Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova s tematske sjednice Odbora na temu: "Mobbing - hrvatska iskustva" (30. 9. 2004.)

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. tematskoj sjednici održanoj 30. rujna 2004. godine, preliminarna istraživanja o mobbingu u RH koja su napravile: prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegović, Medicinski fakultet i Škola narodnog zdravlja «Andrija Štampar» Zagreb i docentica dr. sc. Nada Bodiroga Vukobrat, Pravni fakultet Rijeka.

Cilj sjednice je upoznati Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, ali i širu javnost što je to mobbing, tko su žrtve mobbinga, kako prepoznati mobbing?

To su pitanja na koja  će ova sjednica pokušati dati odgovor, a Odbor za ravnopravnost spolova će u okviru svoje nadležnosti  predložiti mjere za sankcioniranjem ponašanja koja su usmjerena na diskriminaciju  u području radnih odnosa.

Profesorice Mustajbegović i Bodiroga Vukobrat  u uvodu su prezentirale su podatke koje su dobile baveći se istraživanjem mobbinga u Republici Hrvatskoj, ističući pri tom da su rezultati preliminarni jer istraživanje nije još završeno,ali ono što se sa sigurnošću može reći to je da mobbing postoji i u našoj zemlji.

Mobbing je fenomen koji se javlja u svijetu rada, kao oblik neseksualnog zlostavljanja od strane poslodavaca i kolega, te je kao takav u uskoj vezi s kršenjem ljudskih prava. To je sustavno šikaniranje posloprimaca od strane drugih posloprimaca ili pretpostavljenih pri čemu se kroz stresne situacije nastoji zaposlenika natjerati  da se osjeća nesigurno  i bezvrijedno obavljajući svoj posao, kako bi ga se što lakše diskreditiralo, da u konačnici napusti svoje radno mjesto.

Osnovna obilježja mobbinga su:
-namjeran napad na suprotnu stranu,
-napad je sustavan i stalno se ponavlja, 
-traje duže vrijeme( najmanje 6 mjeseci).

Žrtva mobbinga se osjeća ugroženo i diskriminirano, a sustavnim napadom se čini sve da se osjeća bezvrijedno kako bi »svojom voljom» napustila radno mjesto.
Ova istraživanja pokazuju da je u RH najprisutniji oblik mobbinga, tzv.bossing, u 75% slučajeva počinitelji su pretpostavljeni, najčešće poslodavci.Također , podaci iz istraživanja pokazuju da su žene u  preko 60% slučajeva žrtve mobinga, a napose žene sa završenom srednjom stručnom spremom.
Neophodna je edukacija svih društvenih činbenika, a ne samo određenih skupina na pojedinim sveučilišnim studijima. Kako bi se prepoznalo, preveniralo i sankcioniralo ponašanje zlostavljača ovakve vrste, nužna je suradnja multidisciplinarnih timova (liječnika, sociologa ,pravnika i psihologa).
Harmonizacijom našeg zakonodavstva s propisima EU, valjalo bi voditi brigu o usuglašenosti naših propisa o radu s propisima zemalja EU, u kojima postoje zakonski mehanizmi za zaštitu žrtava mobbinga.
Odbor će, na osnovu ove rasprave, uputiti nadležnim ministarstvima prijedloge da se mobbing kao pojam uvede u naše pravne propise i na adekvatan način sankcioniraju počinitelji, žrtvama pruži  puna pravna zaštita, te će se , prema potrebi, i sam Odbor uključiti u pripremu prijedloga.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol