Zagreb – Članovi Odbora za europske poslove, Odbora za gospodarstvo te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije održali su sastanak s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Hennom Virkkunen, koja boravi u radnom posjetu Republici Hrvatskoj.
Virkkunen je zadužena za europske politike usmjerene na razvoj konkurentnog, otpornog i uključivog digitalnog gospodarstva te jačanje europskog vodstva u području umjetne inteligencije i naprednih tehnologija. Njezin portfelj obuhvaća razvoj europske strategije za primjenu umjetne inteligencije, europske podatkovne infrastrukture te ulaganja u računalstvo visokih performansi. U provođenju ovih politika poseban se naglasak stavlja na zaštitu demokracije, sigurnost na internetu, suzbijanje manipulativnih praksi na digitalnim platformama te razvoj sigurnih digitalnih javnih usluga za građane.
Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš uvodno je ocijenila portfelje potpredsjednice Virkkunen iznimno važnima, osobito u trenutku kada se Europska unija suočava s potrebom jačanja tehnološke autonomije. Istodobno je izrazila potporu nastojanjima Europske komisije usmjerenima na razvoj digitalnih kapaciteta, jedinstvenog digitalnog tržišta, jačanje sigurnosti i razvoj umjetne inteligencije.
Predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Josip Borić podsjetio je kako je Odbor proteklih godina dao značajan doprinos razvoju zakonodavnog okvira za digitalizaciju i digitalnu sigurnost, zaštitu privatnosti, sigurnost informacija, slobodu medija i druga pitanja povezana s digitalnim okruženjem.
Potpredsjednica Odbora za gospodarstvo Danica Baričević, u vezi s jačanjem otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva, izrazila je nadu da će i Hrvatska, kao mala država članica, aktivno sudjelovati u zajedničkim europskim projektima razvoja informacijskih tehnologija, inovativnih proizvoda i usluga te tako jačati hrvatsku industriju i doprinositi konkurentnosti gospodarstva Europske unije.
Potpredsjednica Europske komisije Virkkunen predstavila je Strategiju europskog tehnološkog suvereniteta, čiji je cilj smanjiti ovisnost Europske unije o tehnologijama iz trećih zemalja te ojačati europske kapacitete u području poluvodiča, računalstva u oblaku, umjetne inteligencije i digitalne infrastrukture. Naglasila je kako tehnološki suverenitet ne znači zatvaranje Europe niti izolacionizam, nego jačanje vlastitih istraživačkih, razvojnih i inovacijskih sposobnosti uz nastavak suradnje s pouzdanim međunarodnim partnerima.
– Taj paket, koji uključuje razvoj umjetne inteligencije i računalstva u oblaku, treba osigurati da Europska unija zadrži kontrolu nad ključnim tehnologijama u područjima znanosti, obrane i energetike, odnosno u područjima od strateške važnosti za europsku sigurnost i konkurentnost, istaknula je Virkkunen.
Govoreći o uključivanju Hrvatske u razvoj europskih digitalnih tehnologija, ocijenila je kako Hrvatska raspolaže velikim potencijalom, osobito u području startupova i informacijskih tehnologija, pri čemu je posebno naglasila važnost daljnjeg jačanja inovacijskog ekosustava te ulaganja u istraživačke institucije.
Virkkunen se osvrnula i na inicijativu Europske komisije „EU štit za zaštitu demokracije“, čiji je cilj jačanje otpornosti demokratskih sustava država članica na prijetnje poput dezinformacija, stranog upletanja, manipulacije izbornim procesima i kibernetičkih napada.
– Za jačanje otpornosti europskih demokracija iznimno su važni razvoj digitalne i medijske pismenosti građana te sposobnost društva da prepozna i suzbije informacijske manipulacije, naglasila je Virkkunen.
Govoreći o digitalnom okruženju, istaknula je važnost razvoja digitalnih usluga kojima se štite maloljetnici na internetskim platformama, kao i sigurnosti internetske kupovine. Najavila je da će Europska komisija već sljedeći tjedan predstaviti novu inicijativu za zaštitu maloljetnika u digitalnom okruženju, koja će uključivati mjere za učinkovitiju provjeru dobi i sigurnije korištenje internetskih platformi.
Virkkunen je govorila i o jačanju otpornosti Europske unije na suvremene sigurnosne prijetnje kroz ulaganja u nove tehnologije u obrambenom sektoru, uključujući umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, bespilotne sustave i druga napredna tehnološka rješenja namijenjena zaštiti od hibridnih prijetnji, kibernetičkih napada i napada na kritičnu infrastrukturu.
U kontekstu jačanja gospodarske sigurnosti Europske unije ponovno je istaknuta strateška važnost sigurnih lanaca opskrbe hranom, zaštite sjemena i kritičnih sirovina, smanjenja ovisnosti o trećim zemljama te uspostave mehanizama provjere visokorizičnih stranih ulaganja radi zaštite strateških tehnologija i infrastrukture od pokušaja preuzimanja koji bi mogli ugroziti sigurnosne ili gospodarske interese Europske unije.
Virkkunen je pritom naglasila kako je dio tog pristupa i priprema obnovljene Strategije za kružno gospodarstvo, čiji cilj nije samo zaštita okoliša, nego i povećanje gospodarske otpornosti učinkovitijim korištenjem resursa te smanjenjem ovisnosti o uvozu strateških sirovina.
U raspravi o tehnološkom suverenitetu Europske unije otvoreno je i pitanje hoće li u razvoju europskog oblaka, podatkovnih centara i druge digitalne infrastrukture ravnopravno sudjelovati i manje države članice poput Hrvatske ili će ostati samo korisnici tih tehnologija. Razgovaralo se i o podatkovnim centrima, njihovoj potrošnji energije i vode te potrebi usklađivanja njihova razvoja s interesima lokalnih zajednica.
Sudionici sastanka razgovarali su i o provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act), pri čemu je izražena nada da će njegova provedba biti učinkovita i da neće predstavljati nepotrebno administrativno opterećenje državama članicama.
Potpredsjednica Virkkunen najavila je da će uskoro započeti s radom Ured za umjetnu inteligenciju (AI Office) pri Europskoj komisiji, koji će biti nadležan za nadzor provedbe Akta o umjetnoj inteligenciji na razini Europske unije te za osiguravanje njegove ujednačene primjene u svim državama članicama. Istaknula je i važnost transparentnosti sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, podsjetivši da Akt o umjetnoj inteligenciji za određene kategorije takvog sadržaja predviđa obvezu njegova odgovarajućeg označavanja.
Sudionici sastanka složili su se kako su gospodarska sigurnost, unutarnja sigurnost i tehnološki suverenitet međusobno povezani te predstavljaju ključne preduvjete za jačanje strateške autonomije, otpornosti i dugoročne konkurentnosti Europske unije i njezinih država članica.