Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 12. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine raspravljao o Prijedlogu zakona o referendumu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 23. rujna 2021. godine.
Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je o Prijedlogu zakona o referendumu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako postojeći zakonski okvir nije osigurao uredne procese neposrednog odlučivanja, te je postojeći zakonski okvir bio nedorečen i nerazrađen, na što je ukazao i Ustavni sud Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona produljuje se rok za prikupljanje potpisa sa 15 na 30 dana, jasno se uređuje postupak utvrđivanja broja birača u skladu s odlukom Ustavnog suda o čemu se donosi rješenje. Jasno se određuju predreferendumske aktivnosti i postupci u kojima sudjeluju zagovornici i protivnici narodne inicijative, kao i promatrači.
Prijedlogom se uređuju promidžbene aktivnosti te se obvezuju jedinice lokalne samouprave da osiguraju prostor za prikupljanje potpisa. Određuje se da Državno izborno povjerenstvo ispituje formalnu ispravnost pitanja, dok će ustavnost referendumskog pitanja ispitivati Ustavni sud. Detaljno se uređuju i postreferendumske aktivnosti sa jasno određenim postupcima, nadležnim tijelima i rokovima. Prijedlogom se jasno uređuje i lokalni referendum te se rok za prikupljanje potpisa i za lokalni referendum produljuje sa 15 na 30 dana.
U načelnoj raspravi pohvaljen je Prijedlog zakona kojim se rješavaju mnoge nedorečenosti koje su se pojavljivale prilikom raspisivanja referenduma. Istaknuto je kako se problematika referenduma ne može adekvatno riješiti bez izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, te prijedlog zakona predstavlja samo prvi korak. Broj potpisa koji su potrebni za raspisivanje referenduma određen je Ustavom i iznosi 10% ukupnog broja birača. Radi se o nerealno visokom broju potpisa u odnosu na druge Europske zemlje, no s druge strane nema nikakvog ograničenja vezanog uz broj birača koji su izašli na referendum, što imaju mnoge države. Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na zaštitu ljudskih i manjinskih prava te istaknuli potrebu za utvrđivanjem pitanja o kojima se referendum ne može raspisati, što bi trebalo urediti Ustavom.
U odnosu na lokalne referendume istaknuto je kako je zakonski okvir vrlo krut, zbog čega je do sada bilo malo lokalnih referenduma a samo su tri bila uspješna. U raspravi je istaknuto kako je popis stanovništva 2021. godine pokazao da se sustav e-građani može učinkovito iskoristiti i za prikupljanje potpisa za referendum i glasovanje, no s druge strane naglašen je problem sigurnosti takvog načina glasovanja. Sustav elektroničkog glasovanja u Europskoj uniji ima samo Estonija, a naglašeno je kako razina kibernetičke sigurnosti Republike Hrvatske ovisi o partnerskim zemljama. Radi se o krupnom pitanju, a u prilog tome govori i činjenica da su glasovi prikupljeni elektroničkim putem imali odlučujući učinak na predsjedničke izbore u SAD-u. Iznijet je prijedlog kako bi se kao prvi korak moglo razmisliti o elektroničkom prikupljanju potpisa i glasovanju za lokalne referendume.
Unatoč svim činjenicama koje govore u prilog referendumu kao obliku neposredne demokracije naglašen je velik utjecaj javnog mnijenja što se može i zloupotrijebiti od pojedinih korporacija ili grupacija. Naime, javno mnijenje je promjenjivo i ovisno o vanjskim okolnostima, a ne smije se zaboraviti da su u povijesti neke stranke upravo na taj način došle na vlast, nakon čega su ukinuta ljudske prava i počinjena velika zla.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom glasova (8 glasova «ZA» i 1 glas „ SUZDRŽAN“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k lj u č a k a:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o referendumu,
2. Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac