Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku organizirao je u srijedu tematsku sjednicu o utjecaju odlagališta otpada i centara za gospodarenje otpadom (CGO) na zdravlje stanovnika.
Sjednici su, uz saborske zastupnike, nazočili i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavnici Ureda pučke pravobraniteljice, nezavisni stručnjaci iz ovog područja, predstavnici udruga građana iz područja na kojima se nalaze odlagališta otpada ili CGO-i poput Marišćine, Piškornice, Jakuševca i drugih.
- Ova je sjednica sazvana zbog učestalih upita i interesa javnosti, kao i zabrinutosti građana koji žive u blizini centara za gospodarenje otpadom i odlagališta otpada, a cilj je prikupiti relevantne podatke i pokazatelje o eventualnoj ugroženosti zdravlja stanovnika koji žive na ovim područjima i postići suglasje o poduzimanju potrebnih mjera za zaštitu njihovog zdravlja, kazala je uvodno predsjednica Odbora Ines Strenja-Linić.
Osvrnula se na brojne pritužbe građana u vezi s funkcioniranjem odlagališta, njihovom sanacijom i teško kontroliranim požarima, kao i prijavama za utvrđena zagađivala u vodotocima i pojavu vrlo neugodnih mirisa. Istaknula je kako je gospodarenje otpadom komunalni sektor koji se u skoroj budućnosti treba promijeniti i to ponajviše prelaskom s prakse odlaganja otpada na odlagališta u kružno gospodarenje otpadom što se može postići povećanjem stope recikliranja i drugim mjerama.
O zdravstvenoj šteti od neekološkog postupanja s otpadom govorio je Stanko Uršić, profesor fizikalne kemije u mirovni Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. – Važno je razlikovati osnovne pojmove kad se govori o gospodarenju otpadom, a to nažalost u trenutnoj politici postupanja s otpadom u Hrvatskoj nije slučaj, kazao je. Istaknuo je da prije svega treba razlikovati pojam otpada koje je produkt komunalnog života i moguće ga je vratiti u ponovnu upotrebu, a drugo je smeće koje se odlaže na odlagališta i ima nepovratan utjecaj na vodu, tlo i zrak. – U Zagrebu i ostalim dijelovima Hrvatske otpadom se ne gospodari nego ga se skuplja i gomila, a da bi se ekološki postupalo s otpadom potrebno je primjenjivati znanstveno-ekološki sustav, za razliku od kaosa koji danas vlada u ovom sektoru, kazao je Uršić.
Iznio je također podatke znanstvenih ispitivanja koja potvrđuju prisutnost pojedinih štetnih metala i kemikalija, poput žive, dioksina i tisuće drugih otrova u tlu, vodi i zraku u područjima s odlagalištima otpada, posebno u procesu spaljivanja ili razgradnje smeća, a od kojih se mnogi službeno ne mjere u Hrvatskoj. Osvrnuvši se na daljnje planove izgradnje CGO-a, profesor Uršić je mišljenja da su oni „stimulatori stvaranja smeća i zdravstveni promašaj“, a jedino rješenje za smanjivanje smeća je povrat otpada u ponovnu obradu.
Josipa Juričev Sudac i z udruge Eko Zagreb istaknula je kako su ekološki problemi sve dominantniji u ovome stoljeću, a posljedica su brojnih propusta koji su učinjeni u 20. stoljeću. – Prema članku 70. Ustava RH, svatko ima pravo na zdrav život, a država treba osigurati uvjete za zdrav okoliš, no u praski je danas to upitno, kazala je Juričev Sudac. Podsjetila je na porast oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj, a jedan od uzroka osim same industrije je i proces obrade otpada. Upozorila je kako nije ispitan utjecaj na zdravlje 90 posto kemikalija s kojima stanovništvo dolazi u doticaj, ili su rezultati takvih ispitivanja prekasno otkriveni.
Iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) govorila je Branka Genzić-Horvat koja se još jednom obratila predstavnicima nadležnih institucija u vezi s problemom nezbrinjavanja 500 tisuća tona nataloženog mulja od otpada na području Resnika koje Grad Zagreb ne rješava već 10 godina, a koje se prema propisima smije taložiti maksimalno godinu dana.- Utjecaj na zdravlje ljudi nataloženog mulja nije poznat, a u ovom području uzgaja se i hrana. Mišljenja je također da su učinjene brojne nepravilnosti i nezakoniti postupci vezani uz izgradnju budućeg Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. – Ovdje bi se trebao skladištiti i građevinski materijal poput azbesta, a na ovom području nalazi se vodocrpilište za cijeli grad i veći dio županije, kazala je. Upozorila je i na ukidanje vodozaštitnih zona na području gdje bi se trebao graditi CGO što smatra nelegitimnim.
Josip Katalinić iz udruge Krizni eko stožer Marišćina prenio je ogorčenje mještana njegove općine nesnosnim smradom kojem su izloženi zbog županijskog CGO-a koje se tu nalazi. – Iako inspekcije utvrđuju da je većina kemijskih spojeva u granicama normale, ne pronalazi se rješenje kako eliminirati neugodan miris koji je povod pogoršanja psihičkog stanja, stresa i kvalitete života stanovništva. O nerješavanju problema zatvaranja odlagališta smeća Jakuševec govorio je Ratko Bedeković iz Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec koji je među ostalim istaknuo i potrebu izmjene procedure prijavljivanja štetnih emisija zbog koje od vremena prijave do dolaska inspekcije na teren često prođe i po nekoliko dana, a rezultati tada više nisu vjerodostojni.
Voditelj Inicijative Koprivnica Siniša Bosanac iznio je problem u funkcioniranju RCGO Piškornica te prisutnosti nedopustive količina štetnih kemikalija i teških metala koji utječu na zagađenost vode za piće.
Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike napomenuli su kako su sva postupanja ministarstva u skladu s Planom gospodarenja otpadom 2017.-2022., a to obuhvaća i izgradnju još trinaest CGO-a u Hrvatskoj. Usporedno s time, ministarstvo poduzima sve mjere kako bi se što prije prešlo na kružno gospodarstvo. Također je istaknuto kako se u vezi s mjerenjem pojedinih zagađivala inspekcija rukovodi graničnim vrijednostima koje je propisala EU. Kao razlog nedostatnih studija utjecaja okoliša, tako i odlagališta smeća na ljudsko zdravlje spomenuta je njihova dugotrajnost i složenost.
Predsjednica Odbora Strenja-Linić zaključno je pozvala sve nazočne da se ustraje na zajedničkom traženju najboljih rješenja za gospodarenje otpadom i time zaštiti stanovništvo od štetnih utjecaja na njihovo zdravlje.