarivanju zdravstvene zaštite, školovanja i socijalnih prava. Predložene izmjene produljuju rok na dvije godine, ali i dalje ne uvode puni automatizam, a formalne zapreke postoje i za spajanje obitelji prije godinu dana boravka roditelja. Zabrinjava nasilje putem društvenih mreža, gdje djeca snimaju vršnjake tijekom ponižavanja na javnim mjestima poput ulica i igrališta, a zatim snimke dijele na TikToku, Snapchatu ili Instagramu radi lajkova i zabave, što uzrokuje ozbiljne psihičke posljedice kod žrtava.
Istaknuto je kako je potrebno istražiti uzroke pada udomiteljstva – jesu li male naknade, komplicirani postupci, dobna ograničenja ili nedostatak empatije – s obzirom na zabrinjavajući podatak da je tijekom 2024. godine samo 138 obitelji dobilo dozvolu za udomiteljstvo, dok je za 199 obitelji dozvola prestala vrijediti, a ukupno postoji 250 slobodnih mjesta, unatoč upozorenjima PU HZSR-a na nedostatak kapaciteta.
Zabrinjavajući indikatori mentalnog zdravlja mladih – poput suicidalnih misli, poremećaja ponašanja i teških emocionalnih tegoba – zahtijevaju hitnu izradu Akcijskog plana, povećanje broja stručnjaka (psihijatara, psihologa) te institucionalnih kapaciteta za smještaj djece u ustanovama.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
z a k lj u č k a
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU ZA 2024. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac