Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o centraliziranom carinjenju u vezi s dodjelom nacionalnih troškova naplate zadržanih kad se tradicionalna vlastita sredstva osiguraju za proračun EU-a, s Konačnim prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Konvencija sklopljena u Bruxellesu dana 10. ožujka 2009. godine od strane tadašnjih 27 država članica EU. Cilj Konvencije je osigurati redistribuciju troškova naplate, kad se tradicionalna vlastita sredstva (TVS) osiguraju za proračun EU, između država članica koje su uključene u primjenu i upravljanje centraliziranim carinjenjem, utvrđivanjem posebnih postupaka u obliku konvencije između ugovornih stranaka. Kada su tradicionalna vlastita sredstva prihod općeg proračuna Europske unije, države članice prosljeđuju 75% naplaćenih sredstava proračunu Europske unije a na ime troškova njihove naplate zadržavaju 25% iznosa naplaćenih sredstava. Stoga prilikom carinjenja i naplate uvoznih carina (što se NE odnosi na naplaćeni PDV, trošarine i posebne poreze) države članice prosljeđuju 75% od ukupne svote naplaćene carine općem proračunu Europske unije a kao svoj prihod zadržavaju 25 % naplaćene svote, na ime troškova naplate.
Naglašeno je da centralizirano carinjenje predstavlja oblik pojednostavnjenja carinskih formalnosti i omogućava da carinska deklaracija za robu koju se stavlja u carinski postupak bude podnesena carinskim vlastima u jednoj državi članici EU, a predmetna roba bude podnesena carinskim vlastima u drugoj državi članici EU. Kako u postupku centraliziranog carinjenja sudjeluju 2 države članice pri čemu nastaju troškovi postupka u obje države, ovom se Konvencijom uvode pravila raspodjela sredstava koja preostanu (25%) nakon što se proračunu Europske unije doznači njemu pripadajući dio naplaćene svote (75%). Ta sredstava naplaćuje država članica u kojoj se carinska deklaracija podnosi i ona će uplatiti dio troškova u korist države članice u kojoj se roba podnosi carini.
Konvencija propisuje da se preostali troškovi između država dijele po pola tj. po 50% zadržanog iznosa, te da će države članice pri tome primjenjivati postupke raspodjele (redistribucije) u skladu sa svojim nacionalnim pravom i postupcima. Znači, nakon naplate tradicionalnih vlastitih sredstva (carine) u postupku centraliziranog carinjenja 75% naplaćenih sredstava se prosljeđuje proračunu Europske unije a preostalih 25% dijele države članice na jednake iznose (tako da obje države dobivaju po 12,5% naplaćene svote).
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
KONVENCIJE O CENTRALIZIRANOM CARINJENJU U VEZI S DODJELOM NACIONALNIH TROŠKOVA NAPLATE ZADRŽANIH KAD SE TRADICIONALNA VLASTITA SREDSTVA OSIGURAJU ZA PRORAČUN EU-a
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić