Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u petak sjednicu na kojoj je veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Pavel Czerwiński predstavio prioritete za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja tijekom poljskog predsjedanja Vijećem Europske Unije.
- U prioritetima poljskog predsjedanja prepoznali smo teme o kojima smo na sjednicama Odbora za poljoprivredu provodili rasprave u prošlom i ovom mandatu i koje smatramo važnima za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja, uvodno je istaknula Marijana Petir izrazivši nadu kako će se o tim temama provesti šira rasprava tijekom poljskog predsjedanja, potaknuti prilagodbe europske regulative zahtjevima poljoprivrednika i stanovnika sela te osigurati snažnija potpora cijelom poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji se uz klimatske izazove, sve više susreće i sa izazovima tržišnog pozicioniranja. Dodala je kako je rješavanje ovih problema važno ne samo sa aspekta proizvodnje dovoljnih količina kvalitetne hrane po priuštvim cijenama za naše građane i osiguranja pristojne zarade za poljoprivrednike, već i stoga što se poljoprivredna djelatnost obavlja na ruralnim područjima koja želimo učiniti atraktivnima za život.
Govoreći o prioritetima poljskog predsjedanja Vijećem EU-a, za koje je naglasio da je ratno predsjedanje, veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Pavel Czerwiński istaknuo je rad na unaprjeđenju europske sigurnosti u svim formama sigurnosti, što uključuje i prehrambenu neovisnost i samodostatnost koje su ključne za otpornost, ali i za adekvatan odgovor na krize i izazove s kojima se susrećemo obzirom na geopolitičke i klimatske izazove. Isto će zahtijevati rad na jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, stabilizaciju njihovih prihoda, te racionalizaciju u provedbi ciljeva europskog Zelenog plana.
U tom smislu Predsjedništvo će uputiti Europskoj komisiji preporuke za pojednostavljenje primjene zelenih ciljeva te ispitati utjecaj drugih politika EU na ruralni razvoj. Czerwiński se osvrnuo i na potrebu preciznijeg reguliranja pitanja sigurnosti hrane, a uzimajući u obzir uvoz proizvoda iz trećih država, koji ne moraju udovoljavati kriterijima sigurnosti u proizvodnji hrane kojih se moraju pridržavati europski poljoprivrednici, a što europskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru stvara nelojalnu konkurenciju. - Obiteljska poljoprivredna gospodarstva važna su za europsku poljoprivredu i ruralna područja, a potporu njihovom rastu trebalo bi osigurati snažnijem korištenjem inovacija i digitalizacije, rekao je Czerwiński.
- Specijalizacija poljoprivredne proizvodnje, primjena najnovijih tehnika u proizvodnji, dostupnost povoljnog kreditiranja, te dostupnost osnovnih usluga na ruralnim područjima, zaustavili su depopulaciju ruralnih područja u Poljskoj, posebno onih u kojima prevladavaju kvalitetna tla, dok se u drugim područjima podupirao razvoj dodatnih djelatnosti poput ekološkog ili spa turizma, rekao je Czerwiński, odgovarajući na upit članice Odbora Ivane Ribarić Majanović o mjerama koje Poljska provodi za zaustavljanje depopulacije ruralnih područja.
Na upit člana Odbora Gorana Ivanovića o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, odgovorio je kako zbog različite strukture poljoprivredne proizvodnje i proizvoda koji se proizvode u državama članicama, ne osjete sve države članice pritisak nepoštenih trgovačkih praksi jednako, pa su neke pribjegle i protekcionističkim mjerama za zaštitu tržišta. Najavio je da je plan do kraja poljskog predsjedanja provesti reviziju Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Marijana Petir zatražila je informaciju o stavu koji će zauzeti poljsko predsjedništvo vezano uz donošenje Uredbe o biljkama proizvedenim novim genomskim tehnikama (NGT) i dodala kako se o toj temi u više navrata raspravljalo na sjednicama Odbora za poljoprivredu, kao i s predstavnicima parlamenata drugih država članica, a Odbor je pokrenuo i politički dijalog s Europskom komisijom kako bi izrazio neslaganje s donošenjem ove Uredbe, jer kako je rekla, „smatramo da se ona koristi kako bi se na mala vrata uveo GMO“. Petir je podsjetila i na stav Europskog suda pravde, koji je u svojoj odluci iz 2018. godine izjednačio GMO i NGT, istaknuvši pritom kako bi regulativa vezana uz NGT trebala biti sastavni dio Direktive o GMO. Petir je zaključila kako političko rješenje mora biti kvalitetno, transparentno i znanstveno utemeljeno i mora obuhvatiti poljoprivredni, okolišni i zdravstveni aspekt Uredbe, poštujući pri tome načela predostrožnosti i supsidijarnosti.
Veleposlanik Czerwiński je uz donošenje Uredbe o biljkama dobivenim novim genomskim tehnikama podsjetio da Kina i Sjedinjene Američke Države korištenjem novih genomskih tehnika osiguravaju konkurentsku prednost na tržištu te da su NGT razdvojene u dvije skupine kako ih se sve ne bi izjednačavalo s GMO-om. Poljsko predsjedništvo važnim smatra pronaći kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo za sve države članice i koje će prepoznati posebnosti svake od država članica, prepoznajući pri tome i važnost ograničavanja stvaranja monopola od strane velikih sjemenarskih tvrtki, a sve kako bi se zagarantirala dostupnost sjemena europskim poljoprivrednicima i sigurnost građanima.
-Važno je zadržati model supsidijarnosti, za koji se Hrvatska zalaže, a i za koji se Poljska uvijek zalagala, jer drugačije prakse nisu u skladu s Libanonskim ugovorom, zaključila je Marijana Petir, zamolivši veleposlanika da isto prenese poljskom predsjedništvu kako bi se svakoj državi članici omogućilo samostalno donošenje odluka o NGT.
- Veća izdvajanja za obranu u vrlo složenim geopolitičkim odnosima razumljiv su potez EU, no to izdvajanje ne smije se odvijati na teret poljoprivrede, jer hrana nam je potrebna za život, zato je potrebna i snažnija podrška našim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici se ne mogu s manje novca boriti s klimatskim promjenama, povećanom zelenom ambicijom, prekidima u opskrbnim lancima, nelojalnom konkurencijom iz trećih zemalja, nepoštenim trgovačkim praksama i drugim problemima koji pogađaju ovaj sektor, rekla je Marijana Petir istaknuvši da budući Višegodišnji financijski okvir za poljoprivredu treba biti određen na dosadašnji način, sa zasebnom omotnicom koja se ne smije smanjivati i temeljen na dva stupa: izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju, te je zatražila stav poljskog predsjedništva o tome.
Veleposlanik Czerwiński je odgovorio da je stav poljskog predsjedništva kako Zajednička poljoprivredna politika treba zadržati poseban proračun baziran na dva stupa, treba pratiti potrebe europskih poljoprivrednika, a u obzir treba uzeti i činjenicu da Zajednička poljoprivredna politika ima direktan utjecaj na kvalitetu života državljana Europske unije, te da pri tome kohezijsku i poljoprivrednu politiku ne treba promatrati kao konkurenciju.