Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 61. sjednici, održanoj 19. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2015. godine. 

Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem pučke pravobraniteljice.

U opsežnoj raspravi članovi Odbora posebno su ukazali na važnost zakonskog uređivanja sustava civilne zaštite kako bi on bio što učinkovitiji i jasno razrađen. Posebno je istaknuto kako je riječ o iznimno složenoj materiji koja se predloženim Zakonom uređuje, a koja ima za cilj poboljšati cjelokupni sustav civilne zaštite u Republici Hrvatskoj kako bi se zaštitili vitalni interesi nacionalne sigurnosti, prije svega osigurala zaštita zdravlja i života stanovnika, materijalna dobra i okoliš. Da bi se to postiglo, kako je rečeno, potrebno je uključiti sve subjekte koji mogu pomoći u ostvarivanju toga cilja, iznimno je važno uskladiti donošenje odluka te osigurati provođenje mjera i aktivnosti. Osobito je naglašeno da se predloženim Zakonom mora osigurati usuglašeno djelovanje svih nadležnih institucija kroz sve etape djelovanja sustava civilne zaštite.

Istaknuto je da ovaj Odbor razmatra odredbe ovoga zakonskog prijedloga u svjetlu zaštite i promicanja ljudskih prava u uvjetima katastrofa i velikih nesreća koje mogu značajno utjecati ne samo na razinu ostvarenja prava, već u krajnjoj liniji i na živote svih nas. S tim u vezi, potrebno je imati u vidu naglaske iznesene u raspravi povodom Izvješća pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Posebno je naglašeno da predloženi Zakon ne rješava pitanje održivosti sustava zaštite i spašavanje na dulje razdoblje, a što sama Vlada Republike Hrvatske u svome mišljenju o spomenutom Izvješću ističe da će se učiniti kroz odredbe ovoga zakona. Točnije Vlada precizira da će se jasno definirati dugotrajni modeli financiranja vatrogastva i civilne zaštite, a što nije uređeno na odgovarajući način u predloženom Zakonu.
Predloženi zakon ne utvrđuje ni koje će tijelo definirati jedinstvene, transparentne i svima dostupne kriterije i načine distribucije humanitarne pomoći, status korisnika pomoći te vrijeme do kada će se nastaviti s njenim pružanjem, a o čemu bi, na načelu suradnje, trebala odlučivati najvažnija tijela državne uprave, odnosno sama Vlada. U raspravi je predloženo da središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite preuzme tu obvezu. Osim toga, naglašeno je da bi ovo tijelo trebalo voditi i jedinstvenu bazu podataka ugroženih osoba, uz vođenje osobnih kartona kako bi se evidentirale njihove osnovne životne potrebe i pružena pomoć. Isto tako, ono bi trebalo osiguravati ujednačenu kvalitetu i funkcioniranje sustava civilne zaštite na čitavom prostoru Republike Hrvatske.
Potrebno je također dodatno urediti pitanje informiranja javnosti na način da ono bude pravovremeno i dostupno u mjestima ugroženih osoba u vidu informacija o pravima koje imaju te o vrstama pomoći koja se pruža, prije svega o besplatnoj pravnoj pomoći.

Posebno je naglašena važnost financiranja sustava civilne zaštite na način da ono bude ujednačeno i održivo kako na državnoj tako i na područnoj a osobito na lokalnoj razini. Pritom se mora imati u vidu da se brojne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nalaze na područjima od posebne državne skrbi (više od jedne trećine) te nemaju dostatnih sredstava za potrebe sustava civilne zaštite. Konstatirano je da predloženi zakon ne daje potrebna obrazloženja u svezi ocjene i izvora potrebnih sredstva za njegovo provođenje što dovodi u pitanje i samu održivost financiranja sustava civilne zaštite na lokalnim razinama. Skrenuta je pozornost i na obvezu izrade uglavnom jednoobrazne studije o procjeni rizika od velikih nesreća za što izdvajaju značajna sredstva a što predstavlja dodatno opterećenje za proračune jedinica lokalne samouprave. Isto tako, jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa pa je i to područje potrebno definirati, precizirati potrebne standarde postojećih skloništa i mogućnost osnivanja novih.
Zbog svega toga je u raspravi podržano osnivanje Fonda civilne zaštite te je ocijenjeno da bi takav Fond mogao pridonijeti izgradnji ujednačenog i kvalitetnog sustava civilne zaštite. Međutim, istaknuto je da osnivanje Fonda treba biti obveza, a ne samo mogućnost te da i dalje ostaje otvoreno pitanje iz kojih će se izvora financirati.

Kada je u pitanju zaštita i promocija ljudskih prava u uvjetima katastrofa i velikih nesreća, posebno je naglašena važnost uređivanja ovog područja i kroz odredbe predloženog Zakona.
S tim u vezi predloženo je da se kao jedno od načela na kojima se temelji civilna zaštita (čl. 4) uvede i načelo poštivanja ljudskih prava te da se uvede i cijela anti-diskriminacijska odredba, odnosno da se potrebna pomoć u sustavu civilne zaštite pruža svima kojima je potrebna, neovisno o rasi ili etničkoj pripadnosti ili boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji. Predloženo je da se ova odredba proširi i na sve osobe neovisno o državljanstvu budući da se na pogođenom području mogu naći i državljani drugih država.
Isto tako, potrebno je dodatno urediti odredbu koja definira obveznike civilne zaštite (čl. 42) na način da ona ne obuhvaća samo hrvatske državljane od navršenih 18 do 65 godina života koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zašite jedinice lokalne samouprave, već i osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj (osobe koje imaju reguliran stalni ili privremeni boravak, azilante s odobrenim azilom i osobe pod supsidijarnom zaštitom). Predloženo je također da u obveznike civilne zaštite budu uključeni i svi državljani Europske unije koji imaju boravište u Republici Hrvatskoj te da im budu dostupna sva mjesta osim onih u kojima se vrši suverena vlast države, kao što je to slučaj i u drugim članicama EU.
Osim predviđenih iznimki u stavku 2. čl. 42. koji utvrđuje koje osobe ne bi trebale biti obveznici civilne zaštite trebalo bi dodati i osobe koje brinu o osobama s invaliditetom, starijim osobama ili o odraslom članu obitelji koji nije sposoban brinuti se za sebe, a žive u istom kućanstvu, osobe s invaliditetom i osobe trajno nesposobne za rad. Međutim, ukoliko pojedine osobe s invaliditetom žele i mogu biti obveznici civilne zaštite, to im treba i omogućiti.
Predloženo je i da se na neki način uredi i privremena nesposobnost za rad, odnosno da se uvede mogućnost privremenog oslobađanja od obveze civilne zaštite, u slučajevima kad se zbog opravdanih okolnosti, primjerice uslijed bolesti, obveznici civilne zaštite ne mogu odazvati na poziv.
Naglašeno je da se odredbama kojima se uređuje nalaganje obveza građanima kao i mogućnost privremenog izvlaštenja i oduzimanja imovine značajno zadire u područje ljudskih prava te je dobro da se nakon usmenog naloga mora donijeti rješenje u pisanom obliku kao i da se protiv takvog rješenja može pokrenuti upravni spor. Međutim, trebalo bi predvidjeti i mogućnost žalbe jer građani ne moraju znati odredbe o upravnom postupku ili sporu, a važno je da imaju mogućnost zaštite svojih prava na što dostupniji način.

Predloženo je da se dorade i prekršajne odredbe kako bi se ujednačila težina prekršaja s visinom predviđene novčane kazne za izvršna tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za pravne osobe.

Skrenuta je pozornost i na važnost suradnje s brojnim institucijama i mehanizmima civilne zaštite na europskoj razini, prije svega na „Mehanizam zajednice za civilnu zaštitu“, postojanje Europske agencije za pomorsku zaštitu, a koje bi se mogle spomenuti u ovom zakonskom prijedlogu. Isto tako važno je imati u vidu da Europska komisija sufinancira troškove prijevoza, i to ne samo pomoći. Također treba uzeti u obzir da i NATO ima odjel za potpore civilnom sektoru s kvalitetnim ustrojem, osobito s obzirom na činjenicu da su njegove snage odigrale značajnu ulogu u pružanju pomoći u pojedinim zemljama koje su prošle godine zadesile poplave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite.

2. Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin