Zagreb - Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o stanju migracija i međunarodnoj zaštiti migranata u Republici Hrvatskoj.
Uz članove Odbora, na sjednici su nazočili pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za djecu, predstavnici nadležnih ministarstava i drugih državnih institucija, predstavnici UNHCR-a i UNICEF-a, Hrvatskog pravnog centra, Centra za mirovne studije i Udruge „Are you Syrious?“.
Predsjednik Odbora Milorad Pupovac podsjetio je na početku da je Republika Hrvatska dio tzv. „balkanske rute“ koja donosi mnoge rizike zbog iregularnih migracija te da se o navedenoj problematici mora raspravljati ne samo sa sigurnosnog nego i s aspekta ljudskih prava.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je da je višekratno upozoravala MUP na pritužbe migranata zbog policijskog postupanja prema njima, kako zbog uporabe sile tako i vođenja postupaka kojima se traži međunarodna zaštita koja je nezakonito uskraćena u provođenju ispitnoga postupka. Vidović se osvrnula i na iregularnosti u slučaju Mladine Hussiny iz studenoga 2017. u vezi s kojim je Državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu, no rješenje o odbačaju joj nije dostavljeno. Naglasila je da je i tijekom 2018. onemogućena u radu jer joj je uskraćen pristup predmetima i podacima informacijskog sustava MUP-a koji se odnose na način postupanja prema iregularnim migrantima, primjenama mjera za osiguranje povratka te postupanjima prema tražiteljima međunarodne zaštite.
U raspravi je istaknuto kako se zbog nerješavanja pojedinih primjedbi migranata i ignoriranja pučke pravobraniteljice, u izvješćima međunarodnih institucija poput UNHCR-a te povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe, kritizira hrvatska policija u postupanjima prema migrantima. Članovi Odbora su suglasni da Hrvatska koja kao dio međunarodnih postrojbi sudjeluje u trećim zemljama braneći ljudska prava ne smije dopustiti da se stvori dojam kako se u Hrvatskoj upotrebljava sila i krše konvencijska prava.
Predstavnik MUP-a naglasio je da je u 2018. godini evidentirano povećanje iregularnih prelazaka granice, a njih se s državne granice vraća sukladno potpisanim sporazumima sa susjednim državama o prihvatu i povratu migranata. Što se tiče iznesenih prigovora na postupanje policije, kazao je da MUP ispituje sve prijave. Vezano uz slučajeve djece migranata pravobraniteljica za djecu je upozorila na različito postupanje prema djeci s pratnjom i bez pratnje te na nedostatak baze podataka. Istaknut je i problem nedovoljnog broja prevoditelja te skrbnika za djecu migrante. Predstavnici nevladinih udruga ocijenili su komunikaciju s MUP-om netransparentnom, posebice jer su im uskraćene informacije o istragama.
Zaključeno je kako Hrvatska ne pripada zemljama koje ekstremnim sredstvima sprječavaju kretanje migranata niti zemljama s antimigrantskim raspoloženjem, no potrebno je ispitati poštivanje međunarodnih konvencija o zaštiti ljudskih prava migranata osobito u dijelu koji se odnosi na uporabu sile i vatrenog oružja. Također je istaknuto da Hrvatska ne smije dopustiti ponavljanje nedovoljno transparentnih istraženih slučajeva jer takvo postupanje koje nije u skladu s međunarodnim konvencijama može naštetiti ugledu i interesima Hrvatske. Još je jednom istaknuta nužnost poboljšanja međusobne komunikacije svih institucija u čijoj su nadležnosti pojedini aspekti zaštite prava migranata te važnost dostupnosti potrebnih informacija Uredu pučke pravobraniteljice.