Zagreb - Izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike šaljemo poruku iseljenicima da su im vrata otvorena i da im pružamo ruku, isticali su u četvrtak navečer u saborskoj raspravi zastupnici HDZ-a, iako je dio ukazao na potrebu šire definicije pojma hrvatskog iseljenika.
- Ovo je mali korak za Hrvatsku, ali veliki za hrvatsko iseljeništvo, istaknuo je Milijan Brkić (HDZ) naglašavajući golem potencijal i značaj hrvatskih iseljenika.
- Ovime šaljemo poruku iseljenicima da su im vrata otvorena i da im pružamo ruku za eventualni povratak, a prvi korak je prijem u hrvatsko državljanstvo, i da im pružamo ruku za investiranje u Hrvatsku, kazao je Brkić.
Davor Ivo Stier (HDZ) kaže da zakon treba promatrati u kontekstu negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj, a Ivan Šuker (HDZ) dodaje i u kontekstu 65000 radnih dozvola odobrenih u ovoj godini koje će uvjetovati dodatni priljev zahtjeva za državljanstvom.
- Možda će nekome zakon izgledati kao preveliki stupanj liberalizacije postupka dobivanja državljanstva za potomke iseljenika, međutim pogledajmo tu situaciju iz perspektive potencijala tih iseljenika, kazao je Stier.
S njim se slaže i Miro Kovač (HDZ) koji na liberalizaciju primanja u hrvatsko državljanstvo gleda kao na važna gestu kojom se šalje poruka da je Hrvatska emancipirana i da brine o svojim interesima i da želi moderan zakon o državljanstvu.
Kovač međutim ukazuje na potrebu proširivanje definicije pojma iseljenika. - Zašto za nekoga reći tko je iselio s područja današnje Republike Hrvatske a nije imao državljanstvo, da se on ne smatra iseljenikom?, upitao je. Ne treba ni onemogućavati dobivanja hrvatskog državljanstva ljudima koji su ga se u nekom trenutku odrekli, smatra.
Za fleksibilniju definiciju pojma iseljenika i pojma pripadnika hrvatskog naroda založili su se i Željko Raguž (HDZ) i Božo Ljubić (HDZ) koji smatraju da je potrebno zakonom obuhvatiti i Hrvate s drugih etničkih hrvatskih prostora, posebice u BiH i susjednim državama
- Što je s potomcima hrvatskih iseljenika koji su se u različitim razdobljima povijesti iseljavali s etničkih prostora BiH, Srbije, Crne Gore? Stavljamo li u neravnopravan položaj i dijelimo li naše iseljeništvo?, upitao je Ljubić.
Boris Milošević (SDSS) ocijenio je da se zakonom propustilo urediti pitanje stjecanja državljanstva djece hrvatskih državljana koja su rođena u bivšoj državi na području BiH ili Srbije ukazujući na na situaciju osoba koje su stekle republičko državljanstvo na temelju mjesta rođenja iako su oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo.
- Mi ovim zakonom liberaliziramo primjerice da netko od sedme generacije Hrvata u Južnoj Americi postane hrvatski državljanin, a netko tko je ovdje blizu rođen, prva generacija, ne može steći hrvatsko državljanstvo. Mislim da to nije u redu, kazao je.
Iako nema ništa protiv olakšavanja dobivanja državljanstva, Arsen Bauk kazao je da Klub SDP-a ne može podržati zakon u prvom čitanju jer u njemu ima puno etnocentrizma i ne rješava probleme ljudi koji su birokratskom greškom upisani u krivo republičko državljanstvo.
Nezavisni zastupnik Vlaho Orepić smatra da zakon o državljanstvu ne donosi liberalizaciju već generira nered te banalizira hrvatsko državljanstvo.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić završno je odbacio kritike da osobe rođene u BiH ili Srbiji ne mogu dobiti državljanstvo.