Zagreb – Na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku predstavljeno je izvješća Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) za 2018. Izvješće je predstavio Andrew Cunningham, voditelj Sektora za tržišta, kriminal i smanjenje ponude droga pri Jedinici za rizike javnoj sigurnosti Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.
U ovogodišnjem izvješću koje je obuhvatilo podatke i stanje za 30 država Europe, među ostalim, istaknuta je povećana dostupnost i konzumacija kokaina, dinamično i globalno povezano tržište droga koje koristi nove tehnologije, posebice Internet i takozvane „mračne mreže“, na kojima se oko dvije trećine kupovina odnosi na drogu, problem povećanja proizvodnje droga u Europi za treća tržišta, zatim pojava većeg broja novih psihosomatskih tvari koje predstavljaju izazov za politiku i javno zdravlje te sve veći problem dostupnosti psihosomatskih tvari u zatvorskim sustavima.
Predstavljajući Izvješće i najnovije trendove zloporabe droga u Europi Cunningham je naglasio kako je stanje stabilno, no da su primjerice uočeni trendovi veće dostupnosti i konzumacija kokaina kao i rizik od predoziranja. Kad je riječ o kanabisu, najčešće korištenoj drogi u Europi, rekao je kako se procjenjuje da oko 10 posto odrasle populacije svakodnevno koristi tu drogu te kako posljedično sve veći broj osoba traži liječničku pomoć upravo zbog ovisnosti o kanabisu. Kad se govori o sintetskim drogama Cunningham naglašava kako se povećao broj sofisticiranih laboratorija za preradu u Europi te kako se razvila proizvodnja za izvoz. U nastavku je rekao kako su smanjenje predoziranja te uklanjanje zaraznih bolesti izazovi glavni javnog zdravstva kad je riječ o problematici zloporabe droga.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Strenja Linić rekla je kako dinamično, kompleksno i teško predvidivo tržište droga danas treba budno pratiti kao i njegove prateće rizike, kako bi se pravodobno poduzele učinkovite mjere zaštite javnog zdravlja i sigurnosti građana. – Sve veći broj europskih zemalja počinje se usmjeravati integrativnim politikama u borbi protiv zloporabe droga i ovisničkog ponašanjima, istaknula je Strenja-Linić. Cilj je obuhvatiti osobe u riziku i prikladnim intervencijama utjecati na sprječavanje razvoja bolesti ovisnosti, zaključila je Strenja-Linić.
Komparativnu analizu stanja problematike droga u Hrvatskoj i Europskoj uniji predstavio je Željko Petković, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za suzbijanje zloporabe droga Vlade RH koji je govorio o ključnim trendovima. Petković je, između ostaloga, rekao kako oko 80 posto ovisnika u Hrvatskoj čine opijatski ovisnici, kako je najveća ovisnost o kanabisu, kako smo po konzumaciji marihuane i psihosomatnih droga iznad europskog prosjeka, kako se na liječenje odlučuju ovisnici koji dođu u sukob s policijom te kako je zabilježen porast konzumacije kokaina u Zagrebu za oko tri puta u posljednjih pet godina. Istaknuo je i kako raste broj kriminalnih radnji povezanih sa zloporabom droga, ali i aktivnosti policije kad je u pitanju količina i broj zapljena koja kontinuirano raste. – Cilj nam je privući konzumente, u čim ranijoj fazi da ne dođe do razvoja bolesti ovisnosti, rekao je Petković, a jedini način rješavanja problema je multidisciplinarni pristup, zaključio je na kraju.
O novim trendovima na tržištu droga i aktivnostima Ministarstva unutarnjih poslova na suzbijanju kriminaliteta droga govorio je voditelj Službe kriminaliteta droga Dražen Rastović istaknuvši da je u borbi protiv zloporaba droga ključna međunarodna suradnja. Rostović je rekao kako je u zadnjih pet godina broj zapljena porastao za skoro 50 posto, a kako je rekordan broj zapljena bio u 2017. godini.
U nastavku je istaknuo kako izuzetna zabrinutost vlada zbog prikrivene trgovine drogom, gdje se plaćanje vrši virtualnom valutom, a dostava običnom poštom. – U tim se situacijama teško zatvara krug dokaza, a da bi se ušlo u trag potrebna je suradnja desetaka državnih tijela, rekao je Rostović. Kao jedan od većih izazova u borbi protiv droge istaknuo je relativiziranje i marginaliziranje tog problema u društvu, posebice kroz medije.
U raspravi koja je uslijedila rečeno je kako ovo nije samo zdravstveno već socijalno, sigurnosno i političko pitanje, kako je vrlo važno primarno-preventivno djelovanje, prepoznavanje dimenzija problema ovisnosti i njezinog utjecaja na obitelj i društvo, korištenje mehanizma ranog upozoravanja i procjene rizika uz suradnju svih relevantnih institucija, kako je potrebno raditi na smanjenju potražnje, edukaciji, promociji odgovornog javnog ponašanja te općenito senzibiliziranju javnosti za probleme zloporabe droga.