Zagreb - U Hrvatskom saboru u srijedu je održana tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s temom: „Održivi ostanak i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na entitet Republika Srpska“. Na sjednici su uz saborske zastupnike sudjelovali uzoriti kardinal i nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić, predstavnici Vlade RH, dužnosnici Republike Srpske iz redova hrvatskoga naroda i predstavnici udruga prognanih i izbjeglih Hrvata iz BiH.
- Cilj je ove sjednice, kazao je uvodno predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić, upozoriti na pomalo zaboravljeni problem održivog povratka hrvatskih prognanika i izbjeglica na svoja ognjišta u Bosni i Hercegovini. – Čini se, dodao je nadalje, kao da se svi mire s time da je taj proces završen, no to nije tako. Predano je preko 10 tisuća zahtjeva nadležnim institucijama za obnovu porušenih stambenih objekata, devastirane prometne, obrazovne i zdravstvene infrastrukture, kazao je Ljubić. Podsjetio je kako je prema posljednjem popisu stanovništva BiH ostala bez 800 tisuća Hrvata djelomično zbog posljedica rata, a u novije vrijeme i drugih razloga, poput ustavne neravnopravnosti. - Pozicija Hrvata slabi već godinama, upozorio je Ljubić, sve su manje mogućnosti zaštite kolektivnih i identitetskih prava pripadnika hrvatskoga naroda koji su ostali živjeti u sredinama druge etničke većine. - Povratak Hrvata u BiH je realiziran u najmanjem postotku u odnosu na druga dva naroda, dodao je Ljubić, a odbijanje implementiranja odluke Ustavnog suda o promjeni izbornog zakona kojom bi se omogućilo Hrvatima da biraju svoje predstavnike još je jedna prepreka. Ljubić je posebno istaknuo veliku ulogu Katoličke crkve i svećenika koji su u vrijeme najvećih progona ili ostajali u svojim župama ili se prvi vratili i obnavljali crkve i župe te kasnije činili jezgru oko koje su se okupljali Hrvati.
Kardinal i nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić iznio je crkvene podatke prema kojima je 1991. u BiH živjelo 812 256 Hrvata koji su se izjasnili kao katolici, a 2017. godine ih je evidentirano 376 134. – Samo u Republici Srpskoj od 1991. do 2017. ima 94 posto manje Hrvata, kazao je kardinal Puljić. Osvrnuo se na godine nakon završetka rata kada su, kako smatra, „mnoge stvari krivo postavljene i sada ih treba popraviti“. - U mnogim aspektima, istaknuo je, povratak Hrvata na svoja ognjišta je bio otežavan, a u tome procesu odgovornost snosi i međunarodna zajednica. – Važno je vratiti povjerenje kako bi se Hrvati osjećali kao jedan narod, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Treba stvoriti klimu povjerenja, a s materijalne strane, za opstanak najvažnije je obnoviti i izgraditi infrastrukturu i pomoći obiteljskim gospodarstvima, naglasio je kardinal Puljić.
Sjednici je nazočio i Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske koji je govoreći o problemima s kojima se suočavaju hrvatski povratnici u Republiku Srpsku posebno istaknuo kriterije međunarodnih donatora za odobravanje zahtjeva za obnovu stambenih objekata, među kojima je i taj da podnositelji zahtjeva nemaju imovinu u Hrvatskoj, pa čak ni njihova djeca. – Jedini koji pomažu povratnicima su Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Hrvatske, a bez daljnje pomoći Hrvatske, Hrvati na području RS-a će nestati, kazao je Čordaš.
Saborski zastupnik i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž govorio je o uzrocima izostanka povratka Hrvata u BiH i odnosu međunarodnih čimbenika prema ovom pitanju. – Srbi i Bošnjaci imaju svoje institucije, svoje vlade i parlamente, dok Hrvati nemaju, kazao je Raguž. – Treba nastaviti dijalog s Bošnjacima u Federaciji BiH na novim osnovama, a isto tako i sa Srbima. – Bez postizanja ustavnopravne ravnopravnosti Hrvata s ostalim narodima u BiH, Hrvati bi mogli postati nacionalna manjina, istaknuo je Raguž.
Mate Granić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske kazao je da je Daytonski sporazum trebao uspostaviti nekoliko strateških ciljeva: prekid rata, uspostavu mira, povratak prognanih i izbjeglih i osiguranje konstitutivnosti sva tri naroda. – Prva dva cilja su ostvarena, kazao je Granić, no druga dva nisu, kazao je. Istaknuo je kako Hrvatska dugo vremena nije imala jedinstvenu politiku prema BiH, kao i jednu politiku prema ugroženosti konstitutivnosti Hrvata u BiH. – To mora biti zajednička i aktivna politika, naglasio je Granić.
Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskoga naroda Josip Jerković, među ostalim je apelirao da nadležne hrvatske institucije zbog pretjeranih gužvi na graničnom prijelazu Bosanski Brod/Slavonski Brod razmotre mogućnost otvaranja zasebne trake za one stanovnike koji svakodnevno moraju prelaziti granični prijelaz, kao što to postoji na nekim graničnim prijelazima Hrvatske s drugim državama.
Nazočnima su se obratili i Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Vlade i državna tajnica za političke poslove MVEP-a, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Nakon obraćanja otvorena je kraća rasprava.