Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 26. sjednici održanoj 17. travnja 2013. godine, Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2012. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2013. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Članovi Odbora u raspravi su podržali tekst Izvješća, osobito stajalište Vlade Republike Hrvatske da se temeljem uočenih problema u praksi, u narednom razdoblju izvrše izmjene i dopune zakonskih rješenja i tako unaprijedi sustav besplatne pravne pomoći, koji još uvijek nije polučio očekivane efekte, iako je Zakon usvojen prije pet godina (2008.) i u međuvremenu je već jednom mijenjan i nadopunjavan.
Činjenica je, kako je u raspravi naglašeno, da i pored još uvijek nedovoljne informiranosti građana o mogućnosti korištenja pogodnosti besplatne pravne pomoći, broj zahtjeva za odobravanje te vrste pomoći raste. Prema podacima iz Izvješća u 2012. godini zaprimljeno je 7.068 zahtjeva, odnosno 27% više nego godinu dana ranije (u 2011.i: 5.541 zahtjev), što je razumljivo kada se ima u vidu ekonomska kriza i porast nezaposlenosti. U takvim uvjetima sve je teže podmirivati osnovne životne potrebe i uz to financirati troškove postupaka pred tijelima javne vlasti, koji su često vrlo skupi i iznad realnih mogućnosti građana, osobito onih s najnižim prihodima.
Zbog svega toga, mora se naći rješenje za stanje do kojeg se sada došlo, da se broj zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći povećava, dok se sredstva za te potrebe u državnom proračunu smanjuju. Tako su u proračunu za 2009. godinu bila predviđena sredstva za besplatnu pravnu pomoć u iznosu od 8.245.155 kn. Potom su za 2010. godinu najprije planirana sredstva u iznosu od 6.835.000 kn, a onda rebalansom smanjena na 3.735.000 kn. U 2011. godini bio je predviđen iznos od oko 4.000.000 kn, ali je krajem godine smanjen na 1.550.000 kn. U 2012. godini državnim proračunom bio je predviđen iznos od 2.278.000 kn, a onda rebalansom smanjen na 1.261.500 kn, od čega je prema Izvješću utrošeno 1.258.134,89 kn. Proračunom za ovu godinu (2013.g.) predviđen je iznos od 1.800.000 kn. Primjetan je nesklad između planiranih i utrošenih sredstava i tendencija smanjenja iznosa sredstava za ove potrebe, što otvara pitanje dostupnosti besplatne pravne pomoći, a time i dostupnosti pravde i mogućnosti ostvarivanja zajamčenih ljudskih prava najugroženijim kategorijama građana.
U raspravi je upozoreno i na kompliciranu proceduru odobravanja besplatne pravne pomoći, koja ne uzima dovoljno u obzir potrebe i mogućnosti potencijalnih korisnika. Traži se brojna dokumentacija, koju teško mogu isposlovati pravno nedovoljno educirane osobe, osobito one udaljene od urbanih centara u kojima su locirani pružatelji pravne pomoći, kao i osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja i druge najranjivije kategorije građana. S obzirom na to procedura bi se trebala pojednostaviti, tim više što tijela koja odlučuju o odobravanju ove vrste pomoći sama mogu doći službenim putem do potrebnih podataka.
Praksa također ukazuje na potrebu unapređenja sustava primarne pravne pomoći, odnosno jačanja pravnog savjetovanja, kao prvog koraka u ostvarivanju pravne zaštite, od čega umnogome zavisi tijek postupka pred tijelima javne vlasti.
Iskustva tijela koja razmatraju predstavke građana, pokazuju da uslijed nedovoljne pravne educiranosti, odnosno izostanka valjanog pravnog savjeta, postupci iz upravnih prelaze u sudbene, tako da se ostvarivanje pojedinih prava produžava izvan svakog razumnog roka. Osim toga opterećuju se žalbena tijela i sudovi, a otvara se i potreba za sekundarnom (odvjetničkom) pravnom pomoć koja je znatno skuplja.
Ukazano je i na potrebu da se mreža pružatelja i primarne i sekundarne pravne pomoći treba prilagoditi stanju/potrebama na terenu, imajući pri tome u vidu specifičnosti populacije koja živi u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Kada su u pitanju pripadnici romske nacionalne manjine navedeno je da je programom iz 2008. godine bila predviđena među ostalim i pomoć odvjetnika u županijama u kojima su pripadnici ove nacionalne manjine najviše koncentrirani. Obzirom na izražene potrebe romske nacionalne manjine, s tim vidom pomoći svakako bi trebalo nastaviti.
U raspravi je ukazano i na iznimno visok trošak građana za javnobilježničke pristojbe, te za odvjetničke, geodetske i druge slične usluge. S jedne strane brojnim propisima uvode se obveze temeljem kojih građani moraju plaćati takve pristojbe i usluge, a s druge strane propisuju se visoke tarife ili se dopušta slobodno/tržišno formiranje cijena navedenih vrsta usluga. Izraženo je mišljenje da nije prihvatljivo i da nema opravdanja, da se slobodno formiranje cijena ovakvih vrsta usluga tumači kao pretpostavka stručne i profesionalne neovisnosti njihovih pružatelja. Obzirom da je s tom vrstom izdataka pogođen najširi krug građana s izravnim posljedicama za ostvarivanje njihovih temeljnih prava, ukazuje se potreba da se čim prije preispita zakonska regulativa koja uređuje ovo pravno područje.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2012. godini.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin