Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je na 6. sjednici, održanoj 26. siječnja 2017. godine, Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2016. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je iznesena ocjena da razmatrano Izvješće daje kvalitetan i cjelovit pregled rada Državnog odvjetništva, USKOK-a te svih županijskih i općinskih državnih odvjetništava.
Istaknuto je da je Odbor, sukladno svom djelokrugu utvrđenom Poslovnikom Sabora, osobito zainteresiran za praćenje kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva – osobito za kaznena djela ratnog zločina i trgovanja ljudima, kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda te kaznena djela počinjena iz mržnje.
Zatraženo je obrazloženje postupanja Državnog odvjetništva u svezi postupaka koji se odnose na kaznena djela zločina iz mržnje. Skrenuta je pozornost na podatke iz Izvješća koji pokazuju da je u izvještajnom razdoblju evidentirana 41 prijava za kaznena djela zločina iz mržnje, od kojih su u 18 predmeta u tijeku izvidi ili provođenje dokaznih radnji. Tijekom izvještajne godine, kako se u Izvješću navodi, u 7 je predmeta podignuta optužnica, u 3 predmeta su sudovi donijeli presude, a u odnosu na 8 prijava državna su odvjetništava donijela odluku o nepokretanju kaznenog postupka. Istaknuto je da spomenute brojke, u odnosu na ukupan broj kaznenih prijava, ne potkrepljuju dojam u javnosti o značajnom porastu zločina iz mržnje i govora mržnje tijekom 2015. i 2016. godine, osobito prema pripadnicima nacionalnih manjina. Naglašeno je da se bez odgovarajućeg postupanja policije i državnog odvjetništva, ali i drugih institucija i predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, takve pojave neće moći suzbiti.
U svezi kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, u dijelu koji se odnosi na podatke vezane za ratne zločine, zatraženo je obrazloženje o razlozima zbog kojih se u Izvješću više ne navode podatci i postupanja državnih odvjetništava u predmetima ratnih zločina koji su počinjeni na kraju i neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kako je rečeno, u ranijim je izvješćima Državno odvjetništvo ukazivalo se da su istraživanja dala sigurne dokaze kako su zločini počinjeni te da je počinjenje tih zločina zapovjeđeno iz tadašnjeg vojnog i političkog vrha države. Predloženo je da se u narednom izvješću ovom području posveti dužna pozornost.
Kada je riječ o suđenjima za ratne zločine, istaknuto je kako se ne smije podleći različitim pritiscima javnosti da se selektivno pristupa istragama tih zločina te da oni koji rade na tim slučajevima ne smiju biti izloženi nikakvim utjecajima. Naglašeno je da je iznimno važno ujednačiti kriterije u postupanju prema počiniteljima, neovisno o tome koje su nacionalnosti, osobito kada je riječ o iznalaženju dokaza i svjedoka ili pak o terećenju zbog zapovjedne odgovornosti.
U svezi slučaja nasilja u obitelji koji je proteklih dana naglašavan u javnosti, od državnog odvjetnika je zatraženo da članovima Odbora predstavi mehanizme postupanja u slučajevima obiteljskog nasilja te obrazloži način, tijek i trajanje postupanja, kao i informiranje žrtava obiteljskog nasilja o svemu navedenom. Uvažavajući nužnost zaštite interesa i prava djeteta u svakom od slučajeva obiteljskog nasilja, rečeno je da se pritom usmjerenost svih nadležnih tijela mora zadržati na samoj žrtvi i zaštiti njezinih prava.
U raspravi je skrenuta pozornost i na važnost zapošljavanja osoba s invaliditetom u državna odvjetništva te je s tim u vezi predloženo da se iskoristi cijeli niz mogućnosti koje pruža Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom usmjerenih na prilagodbu radnih mjesta za osobe s invaliditetom. Na taj će način, kako je istaknuto, državna odvjetništva uštedjeti značajna sredstva koja su dužna uplaćivati Hrvatskom zavodu za zapošljavanje zbog neispunjavanja zakonskih obveza vezanih za kvote o zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Zatraženo je i posebno obzirno postupanje državnih odvjetništava u postupcima upisa vlasništva i drugih stvarnih prava na Republiku Hrvatsku, osobito u slučajevima kada su zbog neusklađenih evidencija i neupisivanja prava u javnim evidencijama neke nekretnine uknjižene kao vlasništvo Republike Hrvatske, a treće osobe smatraju da su one njihovo vlasništvo. U tim je slučajevima, kad je to moguće, preporučeno državnim odvjetništvima da se sklopi nagodbe te se sporovi riješe u mirnom postupku izvan suda.
Istaknuto je da je za donošenje konačne ocjene o radu Državnog odvjetništva potrebno uzeti u obzir ne samo ovlasti DORH-a, već i uvjete i okolnosti u kojima se odvija njegov rad. Skrenuta je pozornost na još uvijek nedostatna materijalna sredstva za rad kao i nepopunjena državnoodvjetnička i službenička mjesta, imajući u vidu veliku opterećenost posebno nekih državnih odvjetništava. Naglašeno je da u proteklih pet godina u državna odvjetništva nije primljen ni jedan vježbenik, što će dovesti do velikih problema u odabiru kadrova u državnim odvjetništvima, a u konačnici i u radu sudova. Posebno je ukazano na neodgovarajuće, a u nekim slučajevima i potpuno neprimjerene, uvjete rada u kojima rade pojedina državna odvjetništva. Kako je rečeno, ozbiljni prostorni problemi te dugotrajna kadrovska nepopunjenost znatno otežavaju funkcioniranje odvjetništava te je potrebno uložiti znatno više napora i sredstava kako bi se osigurali svi potrebni preduvjeti da bi Državno odvjetništvo moglo u potpunosti ispuniti sva očekivanja hrvatskih građana.
Unatoč tome, kako je naglašeno, treba imati u vidu da Državno odvjetništvo bilježi vrlo visok postotak potvrđenih optužnica, od čega je također vrlo visok postotak osuđujućih presuda. Skrenuta je pozornost na činjenicu da o uspješnom radu državnih odvjetništava ovisi cijeli niz segmenata racionalnog funkcioniranja državnih tijela što vodi značajnim uštedama u državnom proračunu. S obzirom na zanemarivanje razvoja materijalnih i kadrovskih uvjeta za kvalitetan rad državnih odvjetništava, posebno je preporučeno da u cilju jačanja Državnog odvjetništva kao važne sastavnice pravosudnog sustava, ovaj Odbor, a osobito Hrvatski sabor, poduzme sve potrebno kako bi se osigurala dostatna sredstva za njegov rad u državnom proračunu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin