Zagreb – Na poziv predsjednice Nacionalnog vijeća za sport Danire Bilić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić i članice Odbora Vesna Bedeković, Danijela Blažanović i Sanda Livia Maduna te zastupnica Tanja Sokolić posjetile su u četvrtak Muzej grada Zagreba, u kojemu je postavljena izložba "Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874. - 1939.)".
Zastupnice su izložbu razgledale pod stručnim vodstvom autorice koncepcije, više kustosice Hrvatskog športskog muzeja Petre Husain Pustaj koja ih je upoznala s idejom i nastankom izložbe. –Izložba je rezultat istraživanja pojavnosti i kretanja žena u sportskim društvima i u sportu. Zamišljena kao serija koju čine tri izložbe, podijeljena je prema povijesnim razdobljima. Prva u nizu započinje 1874. godinom, važnom zbog brojnih reformi i zbog osnivanja Zagrebačkog tjelovježbenog društva Hrvatski sokol, koje je imalo veliko značenje za razvoj ženskog sporta, a završava 1939. godinom.
Kroz brojne osobne predmete, sportsku opremu, rekvizite, arhivske fotografije, dokumente, autentične novinske i filmske zapise, predstavljeno je razdoblje u kojemu je ženska prisutnost u sportu izazivala rasprave o moralnosti i primjerenom odijevanju, koje je krajem 19. stoljeća podrazumijevalo pokrivanje gotovo cijelog tijela, što je pak bilo nepraktično za vježbanje.
Kroz šest cjelina, izložba prikazuje povijesni pregled u čijem je središtu žena, a koji je posvećen prikazu njihova društvenog položaja, statusa i aktivnosti. Druga cjelina tematizira početke vježbanja, zapreke s kojima su se djevojke susretale te sportske organizacije i discipline u kojima isprva sudjeluju, dok su u trećoj cjelini uz nekoliko odabranih sportova istaknuti problemi djevojaka i žena u području sporta. Četvrta cjelina obrađuje prisutnost žena u tiskovinama i naglašava različite obrasce kojima su predstavljene, a koji ovise o izvoru koji konzultiramo. Posljednje dvije cjeline odnose se na modu i odijevanje, pri čemu peto poglavlje tematizira građansku modu i čini jednu od glavnih točaka za razumijevanje sportskog odijevanja, što je i tema posljednjeg dijela izložbe.
Naziv izložbe odabran je kako bi, osim razlike među odjevnim predmetima, naglasio društveni položaj žena koje su s jedne strane trebale birati, gotovo balansirati između društveno zadanih uloga i vlastitih želja. Stavljene u korzet, težile su dresu. Postavljene u društveno zadane okvire, stremile su slobodi. „Izlazak” iz korzeta i „prelazak” u dres bio je određen duljim razdobljem tako da prelazak nije činio tek jedan korak. Korzet pri tome ne predstavlja tek odjevni predmet za oblikovanje i sputavanje ženskog tijela, već je i simbol konzervativnih mišljenja koja su oblikovala svakodnevnicu žena. Nasuprot tomu dres nadilazi predmet „običnoga” i postaje sinonimom za slobodu. Sportska aktivnost žena figurativno čini poligon kao polazište s kojeg se propituju njihove slobode – sloboda samostalnog odlučivanja, sloboda fizičkog kretanja, sloboda odabira, kazala je, među ostalim, Husain Pustaj.
Zastupnice su se upoznale i s hazenom, pretečom rukometa, te izrazile divljenje sportašicama koje su hrabro pomicale granice. Poseban naglasak stavljen je na simboliku prijelaza „iz korzeta u dres“, koji označava oslobađanje žena iz konzervativnih društvenih okvira. Poruka izložbe naglašava da je sport za žensku emancipaciju kroz povijest značio više od puke tjelesne aktivnosti – on je bio pravo na pokret, simbol slobode i ravnopravnosti.