9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 48. elektroničkoj sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora glasovali su o zaključku

„Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Izmjene i dopune Državnog proračuma Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.“ koji je podržala većina članova Odbora (7 glasova ZA, 3 glasa PROTIV).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora i Stjepan Čuraj, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić, v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 48. elektroničkoj sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br. 946, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora glasovali su o zaključku

„Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu“ koji je podržala većina članova Odbora  (7 glasova ZA, 3 glasa PROTIV).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora i Stjepan Čuraj, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić, v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 47. elektroničkoj sjednici održanoj 21. travnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom Zakona, P.Z. br. 913, koji je Hrvatskom saboru podnio zastupnik Božo Petrov aktom od 3. travnja 2020. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor nije raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o navedenom Prijedlogu.
Predlagatelj predlaže produljenje prava na rodiljni dopust s važećih navršenih šest mjeseci djetetova života, na deset mjeseci; te pravo na korištenje roditeljskog dopusta u trajanju od osam mjeseci bez obzira jesu li to pravo koristila oba roditelja, a sve sa svrhom olakšavanja povratka korisnica rodiljnog i roditeljskog dopusta na tržište rada, uz istovremeno veću fleksibilnost gospodarskim subjektima uslijed posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom koronavirusa.

Članovi Odbora glasovali su o zaključku „Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.“, koji nije dobio potrebnu većinu glasova (1 glas ZA, 5 glasova PROTIV, te 6 glasova SUZDRŽAN).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora i Stjepan Čuraj, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić, v.r.
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 46. elektroničkoj sjednici održanoj 14. travnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sportu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 922, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2020. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o sportu, s Konačnim prijedlogom zakona premostit će se problemi nastali uslijed pandemije bolesti COVID-19, a vezani uz završetak aktualne i početak nove natjecateljske godine. 

Također, kako bi se ublažile posljedice zabrane provođenja sportskih natjecanja (kao i okupljanja), daje se ovlast čelniku tijela državne uprave nadležnog za sport za donošenje odluke o potpori očuvanja radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu sporta, na način da se osigura naknada plaće, a koje odluke će se donositi u skladu s aktima Vlade Republike Hrvatske.
Članovi Odbora su jednoglasno (12 glasova „za“) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o dopunama Zakona o sportu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora i Stjepan Čuraj, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić, v.r

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 45. elektroničkoj sjednici održanoj 30. ožujka 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo, P.Z. br. 804, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2020. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Centar za posebno skrbništvo osnovan je temeljem Obiteljskog zakona, i to kao javna ustanova kojoj je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi. U praksi se pokazalo kako bi se, poradi učinkovitijeg djelovanja Centra, ova tematika trebala regulirati posebnim zakonom, stoga je ovaj prijedlog i izrađen.

Prijedlogom zakona o Centru za posebno skrbništvo proširuje se djelatnost Centra i na obavljanje stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, te se uvodi mogućnost osnivanja podružnica Centra, propisuje se sastav Upravnog vijeća Centra, dodatno su razrađena pitanja ovlasti ravnatelja, sastav i ovlasti stručnog vijeća, te se nameće potreba zapošljavanja stručnih radnika (socijalnih radnika, psihologa i socijalnih pedagoga, pored već predviđenih pravnika s položenim pravosudnim ispitom) s posebnim znanjem, iskustvom i kompetencijama u pogledu komunikacije  i pribavljanja mišljenja od strane djece.

Članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“i 3 glasa „suzdržan“) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o Centru za posebno skrbništvo.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora i Stjepan Čuraj, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić, v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 4. ožujka 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z. br. 815, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. veljače 2020. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je iznio osnovne značajke izmjena na koje se Konačni prijedlog odnosi, navodeći kako nema izmjena u odnosu na Prijedlog zakona.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je žaljenje što nisu prihvaćeni neki prijedlozi zastupnika, primarno oni koji se odnose na istovremeno korištenje prava na rad pola radnog vremena i roditeljskog dopusta.
Neki članovi Odbora, iako podržavajući predložene izmjene, izražavaju žaljenje što je propušteno Zakon u konačnici učiniti kvalitetnijim.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za, i 1 glas suzdržan) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 29. siječnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z. br. 815, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio osnovne promjene koje se uvode u Zakon ovim izmjenama. Naime,predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 % proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170 % proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. U skladu s povećanjem iznosa navedenog prava potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona te  se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100 % osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120 % proračunske osnovice (3.991,20 kuna). 

Također, predlaže se izmjena razdoblja trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava iz čl. 24. st.7. Zakona, i to na način da se ono smanjuje kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (smanjenje s 12 mjeseci neprekidno na 9 mjeseci neprekidno, odnosno s 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine na 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).

U raspravi koja je uslijedila istaknuto svi nazočni članovi Odbora podržali su ovako predložene izmjene Zakona, uz naglasak kako se često govori o potporama majkama, no zaboravlja se da su i očevi korisnici prava sukladno ovom Zakonu, te su izrazili želju da sve više očeva koristi pravo na roditeljski dopust. Naime, iznesen je podatak kako je u 2018. godini svega dvjestotinjak očeva koristilo pravo na roditeljski dopust u prvih šest mjeseci djetetova ćivota, a želja je i intencija zakonodavca da očevi čim više participiraju u životu novorođenog djeteta.

Nadalje, na pitanje razmatra li Vlada Republike Hrvatske mogućnost delimitiranja roditeljskih naknada u drugih šest mjeseci djetetova ćivota, predstavnik predlagatelja obrazložio je kako se ovim prijedlogom drugi put povećavaju iznosi roditeljskih potpoira u svega tri godine (a koje nisu mijenjane u desetogodišnjem razdoblju prije), te da intencija Vlade Republike Hrvatske stremi ka čim većim roditeljskim potporama, u skladu s mogućnostima Državnog proračuna. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 29. siječnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju i zlouporabi droga, koje je aktom od 8. srpnja 2019. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Ivan Pernar, zastupnik u Hrvatskome saboru.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko naglasio kako je zainteresiran da on bude prihvaćen.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske rekala je kako se Vlada protivi prihvaćanju ovoga Prijedloga zakona, naglašavajući kako je područje sprječavanja zlouporabe droga regulirano međunarodnim konvencijama, a sam Prijedlog zakona u suprotnosti je i s hrvatskom pravnom regulativom, o čemu se Vlada na isti način očitovala i prilikom dva ranija prijedloga izmjena ovoga Zakona od strane predlagatelja.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora ocijenili su neozbiljnim donositi ovakve izmjene bez prethodne konstruktivne rasprave, te podsjetili kako je problem zlouporabe droga medicinski složen i socijalno višeslojno kompliciran.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom glasova (7 glasova "za" i  glas 1 "suzdržan") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju zlouporabe droga, iz razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 12. prosinca 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Obiteljskog zakona, P.Z. br. 792, koji je Hrvatskom saboru podnio Željko Lenart, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predlagatelj je ukazao na probleme s kojim se susreće roditelj s kojim dijete živi nakon razvoda braka, a vezano uz isplatu naknade za uzdržavanje zajedničkog djeteta od strane roditelja koji više s djetetom ne živi. Mišljenja je da bi se problem riješio kada bi se izmijenila odredba Obiteljskog zakona koja predviđa postupanje centara za socijalnu skrb tek nakon tri uzastopna mjeseca neplaćanja alimentacije, na način da se rok od tri uzastopna mjeseca promijeni u 30 dana.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je Mišljenje Vlade, koja predlže Hrvatskome saboru da ne prihvati ovaj prijedlog Zakona. Naime, člankom 424. Obiteljskoga zakona propisano je da su stranke u postupku radi uzdržavanje djeteta samo dijete (zastupano po roditelju s kojim dijete stanuje) i osoba koja ga je dužna uzdržavati. Iz toga proizlazi da je roditelj s kojim dijete živi prvenstveno obavezan poduzimati radnje radi uzdržavanja djeteta, a centar za socijalnu skrb može, uz pristanak tog roditelja, zastupati dijete.

U raspravi koja je uslijedila iskristaliziralo se kako se odredba članka 424. odnosi na zahtjev prilikom utvrđivanja prava djeteta na uzdržavanje, a problemi koje predlagatelj želi riješiti izmjenom Obiteljskog zakona nastali su uslijed nepoštivanja sudskih odluka o uzdržavanju djeteta, što bi se rješavalo ovršnim zahtjevom temeljem sudske presude.

No, kako je u raspravi istaknuto, kršenja djetetovih prava na uzdržavanje ima, te članovi Odbora smatraju potrebnim organizirati tematsku raspravu kako bi se potaknulo izvršnu vlast na iznalaženje učinkovitijeg rješavanja ekonomskog nasilja koje se na ovaj način provodi nad djecom i roditeljem s kojim djeca žive od strane roditelja s kojim dijete više ne živi.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 2 glasa protiv) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da ne prihvati Zakon o izmjeni Obiteljskog zakona"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 12. prosinca 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, P.Z. br. 803, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je potrebu izmjene i dopune postojećeg Zakona. Naglasio je potrebu sankcioniranja dolaska na sportske natjecanja pod očitim utjecajem alkohola i droga, i to na način da se već samim odbijanjem testiranja mjernim uređajem ulazi u prekršajnu zonu. S ciljem olakšanja utvrđivanja identiteta predviđa se zabrana dolaska na sportska natjecanja u odjevnim predmetima kreiranim u svrhu prikrivanja identiteta, a i samo pozivanje i poticanje na sudjelovanje u tučnjavi također ulazi u prekršajnu zonu. Pored navedenog, želi se dodatno utjecati na organizatore sportskih događanja da poduzmu sve mjere sukladno procjeni rizika, za izostanak kojih mjera se uvode sankcije (koje dosad nisu bile ovim Zakonom previđene).

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je odlazak na pojedina sportska natjecanja umjesto zabave i podrške sportašima postalo rizično (zabilježeno je i stradavanje slučajnih prolaznika pored sportskih borilišta). Članovi Odbora smatraju kako se problem dugoročno može riješiti samo uvođenjem drastičnih kazni, koje bi pored kažnjavanja samog počinitelja djelovale preventivno na potencijalne počitnitelje ovako neprihvatljivih nasilničkih ponašanja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 12. prosinca 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo, P.Z. br. 804, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je kako je Centar za posebno skrbništvo osnovan temeljem Obiteljskog zakona, i to kao javna ustanova kojoj je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi. U praksi se pokazalo kako bi se, poradi učinkovitijeg djelovanja Centra, ova tematika trebala regulirati posebnim zakonom, stoga je ovaj prijedlog i izrađen.

Prijedlogom zakona o Centru za posebno skrbništvo proširuje se djelatnost Centra i na obavljanje stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, te se uvodi mogućnost osnivanja podružnica Centra, propisuje se sastav Upravnog vijeća Centra, dodatno su razrađena pitanja ovlasti ravnatelja, sastav i ovlasti stručnog vijeća, te se nameće potreba zapošljavanja stručnih radnika (socijalnih radnika i psihologa, pored već predviđenih pravnika s položenim pravosudnim ispitom) s posebnim znanjem, iskustvom i kompetencijama u pogledu komunikacije  i pribavljanja mišljenja od strane djece.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Zakon o Centru za posebno srbništvo"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 776, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2019. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenma i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z.br. 777; Konačnom prijedelogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.br. 776; i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama idopunama Kaznenog zakona, P.Z. br. 775.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se radi o setu zakona kojima je za cilj suzbijanje pojavnosti svih oblika nasilja, a koji se kani postići postrožavanjem zapriječenih kazni, revidiranjem pojedinih pojavnih oblika kaznenih djela nasilja (na primjer ukidanje kaznenog djela spolnog odnosa bez pristanka). 
Govoreći o pojavnosti nasilja u obitelji, a s obzirom na tjelesno nasilje, predvieno je pooštravanje kazni za nanošenje tjelesnih ozljeda koje u sudsko-medicinskom smislu nisu tretirane kako kazneno djelo, s ciljem da se izbjegne prekršajno kažnjavanje počitnitelja koji ulaze u kaznenu domenu. Također, povišene su i kazne za zdravstvene, odgojno-obrazovne i socijalne radnike koji u svom radu primjete elemente kaznenog djela nasilaj, a ne prijave ga.
U Kaznenom zakonu u Glavi XVII - seksulani delikti počinjeni na štetu djece, definirano je djelo pornografije, što je sukladno Direktivi o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije.
Socijalni radnici i nastavnici definirani su kao slućbene osobe, te je uvedeno jelo prisile prema osobama koje se bave poslovima od posebnog interesa.
Kroz izmjenu Zakona o kaznenom postupku, kazneno djelo silovanje (ranije djelo seksualnog odnosa bez pristanke) stavljeno je u nadležnost županijskh sudova.

U raspravi koja je uslijedila, izražena je nada svih nazočnih članova Odbora kako će predvieđene mjere utjecati na smanjenje pojavnosti svih oblika nasilja, osobito nasilja u obitelji i nasilčja na štetu djece.
Predloženo je da se prilikom edukacije koja će se zasigurno provoditi prilikom implementacije ovih zakona svakako svrne pozornost prekršajnim i kaznenim sudovima o potrebi dostave informacija o izrečenim mjerama i presudama centrima za socijalnu skrb, jer se u praksi događalo da centri ne dobiju od sudova informaciju o izrečenim mjerama, te se događalo da djeca ostanu nezaštićena.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 775 koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2019. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenma i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z.br. 777; Konačnom prijedelogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E.br. 776; i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama idopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 775.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se radi o setu zakona kojima je za cilj suzbijanje pojavnosti svih oblika nasilja, a koji se kani postići postrožavanjem zapriječenih kazni, revidiranjem pojedinih pojavnih oblika kaznenih djela nasilja (na primjer ukidanje kaznenog djela spolnog odnosa bez pristanka). 
Govoreći o pojavnosti nasilja u obitelji, a s obzirom na tjelesno nasilje, predvieno je pooštravanje kazni za nanošenje tjelesnih ozljeda koje u sudsko-medicinskom smislu nisu tretirane kako kazneno djelo, s ciljem da se izbjegne prekršajno kažnjavanje počitnitelja koji ulaze u kaznenu domenu. Također, povišene su i kazne za zdravstvene, odgojno-obrazovne i socijalne radnike koji u svom radu primjete elemente kaznenog djela nasilaj, a ne prijave ga.
U Kaznenom zakonu u Glavi XVII - seksulani delikti počinjeni na štetu djece, definirano je djelo pornografije, što je sukladno Direktivi o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije.
Socijalni radnici i nastavnici definirani su kao slućbene osobe, te je uvedeno jelo prisile prema osobama koje se bave poslovima od posebnog interesa.
Kroz izmjenu Zakona o kaznenom postupku, kazneno djelo silovanje (ranije djelo seksualnog odnosa bez pristanke) stavljeno je u nadležnost županijskh sudova.

U raspravi koja je uslijedila, izražena je nada svih nazočnih članova Odbora kako će predvieđene mjere utjecati na smanjenje pojavnosti svih oblika nasilja, osobito nasilja u obitelji i nasilčja na štetu djece.
Predloženo je da se prilikom edukacije koja će se zasigurno provoditi prilikom implementacije ovih zakona svakako svrne pozornost prekršajnim i kaznenim sudovima o potrebi dostave informacija o izrečenim mjerama i presudama centrima za socijalnu skrb, jer se u praksi događalo da centri ne dobiju od sudova informaciju o izrečenim mjerama, te se događalo da djeca ostanu nezaštićena.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 777, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2019. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenma i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z.br. 777; Konačnom prijedelogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 776; i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama idopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 775.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se radi o setu zakona kojima je za cilj suzbijanje pojavnosti svih oblika nasilja, a koji se kani postići postrožavanjem zapriječenih kazni, revidiranjem pojedinih pojavnih oblika kaznenih djela nasilja (na primjer ukidanje kaznenog djela spolnog odnosa bez pristanka). 
Govoreći o pojavnosti nasilja u obitelji, a s obzirom na tjelesno nasilje, predvieno je pooštravanje kazni za nanošenje tjelesnih ozljeda koje u sudsko-medicinskom smislu nisu tretirane kako kazneno djelo, s ciljem da se izbjegne prekršajno kažnjavanje počitnitelja koji ulaze u kaznenu domenu. Također, povišene su i kazne za zdravstvene, odgojno-obrazovne i socijalne radnike koji u svom radu primjete elemente kaznenog djela nasilaj, a ne prijave ga.
U Kaznenom zakonu u Glavi XVII - seksulani delikti počinjeni na štetu djece, definirano je djelo pornografije, što je sukladno Direktivi o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije.
Socijalni radnici i nastavnici definirani su kao slućbene osobe, te je uvedeno jelo prisile prema osobama koje se bave poslovima od posebnog interesa.
Kroz izmjenu Zakona o kaznenom postupku, kazneno djelo silovanje (ranije djelo seksualnog odnosa bez pristanke) stavljeno je u nadležnost županijskh sudova.

U raspravi koja je uslijedila, izražena je nada svih nazočnih članova Odbora kako će predvieđene mjere utjecati na smanjenje pojavnosti svih oblika nasilja, osobito nasilja u obitelji i nasilčja na štetu djece.
Predloženo je da se prilikom edukacije koja će se zasigurno provoditi prilikom implementacije ovih zakona svakako svrne pozornost prekršajnim i kaznenim sudovima o potrebi dostave informacija o izrečenim mjerama i presudama centrima za socijalnu skrb, jer se u praksi događalo da centri ne dobiju od sudova informaciju o izrečenim mjerama, te se događalo da djeca ostanu nezaštićena.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Predstavnici predlagatelja u uvodnim izlaganjima predstavili su članovima Odbora neke od karakteristika Proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.

Razdjel Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povećan je u odnosu na prethodnu godinu i iznosi ,46 milijarde kuna. Vezano uz područje sporta, rečeno je kako su predviđena sredstva u iznosu od 395,6 milijuna kuna planirana za programe javnih potreba u sportu na državnoj razini, dok Ured pravobraniteljice za djecu smatra da će s predviđenih 6,2 milijuna kuna  uspješno izvršiti sve planirane poslove vezane uz zaštitu i promicanje prava djece.
U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je zadovoljstvo činjenicom da su sva tri navedena razdjela u Državnom proračunu (za koje je ovaj Odbor matično radno tijelo) povećana, odnosno u 2020. godini planira se više sredstava utrošiti u njih. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu".

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br. 791, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja se tijekom obrazlaganja Prijedloga Državnog proračuna za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu  osvrnuo i na ovaj Prijedlog zakona, te je istaknuo kako su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Zaduživanje se može provesti na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 26.85 milijardi kn. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2020. godinu iznosi 3,8 milijardi kuna, od čega se 2 milijarde kuna odnosi na izvanproračunske korisnike Državnog proračuna. Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na istoj je razini kao i u 2019. godini i iznosi 3.326,00 kuna.

Članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, P.Z.E. br. 656, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je  kako se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež osigurava transponiranje odredbi Direktive i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s istom. U Zakon se uvode nova postupovna jamstva za maloljetnike koji su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima i time se ojačava njihov procesni položaj kao i njihovo sudjelovanje u postupku. 

Nadalje, utvrđuju se postupovna jamstva kojima će se osigurati da djeca odnosno osobe mlađe od 18 godina, kada su osumnjičenici ili optuženici u kaznenom postupku mogu razumjeti i pratiti taj postupak, ostvarivati pravo na pošteno suđenje. Iako je maloljetničko kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske već u velikoj mjeri usklađeno s odredbama predmetne Direktive, ipak je bilo potrebno učiniti određene izmjene i dopune u odnosu na procesni položaj maloljetnika.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 775, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je propisivanje samostalnog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a (iz 2015. godine), uz zadržavanje koncepta kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela počinjenih prema bliskoj osobi, dovelo do neujednačenosti u praksi primjene Kaznenog zakona, a koja se ovim Prijedlogom zakona nastoji ukloniti. 

Među ostalim, a u cilju otklanjanja uočenih nedostataka, kazneno djela nasilja u obitelji, dopunjeno je stanjem dugotrajne patnje, kao novim obilježjem djela, a koje stanje je uzrokovano izloženosti teškom kršenju propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. 
Ovim se Prijedlogom zakona predlaže se povisiti posebni minimum kazne zatvora za temeljni oblik kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. Kaznenog zakona te za samostalno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179. a Kaznenog zakona, oba sadržana u Glavi XVIII. Kaznenog zakona- Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.

Petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predlaže se i drugačija koncepcija kaznenog djela silovanja iz članka 153. Kaznenog zakona. Prema novom konceptu, kazneno djelo silovanja ima se smatrati i svaki nekonsenzualni spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja, dakle i onda kad nema uporabe sile ili prijetnje na život i tijelo silovane ili druge osobe. Temelj ovako predloženog kaznenog djela silovanja čini izostanak pristanka žrtve odnosno oštećenika za spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju. Sam koncept pristanka kod kaznenog djela silovanja i dalje se predlaže po uzoru na koncept pristanka kako je bio definiran kaznenim djelom spolnog odnošaja bez pristanka iz članka 152. stavka 3. Kaznenog zakona.
Zbog pogibeljnosti i učestalosti ovog kaznenog djela, kao i kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona, predlagatelj smatra potrebnim pooštriti zakonsku politiku kažnjavanja, povisivanjem posebnog maksimuma zapriječene kazne zatvora.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se i proširiti biće kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (prijetnja) bliskom osobom, osobom posebno ranjivom zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kao i žrtvi navedenog kaznenog djela počinjenog iz mržnje, kao novim kvalifikatornim okolnostima počinjenja. Također, bliska osoba uvodi se kao nova kvalifikatoma okolnost počinjenja kaznenog djela iz članka 140. Kaznenog zakona (nametljivo ponašanje), a dodatna zaštita ovoj kategoriji osoba osigurava se i kroz dopunu stavka 3., kojim se za učin kaznenog djela nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi predlaže pokretanje kaznenog progona po službenoj dužnosti.

Predlagatelj petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona također predlaže proširiti značenje izraza službene osobe iz članka 87. stavka 3. Kaznenog zakona na način da u njegov obuhvat uđe i stručni radnik koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, te odgoja i obrazovanja. Nadalje, predlaže se propisivanje novog, samostalnog kaznenog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi u članku 315.b, kao reakcije na pojavne oblike nasilja usmjerene prema osobama koje obavljaju poslove od javnog interesa i javnim službenicima u svezi s obavljanjem javne službe.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o zaštoti od nasiljau obitelji, P.Z. br. 777, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predlažu prve izmjene ovog Zakona. Razlog za to je potreba revidiranja važećih zakonskih rješenja u pogledu pojavnih oblika nasilja u obitelji, u cilju određivanja jasnijeg kriterija razgraničenja između prekršaja prema ovom Zakonu i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona. Krug osoba na koji se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje dodatno se usklađuje sa značenjem izraza i definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. Kaznenog zakona. Osim toga, prepoznata je potreba provođenja zakonskog pooštravanja prekršajnih kazni u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji kažnjive sukladno ZZNO/17.

Predlagatelj, radi jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od takvih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, predlaže izmijeniti članak 10. Zakona, koji propisuje pojedine pojavne oblike nasilja u obitelji. Namjera je ovim Prijedlogom zakona pojasniti što znači ''tjelesno nasilje'' iz točke 1. članka 10. važećeg Zakona u smislu postupanja koje predstavlja prekršaj kažnjiv novčanom ili zatvorskom kaznom. Tako se definira prvi od propisanih pojavnih oblika nasilja u obitelji kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Ovim Prijedlogom zakona, predlaže se u krug osoba na koji se ovaj Zakon primjenjuje uključiti sve srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, i na taj način predmetnu odredbu dodatno uskladiti s definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. Kaznenog zakona.

Također, ovim se Prijedlogom zakona predlaže pooštravanje zakonske prekršajno pravne politike kažnjavanja. odnosno pooštravanje zakonskog odmjeravanja kazni, kako novčanih, tako i zatvorskih.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je itanje postoje li istraživanja koja bi potvrdila preventivno djelovanje pooštravanja kazni, na razini Republike Hrvatske, ili Europske unije. Kako je rećeno, nije poznato postoje li istraživanja koja bi potvrdila ovakvu uzročno-posljedičnu vezu, no za očekivati je da će viša zapriječena kazna dio potencijalnih počinitelja odbiti od počinjenja nedjela, no vjerojatno ne u tolikom broju u kojem bismo to željeli.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici Odbora, održanoj 6. studenoga 2019. godine raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2018. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 29. travnja 2019. godine

Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Podnositelj Izvješća u uvodnom izlaganju ukratko je obrazložio pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na osnovnw značajke djelovanja, rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva u 2018. godini. 

Djelatnosti HOO-a u 2018. godini su se značajnim udjelom od 90 % financirale sredstvima iz općih prihoda i primitaka Državnog proračuna i iz prihoda od igara na sreću. Prihodi iz Državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 140.876.975,00 kuna (100 % u odnosu na plan). Vlastiti prihodi (prihodi marketinga) realizirani su u iznosu od 10.357.622,00 kuna, odnosno 99,63 % u odnosu na planirano i čine 6,6 % ukupnih prihoda. Prihodi od olimpijske solidarnosti i međunarodnih organizacija realizirani su u iznosu od 4.437.488,00 kuna ili 109,26 % u odnosu na plan i čine 2,8 % ukupnih prihoda. Pprihodi od fondova Europske unije iznose 89.774,00 kuna ili 7,5 % u odnosu na plan i čine 0,05 % ukupnih prihoda. Ostali prihodi realizirani su u iznosu od 783.116,00 kuna ili 95,5 % u odnosu na plan i čine 0,5 % ukupnih prihoda.
Ukupno realizirani rashodi za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine iznose 152.513.102,00 kuna ili 93,18 % u odnosu na planirano. Od ukupno realiziranih rashoda i izdataka na programe 2018. godine odnosi se 149.392.902,00 kuna, dok rashodi za programe prethodnih godina iznose 3.120.200,00 kuna.

Dva su višesportska događaja obilježila 2018. godinu – Zimske olimpijske igre u Pjongčangu u veljači i Mediteranske igre u Tarragoni krajem lipnja. Projekt nastupa hrvatskih sportaša na XXIII. zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu 2018. rezultirao je sudjelovanjem 19 sportaša i sportašica koji su, prvi put nakon 1998. godine, ostali bez osvojena odličja za Hrvatsku. Na XVIII. mediteranskim igrama u Tarragoni 99 hrvatskih sportaša i sportašica u 23 sporta izborilo je 17 medalja, zadržavši s prethodnih Igara 9. mjesto Hrvatske u konkurenciji 26 država. U listopadu je 36 hrvatskih sportašica i sportaša od 15 do 18 godina nastupilo na trećem višeportskom događaju godine – Olimpijskim igrama mladih u Buenos Airesu, s kojih su u Hrvatsku donijeli četiri medalje. 

Nekoliko je ključnih pomaka i u razvojnim programima za sportaše. U Programu I, predviđenom za razvoj sportašica i sportaša mlađe dobi, osjetan je porast korisnika u odnosu na prethodnu godinu odnosno 23 više, na kraju 2018. ih je 71. U svrhu poboljšanja statusa ženskog ekipnog sporta u Hrvatskoj, HOO je stvorio poseban razvojni program – RP I/2 za sportašice mlađe dobi u ekipnim sportovima.
U Programu sufinanciranja rada trenera broj korisnika je sa 69 iz prvog polugodišta 2017. porastao na 82 trenera iz 38 sportova u 2018. godini, a najviše ih je u kategoriji trenera mlađih dobnih kategorija (24). U sedam sportova sufinancirano je 12 vrhunskih trenera, a u devet sportova 11 vrsnih trenera, u 13 sportova 15 kvalitetnih trenera. U kategoriji za razvoj pojedinog sporta sufinancirano je 18 trenera iz jednako toliko sportova te po jedan u ekipnim olimpijskim sportovima (košarka i odbojka).

Kao i prethodnih godina, HOO je nastavio poticati razvoj sporta te promicati vrijednosti olimpizma. U 2018. godini za sufinanciranje je odabrao 68 projekta sportskih zajednica, a na svojoj godišnjoj manifestaciji – Olimpijskom festivalu dječjih vrtića – okupio je više od 15 tisuća djece vrtićke dobi u 47 hrvatskih gradova i općina.

Od 1. siječnja 2018. godine HOO je ušao u sustav PDV-a pa je u tu svrhu izmijenjena i odredba Statuta udruge s definiranjem marketinške djelatnosti kao gospodarske djelatnosti radi ostvarenja prihoda za realizaciju programa HOO-a.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje opravdanosti postojanja (i financiranja) Sportske televizije, kojoj je cilj promocija domaćeg sporta, s obzirom da je najavljeno traženje strateškog partnera za osiguranje njenog daljnjeg rada. Na osnovi istraživanja koje je provedeno o praćenju pojedinih (primarno "ženskih") sportova na nacionalnim televizijama, a koje ne prelazi 5% u ulešću praćenja sporta uopće, predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora stajališta su da je Sportska televizija trebala nastaviti s radom. Ona, naime, prati manje zastupljene ("ženske") sportove u gotovo 48% programa.

Usprkos navedenom, neki članovi Odbora izrazili su stav kako bi na neki način Hrvatska radiotelevizija, nacionalna i javna ustanova, financirana radiotelevizijskom pristojbom morala osigurati prijenose hrvatskoga sporta, bez obzira na neisplativost prijenosa manje zastupljenih sportova.
Pored navedenog, članovi Odbora podržali su programe koje provodi Hrvatski olimpijski odbor, osobito programe za sportaše i trenere.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2018. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sportskoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 743, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o sljedećem zaključku: "Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o sportskoj inspekciji ", koji nije dobio potrebnu većinu glasova (3 glasa ZA, 1 PROTIV i 4 SUZDRŽAN).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sportu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 742, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o sljedeem zaključku: "Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o sportu", koji nije dobio potrebnu većinu glasova (3 glasa ZA, 1 PROTIV i 4 SUZDRŽAN).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 714, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o sljedeem zaključku: "Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Obiteljskog zakona", koji nije dobio potrebnu većinu glasova (3 glasa ZA, 1 PROTIV i 4 SUZDRŽAN).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 713, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o sljedeem zaključku: "Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi", koji nije dobio potrebnu većinu glasova (3 glasa ZA, 1 PROTIV i 4 SUZDRŽAN).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o dadiljama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 711, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o sljedeem zaključku: "Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o dadiljama", koji nije dobio potrebnu većinu glasova (3 glasa ZA, 2 PROTIV i 3 SUZDRŽAN).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. srpnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr.sc. Vesni Bedeković, za obavljanje dužnosti ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji je Hrvatskom saboru podnio Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 17.srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene raasprave članovi Odbora veććinom su glasova (7 glasova ZA i 1 glas PROTIV) odlučili su predložiti Hrvatskome saboru da iskaže povjerenje dr. sc. Vesni Bedeković za obavljanje dužnosti ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku..
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zaintreresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja istaknula je kako je ovo četvrta izmjena Zakona o sudovima za mladež, a koja je nužna zbog prvenstveno usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, no i zbog usklađivanja s nedavno izmijenjenim Zakonom o kaznenom postupku. Također, iskorištena je prigoda te je ispravljeno nekoliko nedostataka i dvojbi koje su se pojavile u provedbi Zakona.

Članovi Odbora su glasovali o sljedećem zaključku: "Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež", koji je jednoglasno prihvaćen (8 glasova ZA).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa športa koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se radi o strateškom dokumentu za razdoblje od 2019. - 2026. godine, a kojim se utvrđuju ciljevi razvoja športa, mjere i aktivnosti za provedbu tih ciljeva, kao i nositelji i provoditelji razvoja i mjere kontrole provedbe Nacionalnog programa.

Izradi Nacionalnog programa prethodila je vrlo iscrpna analiza cjelovitog sustava športa u Republici Hrvatskoj koja je realno prikazala sve segmente športa, od infrastrukture, načina financiranja, edukacije trenera i športaša do uključenosti stanovništva i športske aktivnosti. Takva analiza ukazala je na 6 općih ciljeva koji se kane postići u razdoblju od 2019. - 2026. godine, a to su (1) osigurati preduvjete za razvoj športa, (2) unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijenosti športa, (3) unaprijediti skrb o športašima, (4) uspostaviti sustavan i racionalna pristupupravljanja održivom športskom infrastrukturom, (5) unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, i (6) unaprijediti sustav upravljanja u športu. 

Za praćenje provedbe Nacionalnog programa športa planira se objediniti sve uključene u sustav športa kako bi se međuresornom suradnjom osiguralo da doista svi planirani ciljevi budu ostvarivi.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora istaknuli su važnost športa s obzirom na javnozdravstvene pokazatelje koji ukazuju na činjenicu kako je gotovo 70% populacije neaktivno. U tom smislu ukazano je na potrebu osnaživanja prvenstveno obrazovnog sustava da razvija svijest kod djece i mladih za aktivnijim sudjelovanjem u športskim aktivnostima kako bi im šport postao način života. 

Prilikom financiranja športova od strane Državnog proračuna i kroz proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je voditi računa o masovnosti, kako bi i oni športovi čiji športaši ne postižu vrhunske rezultate, ali okupljaju velik broj djece i odraslih mogli imati priliku za razvijanjem.

Također, postavljeno je pitanje stručnih kadrova koji su deficitarni, osobito u manjim sredinama, te je obrazloženo kako Nacionalna strategija predviđa ulaganje u edukaciju športaša koji se nakon aktivne karijere nastavljaju baviti športom u svojstvu trenera, kako bi stekli potrebne kompetencije. Prema pokazateljima iz analize koja je prethodila izradi Nacionane trategije, gotovo 40% trenera nema stručnih kompetencja stečenih edukacijom.

S obzirom kako je u uvodnom izlaganju istaknuo predstavnik predlagatelja da predstaoje razgovori s Poreznom upravom u smjeru pronalaska rješenja za porezne olakšice za sredstva uložena u šport, iznesen je prijedog da se raazgtovori vode na tragu činjenice da 80-90% stručnih kadrova radi u športu u svojstvu volontera, ili kao drugo zanimanje, pa bi se moglo razmotriti da njihovi ugovori o radu budu na tragu ugovora o autorskom djelu. Također, u smislu problema koji se pojavljuju istaknuto je plaćanje poreza koji se određuju s obzirom na sredstva uložena u održavanje športske infrastrukture.

Članovi Odbora su glasovali o sljedećem zaključku: "Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Nacionalni program športa", koji je jednoglasno prihvaćen (8 glasova ZA).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je Hrvatskom saboru podnio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, aktom od 9. svibnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja istaknula je kako je intencija predlagatelja da se postigne ravnoteža očeva i majki u skrbi o novorođenom djetetu, što predlažu postići uvođenjem obveznog očevog dopusta u trajanju od deset dana tijekom prvih 70 dana života novorođenčeta, kao i roditeljskim dopustom oca u trajanju od dva mjeseca, istovremeno s trajanjem majčinog roditeljskog dopusta, ili pak odvojeno od tog vremena ako obitelji tako više odgovara.

Nadalje, želja im je postići i jednakopravan tretman i prava posvojitelja i posvojenika u slučajevima kada se posvaja dijete starije od osam godina. U tom smislu predlažu ostvarivanje prava na roditeljski dopust i kada je dijete starije od osam godina, kao i pravo na novčanu potporu, bez obzira je li isto iskoristio biološki roditelj prilikom djetetova rođenja.

Također, predstavnica preslagatelja istaknula kako je u proceduru upućen i amandman predlagatelja, kojim se predviđa stupanje na snagu s danom 1. siječnja 2020. godine, obzirom da je Prijedlog zakona predviđao datum koji je već prošao (1. srpnja 2019. godine).

Članovi Odbora su glasovali o sljedećem zaključku: "Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama", koji je odbijen većinom glasova (3 glasa ZA, 1 SUZDRŽAN i 5 glasova PROTIV).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 34. sjednici Odbora, održanoj 8. svibnja 2019. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 29. ožujka 2019. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu istaknula je kako je tijekom izvještajnog razdoblja u Uredu pravobraniteljice za djecu otvoreno 1588 novih predmeta, a uz njih Ured je radio i na 748 predmeta prenesenih iz prethodne godine. Pojedinačne prijave, slično kao i dosadašnjih godina, najviše su se odnosile na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi, zatim na povrede obrazovnih prava, na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja, te na zdravstvena prava, a odnosile su se ukupno na povredu prava 1857 djece i 267 skupina djece.
Pravobraniteljica je istaknula kako najveći broj prijava povreda dječjih prava (oko 50%) dolazi od strane roditelja, u oko 20% prijavitelji su institucije, dok se u svega 20 prijava kao prijavitelji pojavljuju sama djeca. Iz ovog pordatka jasno je kako sve više roditelja i odraslih aktivno shvaća svoju ulogu u zaštiti prava djece, ali ukazuje i na potrebu upoznavanja djece s mehanizmima zaštite svojih prava.
Ured pravobraniteljice za djecu djeluje dajući preporuke, od kojih je u 2018. godini prihvaćeno njih 50%, te sudjeluje primjedbama u izradi zakonskih i podzakonskih akata, pri čemu je 22% primjedbi usvojeno.
U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora osvrnula se na statističke podatke koji su sastavni dio Izvješća, a koji ukazuju na to da su najčešća okruženja povrede prava djeteta obitelj, škola i zajednica, odnosno mjesta na kojima bi se djeca trebala osjećati i biti zaštićena i sigurna. Kako su pokazatelji iz godine u godinu neznatno promijenjeni, to ukazuje da smo kao društvo detektirali problem, no nedostaje snage, volje i odlučnosti da se krene u sveobuhvatno rješavanje navedenih problema, a do rješenja se ne može doći trenutno i jednokratnim aktivnostima. 
Ukazujući na porast vršnjačkog nasilja, osobito cyber nasilja, ukazano je na potrebu jačanja roditeljskih kompetencija kako bi se stvorila jača povezanost s djetetom i razvilo povjerenje kod djece da u slučaju pojave takvog nasilja nad sobom znaju kome se mogu obratiti za pomoć.
Vezano uz navod iz Izvješća Pravobraniteljice da je zabrinjavajuća stopa povrede osobnih prava djeteta (prava na život s oba roditelja), rečeno je kako je nejednaka sudska praksa kod visokorizičnih brakorazvodnih parnica, što neminovno utječe na djecu. U tom smislu Ured pravobraniteljice prikuplja sudsku praksu kako bi se utvrdile mogućnosti donošenja ujednačenih sudskih odluka. Međutim, članovi Odbora istaknuli su da Obiteljski zakon predviđa dodjeljivanje roditeljski skrbi isključivo jednom roditelju,  te kako bi rezultat ovih aktivnosti Ureda mogla biti inicijativa za izmjenom odredbi Obiteljskog zakona.
Govoreći o postupcima pred sudom, naglašeno je da institut posebnog skrbnika za djecu nije zaživio u punom opsegu kako je Zakonom predviđeno, te trenutno ne funkcionira na najbolji mogući način.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je zakonsku nužnost definiranja pojma "novih psihoaktivnih tvari", kako bi se osiguralo sankcioniranje i stvorila osnova za postupanje do trenutka njihovog stavljanja na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Kako se uglavnom radi o sintetskim kanabinoidima, potencijalno vrlo štetnim za zdravlje i opasnim po život, ovim se Prijedlogom zakona predviđa ministru omogućiti donošenje naredbe o zabrani uporabe nove psihoaktivne tvari, te omogućiti posjedovanje uzoraka droge u svrhu upućivanja na analizu u ovlašteni laboratorij ovlaštenim djelatnicima koji provode programe prevencije, liječenja, odvikavanja i smanjenja štete radi praćenja dostupnosti i pojavnosti novih psihoaktivnih tvari u cilju zaštite javnog zdravlja.

Nadalje, prijedlogom se propisuje brže uništavanje oduzete droge u prekršajnim postupcima i ukida se izdavanje posebne dozvole za prijevoz droga preko teritorija Republike Hrvatske.

Također, definira se "industrijska konoplja" kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a 0,2% i manjim i nije uvrštena u popis biljaka iz kojih se može dobiti droga. Time se omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira te proizvodnja goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje se koriste sjemenke navedenih sorti i to isključivo u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništava. Ovim zakonskim prijedlogom to je omogućeno te su domaći poljoprivredni uzgajivači po pitanju iskoristivosti biljke industrijske konoplje u cijelosti stavljeni u ravnopravan položaj s poljoprivrednim proizvođačima u Europskoj uniji.

Kao i prilikom rasprave u prvom čitanju, te iako nije predmetom Prijedloga Zakona, polemiziralo se o proizvodnji pripravaka s medicinskim kanabisom. Članovi Odbora opetovano su, kao i u prijašnjim raspravama o izmjenama ovog Zakona postavili pitanje opravdanosti uvoza takvih (preskupih) pripravaka, kada se oni mogu proizvoditi u Hrvatskoj, odnosno izrazili su nerazumijevanje politike da nije zabranjeno uvoziti, ali je zabranjeno proizvoditi pripravke od medicinskog kanabisa. 

Nakon provedene rasprave, Članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom su glasova (s 9 glasova za, i 1 suzdržanim glasom) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić, predsjednicu Odbora i Stjepana Ćuraja, potpredsjedenika.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je Hrvatskom saboru podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 13. veljače 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja istaknula je kako predlagatelji smatraju nužnim razvijati demografske mjere i to sustavnijim financijskim izdacima koji bi bili podrška obitelji kod odluke o širenju obitelji. Predlagatelji su svjesni činjenice da dugotrajno izbivnje uslijed trudnoće, rađanja i skrbi o novorođenčetu ne doprinosi konkurentnosti žene na tržištu rada, stoga ovim prijedlgom izmjena i dopuna Zakona predlagatelji žele dodatno (financijski) osnažiti mlade obitelji, pritom omogućavajući ženama brži povratak na radno mjesto. Kako bi to bilo moguće, predlažu mogućnost prijenosa prava primanja vremenskih potpora na bake/djedove. 
Predlažu osigurati svim majkama minimalan iznos od 3.991,00 kn novčane potpore za prvu godinu života djeteta. Pored drugih demografskih mjera, želi se osigurati minimalni standard koji načelno osigurava financijsku sigurnost majke odnosno obitelji. Cilj je da se svim majkama osigura financijska podloga koja bi zadovoljila minimalne izdatke ne samo u smislu troškova povezanih s novim članom obitelji već i ostalih životnih obveza koje su postojale i prije rođenja djeteta te ne prestaju dolaskom novog člana. Kroz mjeru koja omogućuje obitelji primanje mjesečne naknade u iznosu od 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,00 kuna tijekom druge i treće godine života djeteta, i to ako se roditelji odluče vratiti na posao, doprinijelo bi se ostvarenju boljih radnih uvjeta i većoj jednakosti prilika na tržištu rada kad su u pitanju žene. Visokoobrazovane žene, koje sudjeluju na tržištu rada, ulažu više truda, rada i vremena u napredovanje, te upravo zbog onoga što ulažu ne mogu si priuštiti izbivanje s radnog mjesta, odnosno tržišta rada, u periodu od tri godine koliko je predviđeno za blizance i treće i svako dijete nakon njega. Danas je, više nego ikad ranije, odluka o proširenju ili zasnivanju obitelji vezana uz financijsku sigurnost, a istu osigurava i donosi upravo sigurno zaposlenje. Za provedbu predloženih mjera iz Državnog proračuna trebalo bi izdvojiti 350 milijuna kuna, s tendencijom rasta ukoliko se mjera pokaće učinkovita u demografskom smislu.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Mišljenje Vlade, naglasivši kako roditeljske potpore proizlaze iz činjenice roditeljstva, te je prenošenje ovih potpora i naknada na treće osobe u suprotnosti s njihovom svrhom. Vlada RH smatra da bi se, prihvaćanjem ovoga prijedloga, otvorila mogućnost da bake/djedovi preuzmu ulogu koja pripada roditelju kao primarnom skrbniku u dijelu brige, skrbi i njege novorođenog djeteta u obitelji. Vezano uz predloženo izjednačavanje visine naknada svim majkama do prve godine djetetova života (u minimalnom iznosu od 3.991,20 kn), ističe se da je izmjenama i dopunama ovog Zakona već 2017. godine povećana visina novčanih potpora nezaposlenim roditeljima s 50% na 70% proračunske osnovice, a čime su obuhvaćeni i roditelji blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, do treće godine djetetova života. Nadalje, uz prijedlog da se uvedu mjesečne novčane potpore nakon 6 mjeseca života djeteta, a koje se mogu ostvariti odricanjem svih drugih prava koja se ostvaruju predmetnim Zakonom, Vlada RH ističe kako nije obrazložena svrha koja se tim prijedlogom želi postići,  u smislu postupanja nije razrađeno na koja se prava odricanje odnosi (vremenske i novčane potpore), te nisu sagledane posljedice koje bi mogle nastupiti. U odnosu na nenormativni dio Prijedloga, nedostaju relevantni pokazatelji o broju sadašnjih i potencijalnom broju novih korisnika i pripadajućih prava. Vlada RH smatra da se za eventualne prijedloge kojima bi se uvodila potpuno nova prava trebaju preispitati potrebni preduvjeti, kao i načini i kriteriji ostvarivanja istih. Svaka donesena mjera, kako bi se postigao očekivani rezultat u smislu poticanja demografske obnove, mora biti rezultat detaljne analize i prethodne procjene učinaka, te moraju biti osigurana dostatna sredstva za primjenu. Ocjena i izvori sredstava, kako ih je naveo predlagatelj, smatraju u Vladi RH, nisu u skladu sa Zakonom o proračunu.
U raaspravi koja je uslijedila dio zastupnika ocijenio je predožene mjere dobrodošlima u smislu financijskog jačanja mladih obitelji, no smatraju da neće uvelike doprinijeti demografskom oporavku, odnosno neće biti presudne ili odviše poticajne prilikom odlučivanja o roditeljstvu.
Istaknuto je kako pojedinačne mjere predložene s ciljem demografskog oporavka mogu imati mali ili nikakav učinak na demografske pokazatelje, te su članovi Odbora ukazali na potrebu donošenja strategije kojom bi se planirao demografski oporavak. U tom smislu predstavnik Vlade RH istaknuo je kako je u završnom stupnju izrade Strategija demografske revitalizacije
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o prihvaćanju sljedećeg zaključka: "Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama", međutim taj zaključak nije dobio potrebnu većinu glasova svih članova Odbora (4 glasa ZA, 5 glasova PROTIV).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić, predsjednicu Odbora i Stjepana Ćuraja, potpredsjednika.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 31. siječnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog Odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio kako obveza imenovanja Nacionalnog vijeća za sport proizlazi iz članka 4. stavka 2. Zakona o sportu  ("Narodne novine" br. 71/2006, 150/2008, 124/2010, 124/2011, 86/2012, 94/2013, 85/2015, 19/2016), koji propisuje da Hrvatski sabor svake dvije godine imenuje po šest članova Nacionalnog vijeća za sport, a predsjednika imenuje svake četiri godine.
2016. godine istekao je mandat za šest članova Nacionalnog vijeća za sport, umjesto kojih do danas nije nitko imenovan.
2018. godine istekao je mandat i za preostalih šest članova i predsjedniku.
Kako je intencija zakonodavca bila da se svake dvije godine mijenja polovina članova Nacionalnog vijeća za sport, prijedlog imenovanja svih dvanaest članova i predsjednika na mandat od četiri godine nije u duhu Zakona. Iz tog razloga predlagatelj smatra da bi bilo dobro napraviti ždrijeb kako bi se odlučilo koji od predloženih članova bi se imenovalo na mandat u trajanju od dvije, a koji na mandat od četiri godine. Naime, prilikom prvog imenovanja Nacionalnog vijeća za sport u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o sportu bilo je predviđeno ždrijebanje prilikom prvog imenovanja, što je i konzumirana zakonska odredba. 

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora istaknuli su da zakonodavac nije predvidio situaciju da se odjednom imenuje cijeli sastav Nacionalnog vijeća za sport, osim prilikom prvog imenovanja. No, obzirom na Prijedlog Odluke o imenovanju članova i predsjednice Nacionalnog vijeća za sport, članovi Odbora smatraju kako je ždrijeb logično rješenje kojim bi se predmetni Prijedlog Odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport uskladio sa zakonskim odredbama.

Nakon provedene rasprave, Članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (s 8 glasova za) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog  Odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport.

Također, Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prije donošenja Odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport, Odbor za obitelj, mlade i sport provest će ždrijebanje, kako bi utvrdio kojih će šest članova Nacionalnog vijeća za sport biti imenovano na mandat u trajanju od  dvije godine, a kojih šest članova na mandat u trajanju četiri godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 29. sjednici Odbora, održanoj 31. siječnja 2019. godine razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. siječnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog plana razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije odvija u skladu s obvezama koje Republika Hrvatska ima kao punopravna članica Europske unije, a isto je definirano člankom 145. Ustava, koji je stupio na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Uniju. Plan usklađivanja za 2019. godinu predviđa donošenje, izmjene ili dopune ukupno 45 zakona kojima se u hrvatsku legislativu preuzima nova pravna stečevina Unije, čime Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim zemljama članicama.

Nastavno na djelokrug Odbora za obitelj, mlade i sport, članovi Odbora iskazali su interes za izmjene i dopune Zakona o sudovima za mladež, planirane za prvi kvartal 2019. godine, kao i za Zakon o socijalnoj skrbi, planiran za drugi kvartal 2019. godine.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova "ZA" odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2019. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 31. siječnja 2019. godine razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu, koje je aktom od 3. siječnja 2019. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelji Izvješća ukratko su iznijeli najvažnije značajke ovoga Izvješća. Tijekom 2017. godine na području smanjenja ponude i potražnje droga nastavili su se provoditi programi i intervencije s ciljem prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga, na državnoj i lokalnoj razini, i u velikoj međuresornoj suradnji.

Pored statističkih podataka koji su sastavni dio Izvješća, istaknuo je kako su važeća Nacionalna strategija i Akcijski plan bili na snazi do 31. prosinca 2017. godine, te da je u prvoj polovici 2017. godine u suradnji s nizozemskim Institutom za mentalno zdravlje i ovisnosti Trimbos provedena evaluacija Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga za razdoblje od 2012. do 2017. godine, te da su rezultati vrlo dobri.

Vezano uz pitanja mladih, konstatirano je kako ostaje puno prostora za daljnju edukaciju mladih o učincima i rizicima povezanima s uporabom droga, osobito novih psihoaktivnih tvari, koje su percipirane kao manje rizične od "klasičnih droga".

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (8 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da prihvati 

Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 27. sjednici, održanoj 21. studenoga 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskih snaga solidarnosti i o stavljanju izvan snage Uredbe o Europskim snagama solidarnosti i Uredbe (EU) br. 375/2014, COM(2018)440, koje je Odboru za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 154. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 1. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova ZA) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskih snaga solidarnosti i o stavljanju izvan snage Uredbe o Europskim snagama solidarnosti i Uredbe (EU) br. 375/2014, COM(2018)440

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 21. studenoga 2018. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2019. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Predstavnici predlagatelja u uvodnim izlaganjima predstavili su članovima Odbora neke od karakteristika Proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 136,1 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 140,3 milijarde kuna.
Razdjel Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povećan je u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 5,94 milijarde kuna. Vezano uz područje sporta, rečeno je kako su predviđena sredstva u iznosu od 300,4 milijuna kuna planirana za programe javnih potreba u sportu na državnoj razini, dok Ured pravobraniteljice za djecu smatra da će s predviđenih 5,6 milijuna kuna  uspješno izvršiti sve planirane poslove vezane uz zaštitu i promicanje prava djece.

U raspravi koja je uslijedila, istaknuti je zadovoljstvo činjenicom da su sva tri navedena razdjela u Državnom proračunu (za koje je ovaj Odbor matično radno tijelo) povećana, odnosno u 2019. godini planira se više sredstava utrošiti na njih. Međutim, kako je povećanje svake pojedine stavke više od planiranog rasta BDP-a, postavljeno je pitanje povećanja troškova države. Predstavnica predlagatelja  obrazložila je kako je ukupan Državni proračun 2019. u skladu s predviđenim rastom BDP-a, ali se na razini samo ova tri razdjela to ne može zaključiti, a koja pokrivaju demografiju, obiteljsku politiku, politiku za mlade i djecu, skrb za različite osjetljive skupine  korisnika sustava socijalne skrbi, sport…, odnosno stavke na kojima su, sukladno prioritetima, sredstva povećana.

Vezano uz  financiranje sporta, otvoreno je pitanje financiranja javnih potreba u sportu, odnosno sredstava koja se iz Državnog proračuna doznačavaju Hrvatskom olimpijskom odboru, postavljeno je pitanje načina odlučivanja u koje konkretno potrebe se sredstva doznačavaju. Po sadašnjoj zakonskoj proceduri suglasnost za raspodjelu tih sredstava Hrvatskom olimpijskom odboru daje Središnji državni ured za šport, to je izneseno mišljenje kako bi se, obzirom da Hrvatski sabor donosi Državni proračun, trebalo u budućim zakonskim rješenjima razmisliti da ovu suglasnosti Hrvatskom olimpijskom odboru ubuduće daje Hrvatski sabor.

Pravobraniteljica za djecu naglasila je kako se do konca tekuće godine planira donijeti i takozvani Dječji proračun, odnosno prikaz svih troškova koji se iz Državnog proračuna usmjeravaju na zadovoljavanje potreba djece. U tom smislu Ministarstvo financija dalo je jasne upute svim korisnicima proračuna na koji način i kako sistematizirati sve izdatke za djecu kako bismo po prvi puta dobili konkretan prikaz sredstava koji su namijenjeni i utrošeni na djecu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o prihvaćanju sljedećeg zaključka: "Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu", međutim taj zaključak nije dobio potrebnu većinu glasova svih članova Odbora (6 glasova ZA, 2 glasa PROTIV i 4 SUZDRŽAN).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 21. studenoga 2018. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, P.Z. br. 498, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2019. godinu provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja se tijekom obrazlaganja Prijedloga Državnog proračuna za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu  osvrnuo i na ovaj Prijedlog zakona, te je istaknuo kako su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200 milijuna kuna. Zaduživanje se može provesti na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 30.1 milijardu kn. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2019. godinu iznosi 3,85 milijardi kuna, od čega se 1,3 milijarde odnosi na izvanproračunske korisnike DP-a. Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iznosi 3.326,00 kuna.

Članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 1 protiv i 4 suzdržana glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak: "Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 21. studenoga 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je zakonsku nužnost definiranja pojma "novih psihoaktivnih tvari", kako bi se osiguralo sankcioniranje i stvorila osnova za postupanje do trenutka njihovog stavljanja na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Kako se uglavnom radi o sintetskim kanabinoidima, potencijalno vrlo štetnim za zdravlje i opasnim po život, ovim se Prijedlogom zakona predviđa ministru omogućiti donošenje naredbe o zabrani uporabe nove psihoaktivne tvari, te omogućiti posjedovanje uzoraka droge u svrhu upućivanja na analizu u ovlašteni laboratorij ovlaštenim djelatnicima koji provode programe prevencije, liječenja, odvikavanja i smanjenja štete radi praćenja dostupnosti i pojavnosti novih psihoaktivnih tvari u cilju zaštite javnog zdravlja.

Nadalje, prijedlogom se propisuje brže uništavanje oduzete droge u prekršajnim postupcima i ukida se izdavanje posebne dozvole za prijevoz droga preko teritorija Republike Hrvatske.
Nadalje, definira se "industrijska konoplja" kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a 0,2% i manjim i nije uvrštena u popis biljaka iz kojih se može dobiti droga. Time se omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira te proizvodnja goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje se koriste sjemenke navedenih sorti i to isključivo u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništava. Ovim zakonskim prijedlogom to je omogućeno te su domaći poljoprivredni uzgajivači po pitanju iskoristivosti biljke industrijske konoplje u cijelosti stavljeni u ravnopravan položaj s poljoprivrednim proizvođačima u Europskoj uniji.

Iako nije predmetom Prijedloga Zakona, polemika se povela vezano uz proizvodnju pripravaka s medicinskim kanabisom. Članovi Odbora opetovano su, kao i u prijašnjim raspravama o izmjenama ovog Zakona postali pitanje opravdanosti uvoza takvih (preskupih) pripravaka, kada se oni mogu proizvoditi u Hrvatskoj. Međutim, sadnja i uzgoj medicinskog kanabisa u Republici Hrvatskoj nije uvjet da lijekovi doista i budu dostupniji, osobito u svjetlu činjenice da, prema navodima predstavnice Vlade Republike Hrvatske, dosad niti jedna farmakološka tvrtka u Hrvatskoj nije iskazala zainteresiranost za uzgojem i proizvodnjom medicinskog kanabisa.

Nakon provedene rasprave, Članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom su glasova (sa 6 glasova za, 3 protiv, te 2 suzdržana glasa) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nadu Turinu-Đurić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o udomiteljstvu koji je aktom od 31. listopada 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila Konačni prijedlog, naglašavajući kako se njime udomiteljstvo osuvremenjuje i podiže na višu razinu. Naglasila je da, iako u svojim domovima skrbe o osobama u potrebi dugi niz godina, udomitelji nemaju riješeno obvezno osiguranje (mirovinsko, zdravstveno, prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima) kao drugi pružatelji socijalne usluge smještaja, niti odgovarajuću naknadu za rad. Sve navedeno problemi su s kojima se sustav bori svakodnevno, te je nužno učiniti pomak u zakonodavnom smislu. Donošenjem ovog Zakona omogućit će se obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika, uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva bi i dalje bilo omogućeno, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.
Predlagatelji smatraju kako će se donošenjem ovoga Zakona osigurati prevencija institucionalizacije djece, deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama, poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima neovisno o skupini korisnika, povećanje broja udomiteljskih obitelji, regionalna ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje, jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i povećanje naknade za rad udomitelja i plaćanje obveznog osiguranja udomiteljima koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje po posebnom propisu.

U raspravi većina se članova Odbora osvrnula na članak 9., točku 3., raspravljajući o potrebi uvrštavanja u definiciju udomiteljske obitelji i (neformalne i formalne) životne partnere, što predlagatelji odbijaju.  Iako se i u javnosti, kao i na samom Odboru povela rasprava o samo jednoj točki iz Zakona, neki članovi Odbora izrazili su stav kako se sam Zakon izrađen stručno, i da mu je svrha poboljšati status djeci i odraslim korisnicima udomiteljskih usluga. Istaknuto je kako je udomiteljstvo odnos u kojemu korisnik (dijete ili odrasla osoba) i udomitelj (pružatelj usluga) ne ostvaruju nikakav međusobni pravni odnos. Naime, udomljeno dijete i dalje ima svoju biološku obitelj s kojom ostvaruje obiteljske i pravne veze, a iz koje je iz različitih razloga izuzeto.

Nakon rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom su glasova (7 glasova ZA, 2 PROTIV i 2 SUZDRŽAN) podržali sljedeći zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o udomiteljstvu."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece koji je aktom od 4. listopada 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je kako je Konvencija o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece potpisana je u Hagu 25. listopada 1980. godine, a Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine. Konvencija ima za cilj osigurati što žurniji povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi ugovornici, odnosno osigurati da se prava na skrb i ostvarivanje kontakata s djetetom po pravu jedne države ugovornice stvarno poštuju u drugoj državi ugovornici. Cilj donošenja ovoga Zakona je jasno utvrđivanje ovlasti policije, središnjeg tijela, centara za socijalnu skrb i sudova, u svrhu osiguranja povratka protupravno odvedenog odnosno zadržanog djeteta ili ostvarivanja prekograničnih kontakata roditelja s djetetom.
Naglašeno je kako je predlagatelj prihvatio sve prijedloge iznesene u raspravi o Prijedlogu ovog Zakona, te kako je
Konačni prijedlog Zakona u odnosu na Prijedlog nomotehnički uređen.

Članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 28. rujna 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi koji je aktom od 30. svibnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila Prijedlog. Naime, predložena dopuna ukida dohodovni cenzus pri ostvarivanju prava na osobnu invalidninu te ukida diskriminaciju osoba s invaliditetom ovisno o vrsti prihoda koji ostvaruju. Nadalje, ovim prijedlogom se jasno razgraničuje svrha roditelja-njegovatelja kao prevencija institucionalne svakodnevne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom i prave djece, osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju na obrazovanje, rehabilitaciju i socijalizaciju. Ujedno, prijedlog omogućava roditelju da se uključi na tržište rada, makar i u skraćenom radnom vremenu.

Svi članovi Odbora u raspravi su iskazali razumijevanje za predložene izmjene Zakona, no kako je u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u tijeku izrada novog Zakona o socijalnoj skrbi, većina članova apelirala je na predstavnike Vlade Republike Hrvatske da predložena rješenja uzme u obzir prilikom izrade novog Zakona.

Nakon rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom su glasova (s 4 glasova ZA i 5 glasa PROTIV) odbili podržati sljedeći zaključak: "Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi".

Stoga Odbor ne predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 25. sjednici Odbora, održanoj 28. rujna 2018. godine raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2017. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 3. travnja 2018..

Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Podnositelj Izvješća u uvodnom izlaganju ukratko je obrazložio pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako su sredstva iz Državnog proračuna utrošena sukladno planu. S obzirom na program poticanja razvoja sporta istaknuto je kako su utrošena sva planirana sredstva, no postavljeno je pitanje jesu li mogla biti planirana u višem iznosu.

Problematizirano je i podizanje kredita u iznosu od oko 3 milijuna kuna od strane Hrvatskog olimpijskog odbora, a koja sredstva su namijenjena pokrivanju jamstava danih za Sportsku televiziju. U tom kontekstu postavljeno je pitanje jesu li to sva dugovanja Sportske televizije, te postoje li dugovanja koja će u narednom razdoblju doći na naplati Hrvatskom olimpijskom odboru, Premda je rečeno kako se radi o vlastitim sredstvima HOO-a, neki članovi Odbora mišljenja su kako su ta sredstva utrošena u pokrivanje dugova Sportske televizije na uštrb financiranja sporta.
U tom smislu istaknuto je kako Nacionalni program sporta nikada nije donesen, te da je oformljena radna skupina koja priprema taj dokument. U smislu financiranja sporta, istaknuto je kako ne postoji nikakva strategija, što se planira rješavati Nacionalnim programom i Zakonom o sportu koji bi također trebao biti pripremljen.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA i 3 glasa SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece koji je aktom od 21. lipnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila Prijedlog. Konvencija o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece potpisana je u Hagu 25. listopada 1980. godine. Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu 15. prosinca 2005. godine donio je presudu u predmetu K.E. protiv Republike Hrvatske kojom je utvrdio povredu ljudskih prava od strane Republike Hrvatske, i to prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života podnositeljice sukladno članku 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Povreda Konvencije za zaštitu ljudskih prava utvrđena je zbog predugog trajanja postupka za povrat podnositeljici protupravno odvedenog i zadržanog djeteta, koji se na temelju Konvencije vodio u Republici Hrvatskoj. Postupak povratka u nadležnosti je izvršne i sudske vlasti. Više raznih institucija i sudskih razina nisu žurno niti u razumnom roku uspjele provesti postupak povratka djeteta majci, što je posljedica manjkavosti u nacionalnim propisima i u primjeni tih propisa, posebice Konvencije. Konvencija ima za cilj osigurati što žurniji povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi ugovornici, odnosno osigurati da se prava na skrb i ostvarivanje kontakata s djetetom po pravu jedne države ugovornice stvarno poštuju u drugoj državi ugovornici. Nakon utvrđenja da mjerodavni domaći propisi nisu u potpunosti usklađeni s Konvencijom, pokrenut je postupak za njihovo usklađivanje. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi donijelo je 8. lipnja 2016. godine Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece. U Radnu skupinu imenovani su predstavnici središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove pravosuđa, unutarnjih poslova, vanjskih i europskih poslova, socijalne skrbi, kao i predstavnici sudbene vlasti, odvjetništva i akademske zajednice.

Prema važećim propisima, nadležnost tijela i njihovo postupanje odnosno ovlasti u postupcima pokrenutim temeljem Konvencije sadržani su u više nacionalnih propisa. Stoga je ocijenjeno kako bi se donošenjem jednog jedinstvenog zakona kojim bi se uredili svi aspekti koji se odnose na primjenu Konvencije omogućila učinkovitija provedba postupaka temeljem Konvencije. Tim više što postupanje po Konvenciji zahtijeva usklađeno djelovanje tijela državne uprave i pravosuđa pa se zadani cilj osiguranja učinkovitije i dosljedne provedbe Konvencije bolje može ostvariti donošenjem posebnog zakona. Iako materija koja se uređuje ovim Zakonom ulazi u šire područje međunarodnog privatnog prava i šire područje obiteljskog prava, ocijenjeno je da se bolji rezultat može postići donošenjem posebnog propisa nego izmjenama i dopunama propisa kojim se uređuju pitanja međunarodnog privatnog prava odnosno propisa kojim se uređuju pitanja obiteljskog prava. Cilj donošenja ovoga Zakona je jasno utvrđivanje ovlasti policije, središnjeg tijela, centara za socijalnu skrb i sudova, u svrhu osiguranja povratka protupravno odvedenog odnosno zadržanog djeteta ili ostvarivanja prekograničnih kontakata roditelja s djetetom.

Nadalje, u raspravi je istaknuto kako se odluke koje se donose u postupcima vraćanja djeteta odnose samo na povratak djeteta u državu iz koje je protupravno odvedeno, dok se ne odnose na reguliranje roditeljske skrbi, niti odlučivanje s kojim će roditeljem dijete živjeti.

Također, istaknuto je kako je u svim slučajevima međunarodne otmice djeteta, kao i u svim visokorizičnim brakorazvodnim parnicama, dijete uvijek žrtva, a nažalost roditelji su ti koji uslijed međusobnog sukoba ne vode brigu o najboljem interesu svoje zajedničke djece.

Nakon rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određene su Marija Puh, potpredsjednica Odbora i Ljubica Maksimčuk, članica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o udomiteljstvu koji je aktom od 21. lipnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila Prijedlog, naglašavajući kako se njime udomiteljstvo osuvremenjuje i podiže na višu razinu. Trenutno u Republici Hrvatskoj imamo 3059 udomiteljskih obitelji u registru, koje skrbe o 6728 korisnika, od čega je 4469 odraslih osoba, te 2259 djece. Rasprostranjenost udomiteljstva u Republici Hrvatskoj je prilično neujednačena, pa je nužno unaprijediti udomiteljstvo na području cijele države. Osim nejednake rasprostranjenosti, problem je i nepovoljna dobna i obrazovna struktura udomitelja (više od 50% postojećih udomitelja starije je od 55 godina, a 29% udomitelja ima završeno osnovnoškolsko obrazovanje ili nezavršenu osnovnu školu). Broj novih udomiteljskih obitelji unazad nekoliko godina je u stalnom opadanju, posebice obitelji mlađe životne dobi i višeg stupnja obrazovanja. Nadalje, iako u svojim domovima skrbe o osobama u potrebi dugi niz godina, udomitelji nemaju riješeno obvezno osiguranje (mirovinsko, zdravstveno, prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima) kao drugi pružatelji socijalne usluge smještaja, niti odgovarajuću naknadu za rad. Sve navedeno problemi su s kojima se sustav bori svakodnevno, te je nužno učiniti pomak u zakonodavnom smislu kako bi se navedeni problemi rješavali.

Donošenjem ovog Zakona omogućit će se obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika, uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Donošenje zakonskog okvira trebalo bi povećati interes za obavljanje udomiteljstva, jer bi se na taj način poboljšali uvjeti  za udomitelje i omogućilo da ovu uslugu pružaju i mlađe nezaposlene osobe od onih koji su to činili do sada. Obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva bi i dalje bilo omogućeno, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.

Predlagatelji smatraju kako će se donošenjem ovoga Zakona osigurati prevencija institucionalizacije djece, deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama, poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima neovisno o skupini korisnika, povećanje broja udomiteljskih obitelji, regionalna ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje, jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i povećanje naknade za rad udomitelja i plaćanje obveznog osiguranja udomiteljima koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje po posebnom propisu.

Također, kako bi se osiguralo kvalitetno udomljavanje, izradit će se mreža udomitelja kako bi se osigurala ravnomjerna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji na području cijele države, a koja će se odnositi na profesionalno i specijalizirano udomljavanje. Nužno je osigurati i inspekcijski nadzor, kao i sveobuhvatnu edukaciju, kako udomitelja, tako i drugih stručnih radnika koji sudjeluju u postupcima udomljavanja (socijalni radnici i djelatnici centara za socijalnu skrb) s ciljem zaštite interesa korisnika.

Stav svih članova Odbora koji su sudjelovali u raspravi vrlo je pozitivan prema donošenju ovog Zakona. U raspravama je istaknuta potreba za dodatnom promocijom udomljavanja kao izvaninstitucionalne skrbi, te je istaknuta veća odgovornost države u zaštiti prava udomljenih osoba, s obzirom da njene institucije određuju o osobama koje provode skrb o njima. Nadalje, udomiteljstvo kao zanimanje omogućit će i mlađim osobama sa završenim preddiplomskim ili diplomskim.

U raspravi je postavljena mogućnost izmjene predložene odredbe iz članka 6., stavka 1., koji određuje dobnu razliku između udomitelja i udomljenog djeteta (a koja sukladno navedenoj odredbi mora biti najmanje 18 godina), i to u kontekstu srodničkog udomljavanja u kojemu su stečeni uvjeti da stariji punoljetni brat/sestra udomi svog još maloljetnog brata/sestru, pri čemu je dobna razlika među njima manja od 18 godina.

Vezano uz odredbu predloženog članka 32., stavka 1., točke 2., u kojoj stoji da udomiteljstvo prestaje smrću udomitelja, predloženo je dodati riječi "po sili zakona", jer u slučaju smrti udomitelja nadležni centar za socijalnu skrb nije u mogućnosti umrlom udomitelju dostaviti rješenje o prestanku udomiteljstva.

Nakon rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o udomiteljstvu.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određene su Marija Puh, potpredsjednica Odbora i Ljubica Maksimčuk, članica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. lipnja 2018. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koje je aktom od 14. lipnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako u odnosu na Prijedlog zakona nije bilo izmjena u tekstu akta, te kako su promjene koje se uvode ovim Zakonom pozdravljene u svim raspravama.

Bez rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 29. svibnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koje je aktom od 16. svibnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim normativnim rješenjem mijenja dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se sa sadašnjih 50% proračunske osnovice povisuje na 70% proračunske osnovice, te se sukladno tome mijenja dohodovni cenzus temeljem kojeg se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu (treća cenzusna grupa).

Predloženim odredbama proširuje se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Istovremeno proširit će se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete u skladu sa člankom 18. važećeg Zakona o doplatku za djecu. Na ovaj način pruža se dodatna pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci.

Vlada Republike Hrvatske ocjenjuje da će ovo rješenje proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja, te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Nadalje, predloženim zakonom mijenja se odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Također, Zakonom se omogućava da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu, kako je propisano važećim zakonom, te se istovremeno određuje rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava.

Procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predloženih odredbi ovoga Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 151.800.000,00 kuna u 2018. godini (za primjenu ovog zakona od 1. srpnja 2018.); oko 361.680.000,00 kuna u 2019. godini te oko 332.640.000,00 kuna u 2020. godini.

U raspravi koja je uslijedila, pozdravljene su predložene izmjene predmetnog Zakona, te je postavljeno pitanje mogućnosti isplate dječjeg doplatka za onu djecu koja redovno studiraju, a potječu iz siromašnijih obitelji.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (s 8 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu. Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 29. svibnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje je aktom od 27. veljače 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Socijaldemokratske partije.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila izmjene koje se predlažu. Predlagatelji smatraju kako bi se, u slučaju jednoroditeljskih obitelji, prijenosom prava na treću osobu, tj. baku ili djeda olakšalo jednom roditelju usklađivanje obaveza koje proizlaze iz istovremenog roditeljstva i sudjelovanja na tržištu rada. Isto tako omogućilo bi se korištenje dopusta od strane očeva u najranijoj fazi razvoja djeteta i tako ostvarila aktivnija ulogu očeva u brizi za dijete, kao i pružanje podrške i pomoći majci djeteta. Uvođenjem ovih odredbi podigla bi se svijest o važnosti očeve uloge u ranom odgoju djeteta i istaknuo pozitivni aspekti njegove veće uključenosti za samo dijete.

Predlaže se, nadalje, postepena implementacija isključivog očevog dopusta, u trajanju od 14 dana za vrijeme trajanja obveznog rodiljnog dopusta kojeg koristi majka. Analogno očevom dopustu predlaže se 14 dana očeve poštede za oca koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednika ili nezaposlenog, također za vrijeme rodiljine poštede koju koristi majka do 70 dana od dana rođenja djeteta. Očevi bi imali pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava.
U pogledu prilagodbe različitim obiteljskim situacijama predložene izmjene daju mogućnost roditelju da u dogovoru s poslodavcem ostvari pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života i u skladu s time ima pravo na naknadu plaće. Za razliku od važećeg Zakona, predlaže se da se pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života omogući i roditelju djeteta bez zdravstvenih poteškoća, u dogovoru s poslodavcem, a koji će mu u skladu s time obračunavati i isplaćivati plaću.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je kako se Vlada Republike Hrvatske protivi donošenju predloženih izmjena i dopuna Zakona. Vezano uz predloženu izmjenu da se roditeljske potpore prenesu na treću osobu (baku ili djeda) kod jednoroditeljskih obitelji, važno je naglasiti da dijete za koje se koristi predmetno pravo živi s korisnikom toga prava,  i to upravo iz razloga ispunjavanja svrhe tog prava. Važećim Zakonom i sada postoji mogućnost korištenja prava od strane baka/djedova u slučajevima kada su oni skrbnici djeteta, odnosno kada nema roditelja, ili je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.

Nadalje, Vlada Republike Hrvatske ističe kako velik dio predloženih promjena iziskuje dogovor socijalnih partnera, jer imaju velik utjecaj na poslodavce kao važne dionike koji bi morali preuzeti dio odgovornosti, pa iz tog razloga nije moguće bez socijalnog dijaloga podržati ovaj spektar izmjena.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom glasova (sa 6 glasova ZA i 3 glasa PROTIV) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 20. sjednici Odbora, održanoj 16. svibnja 2018. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 30. ožujka 2018. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu istaknula je kako je izvještajno razdoblje obilježeno donošenjem novog Zakona o pravobranitelju za djecu, te promjenom same pravobraniteljice, pa se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2017. godinu odnosi na rad dviju pravobraniteljica.

U 2017. godini u Uredu pravobraniteljice za djecu otvorena su 2502 nova predmeta, od kojih je bilo 1573 prijava povreda pojedinačnih prava djece, te 929 općih inicijativa Ureda. Pojedinačnim povredama prava djece u 2017. bilo je obuhvaćeno 1903 djece i 255 grupa djece. Pojedinačne prijave, slično kao i dosadašnjih godina, najviše su se odnosile na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi (329), zatim na povrede obrazovnih prava (310), na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja (285) te na zdravstvena prava (155).

Pravobraniteljica ističe da je zabrinjavajuće slaba zaštita djece uslijed visokorizičinih rastava braka roditelja, pri čemu su djeca često izložena manipulativnim ponašanjima jednog roditelja s ciljem odvajanja djeteta od drugog roditelja, pri čemu je položaj djeteta otežan zbog nedostatka stručnjaka, nedovoljne educiranosti struke, te sporosti u donošenju odluka. Sve navedeno rezultiralo je najvećim brojem prijava kršenja prava djeteta na život uz roditelja.

Povećan broj prijava o kršenju prava djeteta na adekvatan odgoj i obrazovanje, osobito prijava o neprofesionalnom i neetičnom postupanju nekih odgojno-obrazovnih djelatnika prema djeci ukazuje na nužnost uspostave sustava licenciranja rada odgojno-obrazovnih djelatnika kojim bi se omogućila periodična kontrola i provjera sposobnosti za obavljanje odgojno-obrazovnog rada s djecom. Prijave povreda prava djece u području odgoja i obrazovanja pokazuju da taj sustav često nema razumijevanja za individualne potrebe djeteta, te se zaboravlja da odgojno-obrazovne ustanove, prilikom donošenja odluka koje se tiču djece, trebaju prvenstveno voditi računa o najboljem interesu djeteta u svakom pojedinom slučaju.

Pravobraniteljica je nadalje istaknula rad Mreže mladih savjetnika, koji sada već u četvrtoj generaciji aktivno sudjeluju u svim aktivnostima koje Ured provodi, kao i na odličnu međunarodnu suradnju i aktivnosti Ureda.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora osvrnuli su se na činjenicu da su prijave povrede prava na obrazovanje u 2017. godini po učestalosti prijava kršenja prava djece uvelike porasla. U tom smislu osvrnuli su se na obvezu i pravo odgojno-obrazovnih djelatnika da se kontinuirano osposobljavaju za rad, osobito s djecom s invaliditetom. Istaknuto je kako bi trebalo i tijekom studijskog obrazovanja više posvetiti pozornosti radu s djecom s invaliditetom, jer studenti, budući učitelji i odgojno-obrazovni djelatnici s ovim oblicima rada susreću se samo na marginama svog studiranja.

Vezano uz djecu migrante, osobito djecu bez pratnje, postavljeno je pitanje aktivnosti i uključenosti Ureda pravobraniteljice za djecu. Pravobraniteljica je navela aktivnosti u kojima je njen Ured sudjelovao, obrazložila preporuke koje su dali, te najavila kako su vidljivi pomaci u pružanju skrbi djeci bez pratnje, no još je puno prostora za poboljšanje, pri čemu primarno misli na dodjelu skrbnika djeci bez pratnje, osiguranje adekvatnog smještaja, prevoditelja, te zdravstvene i psihosocijalne pomoći.

S obzirom da Pravobranitelj za djecu daje preporuke, postavljeno je pitanje kako institucije reagiraju na iste, smatraju li ih kritikom, ili poticajem za unaprjeđenje  sustava. U tom smislu, Pravobraniteljica je izrazila nadu da će Ured biti više prepoznat kao onaj koji nudi suradnju s ciljem unaprjeđenja i poboljšanja sustava, te smatra kako bi se izdane preporuke svakako trebale usvajati u većem postotku od 40% usvojenih preporuka, koliko ih je od prilike sada.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA, 1 glas PROTIV i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Puh, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o privremenom uzdržavanju koje je aktom od 23. ožujka 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živoga zida i SNAGA-e.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je izmjene koje se predlaže učiniti na predmetnom zakonu, a koje uključuju proširenje prava na strane državljane članice Europske unije, Europskog gospodarskog prostora 1 državljane Švicarske Konfederacije koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj; skraćivanje roka za stjecanje prava s tri mjeseca na mjesec dana od pokretanja ovršnog postupka; izjednačavanje iznosa privremenog uzdržavanja s iznosom minimalnih novčanih iznosa potrebnih za mjesečno uzdržavanje djeteta propisanih Obiteljskim zakonom (s 50% na 100%); priznavanje privremenog uzdržavanja do 18. godine života djeteta. Za provedbu ovog Zakona, predlagatelji smatraju dostatnim sredstva u iznosu od 18 milijuna kuna.

Predstavnica Vlade republike Hrvatske istaknula je kako su predviđena sredstva paušalno navedena, te naglasila kako ona zasigurno ne bi bila dostatna, jer se predviđa proširenje prava na strane državljane, a ne samo povećanje iznosa privremenog izdržavanja s 50% na 100% za postojeće korisnike ovog prava.

U raspravi je rečeno kako je 2014. godine mijenjan ovaj Zakon, te je tada vjerojatno iz financijskih razloga (uštede) ukinuto pravo korištenja privremene naknade do djetetove punoljetnosti, i ograničeno na tri godine. na taj način učinjena je diskriminacija prema djeci koja su nakon 2014. godine ostvarili pravo korištenja privremene naknade u trajanju od tri godine, naspram djece koja su po ranijem zakonu ostvarila pravo primanja naknade do punoljetnosti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom glasova (5 glasova ZA, 2 glasa PROTIV i 1 glasom SUZDRŽAN) podržali su sljedeći zaključak:

Predlaže se Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o privremenom uzdržavanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 10. travnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona koje je aktom od 22. ožujka 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganju istaknula je kako je svrha Konvencije zaštititi žene od svih oblika nasilja te spriječiti, progoniti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, pridonijeti suzbijanju svih oblika nasilja i diskriminacije, promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca, razvoj sveobuhvatnih okvira, politika i mjera za zaštitu i pomoć žrtvama svih oblika nasilja nad ženama (uključujući i obiteljsko), te pružanje podrške i pomoći organizacijama i institucijama u uspostavljanju učinkovite suradnje i usvajanja sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nasilje nad ženama predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava i ekstreman oblik diskriminacije, a njegovo je uporište u nejednakosti spolova koje se nasiljem održava i produbljuje. Cilj Zakona je potvrđivanje Konvencije kako bi njene odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio pravnog poretka Republike Hrvatske, a što će biti i temelj za nadogradnju postojećeg nacionalnog zakonodavstva kojima se štite žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, unaprjeđenje međunarodne suradnje u području zaštite prava žrtava nasilja te učinkovitiju pomoć i zaštitu žrtava. Posebno je istaknula područje prevencije kojim se određuje potreba podizanja svijesti šire i stručne javnosti o štetnosti i neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja, njegovog utjecaja na djecu i potrebe sprečavanja takvog ponašanja.

Vezano uz pojmove „spol“ i „rod“, predstavnica Vlade Republike Hrvatske naglasila je da se spol odnosi na obilježja prema kojima se biološki razlikuju žene i muškarci, dok je rodom određen sustav društvenih uloga i očekivanja, odnosno način na koji neko društvo definira položaj žena i muškaraca. Konvencija u članku 3. definira pojam „rod“ za potrebe same Konvencije. Konvencija pojam rod bazira na dva spola, muškom i ženskom i navedeni pojam označava „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce“. Pojam rod prema ovoj definiciji nije zamišljen kao zamjena za pojmove muškarac i žena korištene u Konvenciji. Polazeći od činjenice da su istraživanja pokazala da određene uloge ili stereotipi pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim, Konvencija ima za cilj uklanjanje predrasuda, običaja, tradicija i ostalih praksi koje se temelje na ideji inferiornosti žena ili na stereotipnim rodnim ulogama kao opću obvezu za sprečavanje nasilja.

Nadalje, predstavnica Vlade Republike Hrvatske  najavila je kako će prilikom polaganja isprave o ratifikaciji Republika Hrvatska priopćiti rezervu da zadržava pravo primjenjivati samo u posebnim slučajevima ili pod posebnim uvjetima odredbe navedene u članku 30. stavku 2. Konvencije, a koje je navedeno u članku 3. ovoga Zakona. Također, Republika Hrvatska će prilikom polaganja isprave o ratifikaciji priopćiti i interpretativnu izjavu kojoj je svrha točno odrediti i razjasniti značenje, odnosno doseg Konvencije ili nekih njezinih odredaba. Predloženom izjavom Republika Hrvatska iznosi tumačenje cilja same Konvencije, a to je zaštita žena od svih oblika nasilja te sprečavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Takvim tumačenjem potvrđuje se da Konvencija nema za cilj priznavanje trećeg spola ili promjenu ustavne definicije braka, a Republika Hrvatska Konvenciju će primjenjivati uzimajući u obzir odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Za provedbu ovoga Zakona predviđen je iznos od okvirno 71 milijun kuna na godišnjoj razini. Sredstva su predviđena u državnom proračunu, a uključuju i provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji.

U provedenoj raspravi većina nazočnih članova Odbora pozdravila je intenciju predlagatelja, uz primjedbu kako u Republici Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena biva žrtvom nasilja. Ipak, postavljena su neka pitanja koja su u javnosti već bila predmetom rasprave. Vezano uz primjedbu  da se ratifikacijom ove Konvencije na mala vrata otvara prostor uvođenja takozvane rodne ideologije, istaknuto je kako ne postoji definicija sintagme "rodna ideologija", niti je kome poznato na što bi se ona odnosila. S druge strane, poznate su sintagme "rodna neravnopravnost", "rodna diskriminacija" ili "rodno uvjetovano nasilje", a protiv svega navedenog borimo se ratificiranjem Konvencije.
Postavljeno je i pitanje cijene stupanja na snagu Konvencije, obzirom da se u javnosti pojavljivao iznos i do milijardu kuna godišnje, no predstavnica Vlade Republike Hrvatske rekla je kako je učinjena analiza koja pokazuje da su predviđena sredstva u iznosu od okvirno 71 milijun kuna godišnje dostatna. Nadalje, govoreći o financijskim sredstvima, iznesen je stav da se ratifikaciji Konvencije vesele nevladine udruge koje će dobiti veliku količinu novaca, no predstavnica Vlade Republike Hrvatske rekla je kako će se sredstva moći dobiti samo one udruge koje svojim projektima i radom dokažu kako djeluju u cilju borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Uz pitanje može li se Republika Hrvatska boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji svojim nacionalnim zakonodavstvom, dakle bez ratifikacije ove Konvencije, istaknuto je ako je Vijeće Europe prepoznalo ove oblike nasilja koji se pojavljuju u svim zemljama i različitim kulturama, što bi ukazivalo na njihovu nadnacionalnu i nad-kulturološku dimenziju, te je istaknuta potreba međunarodnog okvira i suradnje u suzbijanju njihove pojavnosti. U tom smislu istaknuto je postojanje GREVIO-a kao skupine stručnih osoba koje će pratiti provedbu ove Konvencije.

Nakon provedene rasprave Odbor za obitelj, mlade i sport većinom glasova (8 glasova za i 1 glas protiv) predlaže Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine razmotrio je Poslovnik pravobranitelja za djecu koji je aktom od 10. siječnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za djecu.

Odbor je Poslovnik raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu obrazložila je osnovne značajke predloženog Poslovnika, a koji nije mijenjan od 2004. godine. Nastavno na ustroj Ureda, predloženi Poslovnik mijenja i nadopunjuje dosadašnji Poslovnik na način da utvrđuje postojeće stanje u Uredu pravobranitelja za djecu. Pored odredbi o ustroju Ureda, u Poslovnik su unesene odredbe o tajnosti podataka (u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka), uvrštena je odredba o područnim odjelima Ureda u Rijeci, Splitu i Osijeku, te odredbe o savjetodavnom tijelu Pravobranitelja - Mreži mladih savjetnika.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske naglasila je kako Vlada Republike Hrvatske podržava potvrđivanje predloženog poslovnika Poslovnika, uz primjedbe:
1. potrebno je uskladiti naziv akta s člankom 21. Zakona o pravobranitelju za djecu, te bi se on trebao zvati "Poslovnik o radu pravobranitelja za djecu"
2. potrebno je brisati stavak 2. u članku 6. zbog usklađivanja s člankom 21. stavkom 1. Zakona o pravobranitelju za djecu
3. odredbu članka 29. potrebno je uskladiti s člankom 21. stavkom 7. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata ("Narodne novine" broj 74/15), pa bi ona trebala glasiti: "Ovaj Poslovnik nakon potvrđivanja od Hrvatskog sabora, stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama".

Pravobraniteljica se osvrnula na navedene primjedbe i utvrdila da ih sve prihvaća.

U raspravi koja je uslijedila, raspravljen je deficit zaposlenika u Uredu, o čemu je Pravobraniteljica najavila da će premještajem iz drugih državnih tijela nastojati zaposliti dvije osobe za financijsku službu i službu radno-pravnih odnosa, u kojima postoji evidentan deficit.

Nadalje, postavljeno je pitanje opravdanosti postojanje odredbe iz članka 14. predloženog Poslovnika, prema kojoj se omogućuje Pravobranitelju da slobodno odluči hoće li zaprimljeni prijedlog (predstavku) uzeti u razmatranje i u kojem opsegu, o čemu je dodatno obrazloženo kako se jedan broj primljenih predstavki opetovano odnosi na iste slučajeve, u kojima nema novih činjenica i prema kojima se već postupalo, te nije moguće iznaći drugi odgovor od onoga koji je podnositelju predstavke već dostavljen.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (s 9 glasova za) podržali sljedeći zaključak

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Odluku o potvrđivanju Poslovnika pravobranitelja za djecu, zajedno s usvojenim primjedbama iznesenima u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona koje je aktom od 13. prosinca 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganju istaknula je kako, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz listopada 2017. godine, u Republici Hrvatskoj 151 416 korisnika, odnosno 285 987 djece o kojoj skrbe, prima doplatak za djecu. Ukupni rashodi za ovu svrhu na godišnjoj razini iznose oko 1.316.000.000 kuna. Rezultati istraživanja koje je proveo Ekonomski institut u Zagrebu pokazuju da su djeca u Republici Hrvatskoj u velikoj opasnosti od siromaštva, te da je čak 43,5% roditelja ponekad bilo gladno zbog zadovoljavanja potreba djece. Predlagatelji ističu, s obzirom na ovakve pokazatelje, kako socijalni transferi u vidu obiteljskih naknada ne mogu biti mjera usmjerena isključivo demografskoj obnovi, nego bi njihov primarni cilj trebalo biti smanjenje dječjeg siromaštva.

Prema trenutno važećem Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15), tri su cenzusne skupine koje ostvaruju pravo na tri različita iznosa doplatka za djecu:

- prva skupina – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu - predlagatelji predlažu 9% proračunske osnovice po djetetu povećati na 13,5%  (što u nominalnoj vrijednosti iznosi 449,00 kn)

- druga skupina– ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33%, a ne prelazi 33,66% (1.119,53 kune) proračunske osnovice, kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7,5% proračunske osnovice po djetetu predlagatelji predlažu 7,5% proračunske osnovice po djetetu povećati na 11,25%  (što u nominalnoj vrijednosti iznosi 375,00 kn)

- treća skupina- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66%, a ne prelazi 50% (1.663,00 kune) proračunske osnovice, kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna, odnosno 6% proračunske osnovice po djetetu - predlagatelji predlažu 6% proračunske osnovice po djetetu povećati na 9%  (što u nominalnoj vrijednosti iznosi 300,00 kn)

Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, iz razloga što Vlada i resorno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku priprema izmjene i dopune predmetnoga Zakona, a koje, prema planu, trebaju stupiti na snagu 1. srpnja 2018. godine. Ističu kako bi prijedlog koji će Vlada uputiti u proceduru biti cjelovitiji, opsežniji, te će, pored izmjena, sadržavati i dopune, a u konačnici očekuju proširenje korisnika dječjeg doplatka za oko 150,000 djece, odnosno za 52% više novih korisnika. Konkretno, u planu je izmjena članka 16. važećeg Zakona, pri čemu planiraju dohodovni cenzus povisiti s 50% na 70%  Nadalje, predstavnici Vlade Republike Hrvatske ističu kako u Državnom proračunu za ovu godinu nisu predviđena dodatna sredstva u iznosu od 658 milijuna kuna, koliko bi bilo potrebno osigurati u slučaju usvajanja ovoga Prijedloga zakona.

U provedenoj raspravi većina nazočnih članova Odbora pozdravila je intenciju predlagatelja, međutim, istaknuto je kako bi prihvaćanje ovog prijedloga iziskivalo izdavanje novih rješenja, i to svega par mjeseci prije stupanja na snagu cjelovitijeg i opsežnijeg prijedloga koji će uputiti Vlada Republike Hrvatske, što, smatraju nepotrebnim.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom glasova (5 glasova za i  2 glasa protiv) podržali su sljedeći zaključak:

Predlaže se Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, predlagatelja Kluba zastupnika Socijaldemokratske parije Hrvatske, iz razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici Odbora, održanoj 1. veljače 2018. godine razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog plana razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije odvija u skladu s obvezama koje Republika Hrvatska ima kao punopravna članica Europske unije, a isto je definirano člankom 145. Ustava, koji je stupio na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Uniju. Plan usklađivanja za 2018. godinu predviđa donošenje, izmjene ili dopune ukupno 59 zakona kojima se u hrvatsku legislativu preuzima nova pravna stečevina Unije, čime Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim zemljama članicama.

Nastavno na djelokrug Odbora za obitelj, mlade i sport, članovi Odbora iskazali su interes za izmjene i dopune Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koje su planirane za drugi kvartal 2018. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova "ZA" odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Mariju Puh, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 1. veljače  2018. godine, raspravio je Prijedlogu Odluke o izboru dva zamjenika pravobraniteljice za djecu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 19. siječnja 2018. godine.

Odbor je ovaj Prijedlog Odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu obavijestila je Odbor  kako je 4. prosinca 2017. pokrenula postupak za izbor dva zamjenika/ice pravobraniteljice za djecu.
 
Javni poziv za prikupljanje kandidatura za izbor dva zamjenika/ice pravobraniteljice za djecu bio je objavljen u Narodnim novinama broj 121/2017 od 6. prosinca 2017. godine, na mrežnoj stranici Pravobranitelja za djecu, te na portalu MojPosao.

Na temelju cjelokupnog provedenog postupka utvrđivanja ispunjavanja uvjeta, radnog iskustva, profesionalnog znanja, ostvarenih rezultata u dosadašnjem radu i spremnosti kandidata za obnašanje dužnosti zamjenika/ice pravobraniteljice za djecu, utvrdila je da kandidatkinje mr.sc. Marija Gabelica Šupljika i Ivana Buljan Ajelić magistra prava (što je izjednačeno s nekadašnjim akademskim nazivom diplomirani pravnik), svojim kvalifikacijama, radnim iskustvom i postignućima najbolje odgovaraju zahtjevima za obavljanje poslova zamjenica pravobraniteljice za djecu.

Stoga, sukladno čl. 5. st. 2. i čl. 28. st. 2. Zakona o pravobranitelju za djece, Pravobraniteljica predlaže Hrvatskom saboru donošenje Odluke o izboru mr. sc. Marije Gabelica Šupljika i Ivane Buljan Ajelić zamjenicama pravobraniteljice za djece.

U raspravi koja je uslijedila, pozdravljen je izbor Pravobraniteljice da zadrži dosadašnji zamjenicu Pravobraniteljice, mr.sc. Mariju Gabelica Šupljika, procjenjujući kako je važno zadržati kontinuitet institucije, kao i odabir gđe Ivane Buljan Ajelić čime je ispunjena obveza iz članka 23. stavka 3. Zakona o pravobranitelju za djecu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese
Odluku o izboru dva zamjenika pravobraniteljice za djecu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Puh, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 1. veljače 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Obiteljskog zakona koje je aktom od 16. studenoga 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Ivan Pernar, zastupnik u Hrvatskome saboru.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predlagatelj predlaže izmjenu odredbi Obiteljskog zakona koji propisuje mogućnosti propitivanja očinstva od strane osobe koja propituje ili isključuje očinstvo do navršene 25-e godine djetetova života, dakle do propisane vremenske granice u kojoj i samo dijete može osporavati očinstvo (sada važeća odredba dopušta tužbi za utvrđivanje ili upis očinstva osobi koja sazna da je /nije otac djeteta u roku 6 mjeseci od saznanja te činjenice, a najkasnije do djetetove 7-e godine života)..

Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati ovaj Prijedlog Zakona, iz razloga što je u pripremi novi, sveobuhvatan Obiteljski zakon, a čija je izrada u završnoj fazi. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske smatra da su propisanu rokovi o pravu na tužbu za osporavanje očinstva od strane djetetova oca u skladu s najvišim standardima osiguranja zaštite prava i dobrobiti djeteta, te su identični onim rokovima koji su na jedna način bili propisani Obiteljskim zakonom iz 2003. godine

U raspravi je istaknuto kako je i sada moguće da osoba koja sumnja u upisano očinstvo (a nije samo dijete) izvan ovih zakonom propisanih rokova zahtijevati od centra za socijalnu skrb zahtijevati imenovanje posebnog skrbnika za dijete, koji će onda u ime djeteta tražiti utvrđivanje porijekla.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom glasova (9 glasova "za" i  1 glasom "suzdržan") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, iz razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 1. veljače 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju i zlouporabi droga, koje je aktom od 11. listopada 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živoga zida i SNAGA-e.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio ovaj Prijedlog, naglasivši kako predlažu da se dopusti slobodan uzgoj, prerada i promet industrijskom konopljom (EP i Vijeće uredbom su definirali da kod industrijske konoplje sadržaj THC-a u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2%, a predlagatelji taj postotak dižu na 1% u Prijedlogu zakona, što nije prihvatljivo jer nije u skladu s europskim propisima). Nadalje, predlažu dopuštanje uzgoja, prerade, uporabe i prometa konopljom u medicinske svrhe, pri čemu bi postupak utvrđivanja i registriranja medicinskog stanja, okvirnu procjenu količine biljaka za pojedine postupke liječenja, te predlažu da uvjete koje mora zadovoljavati fizička ili pravna osoba u svrhu registracije i obavljanja djelatnosti uzgoja, prerade, proizvodnje i stavljanja u promet konoplje ili njenih pripravaka za potrebe drugih propisuje ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu. Također, predlažu da se legalizira uzgoj prerada, uporaba i promet konopljom "za rekreaciju", na način da svaka punoljetna osoba u svrhu rekreacije smije uzgajati do 6 stabljika konoplje, a koju ne smije stavljati u promet ako za to nema registriranu djelatnost, a što bi dodatno bilo uređeno pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministara nadležnih za poljoprivredu i pravosuđe.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske rekao je kako se Vlada protivi prihvaćanju ovoga Prijedloga zakona, naglašavajući kako je područje sprječavanja zlouporabe droga regulirano međunarodnim konvencijama, a sam Prijedlog zakona u suprotnosti je i s hrvatskom pravnom regulativom, primarno s Kaznenim zakonom, ali i drugim zakonskim i podzakonskim propisima. Nadalje, uz prijedlog prema kojemu bi fizičke osobe mogle nekontrolirano i nekažnjivo uzgajati i trošiti marihuanu za osobne potrebe (tzv. upotreba u rekreativne svrhe) Vlada RH ističe kako niti u zemljama Europske unije nije u potpunosti liberaliziran neovlašten uzgoj, proizvodnja i prerada ili uporaba marihuane za osobne potrebe fizičkim osobama, bez zakonske kontrole. Sukladno navedenom, Vlada RH smatra kako bi stavljanje u promet na gotovo slobodan, nekontroliran i nekažnjiv način umanjilo napore cijelog niza institucija koje se bore protiv zlouporabe droga, a moguće bi se poslala i pogrešna poruka potencijalnim konzumentima, osobito mladima,  o štetnom utjecaju droga (marihuane). U svezi prijedloga korištenja lijekova i pripravaka na bazi konoplje, istaknuto je kako je omogućeno propisivanje lijekova i pripravaka na bazi konoplje u medicinske svrhe od strane liječnika specijalista za ublažavanje tegoba pacijenata oboljelih od MS-a, karcinoma, epilepsije i AIDS-a, te da su oni dostupni pacijentima u kontroliranim uvjetima. Međutim, o prijedlogu da svaka punoljetna osoba može uzgojiti onoliku količinu konoplje za koju smatra da joj je potrebna za vlastito liječenje, Vlada smatra da ne sadrži odgovarajuće mehanizme nadzora korištenja konoplje s visokim sadržajem THC-a, te otvara mogućnost cijelog niza potencijalnih zlouporaba.

U raspravi koja je uslijedila dio članova Odbora podržao je predložene izmjene i dopune ovoga Zakona, osobito u dijelu koji se odnosi na proizvodnju i korištenje pripravaka na bazi konoplje u medicinske svrhe. S obzirom da je korištenje tih pripravaka u medicinske svrhe omogućeno na način da je liječnicima specijalistima omogućeno propisivanje lijekova na bazi konoplje, postavljeno je pitanje iz kojeg razloga nije dopuštena proizvodnja, nego samo uvoz tih lijekova, te je u tom smislu rečeno kako je potrebno međuresorno provesti razgovore o mogućnostima i uvjetima uzgoja konoplje i proizvodnje medicinskih pripravaka kojima je ona baza.

Dio članova Odbora izrazio je svoje neslaganje s Prijedlogom zakona u dijelu kojim se predviđa uzgoj i upotreba konoplje za osobne potrebe ("rekreativna svrha"), te smatraju kako bi Prijedlog, uz eventualnu doradu bio i prihvatljiv, no svakako bez tih odredbi. Naime, dopuštanje uzgoja i upotrebe konoplje za osobnu upotrebu smatraju dvojbenim zbog neograničenih mogućnosti zlouporabe, te potencijalne pogrešne poruke mladima o neškodljivosti droge.

Zaključno, većina članova Odbora smatra kako je Prijedlog zakona, u obliku kako ga predlaže Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e neprihvatljiv, te su stava kako je potrebno provesti međuresorne razgovore o eventualnoj mogućnosti uzgoja konoplje i proizvodnje pripravaka na bazi konoplje u medicinske svrhe.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport većinom glasova (6 glasova "za", 3 "protiv" i 1 "suzdržan") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju zlouporabe droga, iz razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 1. veljače 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, P.Z. br. 244, koje je aktom od 28. studenoga 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O ovoj točki dnevnog reda provedena je, u skladu s člankom 247. stavkom 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora  objedinjena rasprava, zajednička s raspravom o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, P.Z. br. 245.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila razloge podnošenja ovog Prijedloga zakona. Naime, predlagatelji smatraju  da se mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora kod delikata nasilja i spolnih delikata treba provoditi i prema osuđenicima koji su kraće vrijeme proveli na izdržavanju zatvorske kazne, te su uvjerenja da je društveno opravdano produljiti vrijeme provjeravanja zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora za počinjenje kaznenih djela iz Glave XVI. Kaznenog zakona. Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od spolnog zlostavljanja i iskorištavanja u članku 33.traži da rok zastare za pokretanje kaznenog postupka za spolne delikte počinjene nad djetetom bude dovoljan kako bi se omogućilo učinkovito pokretanje postupka nakon što je dijete žrtva postalo punoljetno. S obzirom na narav seksualnih delikata i posljedice koje osoba izložena spolnom zlostavljanju trpi, vremenski period koji joj se ostavlja da smogne snage da progovori o vrsti zlostavljanja, te pretrpi sve neugodnosti koje otkrivanje i procesuiranje počinitelja sa sobom nosi, ne smije biti ograničen. To je izuzetno važno i zbog omogućavanja prevencije u onim slučajevima u kojima postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela prema novim generacijama djece ukoliko se počinitelj ne procesuira. Slijedom toga, predloženim izmjenama i dopunom Kaznenog zakona uređuje se da kazneni progon ne zastarijeva za teška kaznena djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Nadalje, izmjenama i dopunom Kaznenog zakona predlažu strože kažnjavanje za kaznena djela spolnog zlostavljanja djeteta mlađeg od petnaest godina, spolnog zlostavljanja djeteta starijeg od petnaest godina, zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina, mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba, podvođenja djeteta, iskorištavanja djece za pornografiju, iskorištavanja djece za pornografske predstave, teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je kako Vlada Republike Hrvatske smatra kako su ispunjene pretpostavke za ovu zakonsku izmjenu kojom će se poboljšati zakonodavni okvir u ovom dijelu, napominjući kako imaju manjih nomotehničkih primjedbi, te je uvjeren da će u izradi Konačnog prijedloga izmjena i dopune Kaznenog zakona sve takve primjedbe biti razmotrene i usvojene na zadovoljavajući način kako bi ovaj Zakon bio donesen u Hrvatskome saboru.

U raspravi koja je uslijedila svi članovi Odbora podržali su i pozdravili predložene izmjene iz Prijedloga zakona. Vezano uz primjedbu da je registar pedofila u nekim zemljama javan, a kod nas će i nadalje biti tajan, odgovoreno je kako on neće biti dostupan široj javnosti jer bi se to protivilo odredbama Ustava Republike Hrvatske, no on će biti dostupan svim institucijama i nadležnim tijelima koje u njega trebaju imati uvid, te pojedincima uz odobrenje.

Nadalje, postavljeno je pitanje izmjena drugih zakona kojima bi se trebalo, u skladu s ovim predloženim izmjenama, dodatno regulirati zapošljavanje u institucijama koje rade s djecom, odnosno potreba propisivanja obveze svim takvim institucijama da prilikom raspisivanja natječaja kao uvjet navedu dostavu izvatka iz kaznene evidencije, a ne samo potvrdu da se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela protiv koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Prvenstveno su se članovi Odbora u ovom smislu osvrnuli na zapošljavanje u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i u udrugama civilnog društva koje rade s djecom, pa i u sportskim klubovima, u kojima pak ne postoji obveza dostave ikakvih dokumenata prilikom odabira trenera koji će raditi s djecom. U tom smislu članovi Odbora smatraju kako bi državne institucije trebale uputiti naputke svim ravnateljima odgojno-obrazovnih institucija, udrugama i sportskim klubovima da prilikom odabira osoba koje će raditi s djecom osobito obrate pozornost na potrebu dostave zadovoljavajuće dokumentacije, a zadatak je zakonodavca omogućiti uvid svim takvim institucijama u kaznenu evidenciju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (10 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

I. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona
II. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 1. veljače 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, P.Z. br. 245, koje je aktom od 28. studenoga 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O ovoj točki dnevnog reda provedena je, u skladu s člankom 247. stavkom 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora  objedinjena rasprava, zajednička s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, P.Z. br. 244.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je kako se ovaj Prijedlog zakona nastavlja na Prijedlog izmjena i dopune Kaznenog zakona, na način da propisuje kako se podaci o počiniteljima kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno i da se ne brišu.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je kako Vlada Republike Hrvatske smatra kako su ispunjene pretpostavke za navedene zakonske izmjene, napominjući kako Vlada Republike Hrvatske manjih nomotehničkih primjedbi, te je uvjeren da će u izradi Konačnog prijedloga izmjena i dopune Kaznenog zakona sve takve primjedbe biti razmotrene i usvojene na zadovoljavajući način kako bi ovaj Zakon bio donesen u Hrvatskome saboru.

U raspravi koja je uslijedila, a osobito vezano uz primjedbu da je registar pedofila u nekim zemljama javan, a kod nas će i nadalje biti tajan, odgovoreno je kako on neće biti dostupan široj javnosti jer bi se to protivilo odredbama Ustava Republike Hrvatske, no on će biti dostupan svim institucijama i nadležnim tijelima koje u njega trebaju imati uvid, te pojedincima uz odobrenje.

Nadalje, postavljeno je pitanje izmjena drugih zakona kojima bi se trebalo, u skladu s ovim predloženim izmjenama, dodatno regulirati zapošljavanje u institucijama koje rade s djecom, odnosno potreba propisivanja obveze svim takvim institucijama da prilikom raspisivanja natječaja kao uvjet navedu dostavu izvatka iz kaznene evidencije, a ne samo potvrdu da se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela protiv koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Prvenstveno su se članovi Odbora u ovom smislu osvrnuli na zapošljavanje u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i u udrugama civilnog društva koje rade s djecom, pa i u sportskim klubovima, u kojima pak ne postoji obveza dostave ikakvih dokumenata prilikom odabira trenera koji će raditi s djecom. U tom smislu članovi Odbora smatraju kako bi državne institucije trebale uputiti naputke svim ravnateljima odgojno-obrazovnih institucija, udrugama i sportskim klubovima da prilikom odabira osoba koje će raditi s djecom osobito obrate pozornost na potrebu dostave zadovoljavajuće dokumentacije, a zadatak je zakonodavca omogućiti uvid svim takvim institucijama u kaznenu evidenciju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (10 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

I. Prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji
II. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 12. prosinca 2017. godine, u objedinjenoj raspravi raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2014. godinu (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 23. siječnja 2017. godine), Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2015. godinu, (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 29. travnja 2016. godine), Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2016. godinu. (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 9. ožujka 2017.).

Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Podnositelj Izvješća u uvodnom izlaganju ukratko je obrazložio pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva.

Iz Državnog proračuna  Hrvatskom olimpijskom odboru u 2016. godini isplaćeno je ukupno 121.312.770,00 kuna, s pozicije tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, iz općih prihoda i primitaka, s pozicije Središnjeg državnog ureda za šport, te iz Proračunske zalihe (za podmirenje troškova preostalih kvalifikacijskih turnira, troškova završnih priprema sportaša i organizacijskih troškova hrvatske olimpijske delegacije na XXXI. Olimpijskim igrama u Riju 2016.).

Najznačajniji planirani i realizirani rashodi su oni za Programe nacionalnih sportskih saveza, Zajedničke programske zadaće, Programi promocije sporta putem medija, Programe prethodnih godina (iznos od 4.115.570,00 kn utrošen je na refundaciju naknadno pristiglih troškova nacionalnih sportskih saveza).

Istaknuto je kako je od kolovoza 2015. godine na snazi bolja zakonska regulativa, odnosno bolja zakonska obveza programskog i financijskog upravljanja i kontrole javnih potreba u sportu državne razine, kako je 2016. godina bila olimpijska godina, dakle i zahtjevnija s aspekta financiranja, te je iznesen stav kako su učinjeni pozitivni pomaci u zadovoljavanju javnih potreba u sportu.

U raspravi je istaknuto zadovoljstvo postignutim uspjesima hrvatskih sportaša, osobito u kontekstu 20. mjesta na koje se u svjetskim razmjerima pozicionirala Republika Hrvatska po osvojenim medaljama u odnosu na broj stanovnika.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Puh, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 12. prosinca 2017. godine, u objedinjenoj raspravi raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2014. godinu (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 23. siječnja 2017. godine), Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2015. godinu, (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 29. travnja 2016. godine), Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2016. godinu. (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 9. ožujka 2017.)

Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća izrazio je žaljenje što se o ovom izvješću raspravlja s velikim vremenskim odmakom, te je ukratko obrazložio pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva.

U raspravi je istaknuto zadovoljstvo postignutim uspjesima hrvatskih sportaša, osobito u kontekstu 20. mjesta na koje se u svjetskim razmjerima pozicionirala Republika Hrvatska po osvojenim medaljama u odnosu na broj stanovnika.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIMA SE NA ZNANJE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Puh, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 12. prosinca 2017. godine, u objedinjenoj raspravi raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2014. godinu (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 23. siječnja 2017. godine), Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2015. godinu, (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 29. travnja 2016. godine), Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2016. godinu. (koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 9. ožujka 2017.).

Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća izrazio je žaljenje što se o ovom izvješću raspravlja s velikim vremenskim odmakom, te je ukratko obrazložio pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva.

U raspravi je istaknuto zadovoljstvo postignutim uspjesima hrvatskih sportaša, osobito u kontekstu 20. mjesta na koje se u svjetskim razmjerima pozicionirala Republika Hrvatska po osvojenim medaljama u odnosu na broj stanovnika.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIMA SE NA ZNANJE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Puh, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnici predlagatelja u uvodnim izlaganjima predstavili su članovima Odbora neke od karakteristika Proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2018. godini planirani su u iznosu od 129 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 133 milijarde kuna.

Razdjel Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povećan je u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 5,5 milijardi kuna. Povećanje sredstava usmjerava se najvećim dijelom u demografske mjere, od kojih je istaknuto planiranih 70 milijuna kuna za izgradnju i adaptaciju prostora za jaslice i vrtiće (ukupno planiran iznos je 100 milijuna kuna, no nije sav predviđen u razdjelu ovog Ministarstva), najavljeno je povećanje broja korisnika dječjeg doplatka, kao i niz mjera za revitalizaciju.

Vezano uz područje sporta, rečeno je kako su predviđena sredstva planirana programe javnih potreba u sportu na državnoj razini, dok Ured pravobraniteljice za djecu smatra da će predviđenim sredstvima uspješno izvršiti sve planirane poslove vezane uz zaštitu i promicanje prava djece.

U raspravi koja je uslijedila, izraženo je zadovoljstvo predočenim planovima i sredstvima koja su za 2018. godinu predviđena, kao i podacima i informacijama koje je resorna ministrica na sjednici iznijela. Velika su očekivanja od Uprave za demografski razvoj koja je dio Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, osobito uz projekt izgradnje i adaptacije prostora za dječje jaslice i vrtiće, kao preduvjeta za ostanak mladih obitelji u područjima u kojima sada nema organiziranog boravka djece u takvim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese

- Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,

te sljedeće odluke:

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2018. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z. br. 220, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja se tijekom obrazlaganja Prijedloga Državnog proračuna za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu  osvrnula i na ovaj Prijedlog zakona, te je istaknula kako su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200 milijuna kuna.

Članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. godine razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, koje je aktom od 12. listopada 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelji Izvješća ukratko su iznijeli najvažnije značajke ovoga Izvješća. Tijekom 2016. godine na području smanjenja ponude i potražnje droga nastavili su se provoditi programi i intervencije s ciljem prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga.

Ukupni specificirani i nespecificirani javni rashodi u području suzbijanja zlouporabe droga tijekom 2016. godine iznosili su 843,2 milijuna kuna, što u odnosu na 2015. godinu predstavlja povećanje od 5,5%.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora konstatirali su da je Izvješće pregledno, dobro koncipirano, te kako ukazuje na dobro uređen sustav upravljanja rizikom zlouporabe droga. Pohvaljeni su preventivni programi koji se provode, osobito među djecom i mladima, a istaknuta je dobra međuresorna suradnja, što ukazuje na ozbiljno shvaćen problem ovisnosti.

S obzirom na podatak iz Izvješća koji govori o ovisnicima koji imaju djecu, osobito onima koji žive u bračnoj ili izvanbračnoj vezi s drugim ovisnikom, naglašena je potreba cjelokupnog praćenja problema takvih obitelji, jer su djeca u takvom okruženju  najviše ugrožena.
 
U raspravi je postavljeno i pitanje mogućnosti i dostupnosti liječenja od ovisnosti u terapijskim zajednicama, obzirom da je iznesen podatak da je svega oko 500 ovisnika u tretmanu u terapijskim zajednicama. U tom smislu rečeno je da većina ovisnika odlazi na liječenje tek u trenutku kada dođe u situaciju da bira između liječenja i zatvora (dakle kada je u sukobu sa zakonom), a vrlo mali broj ovisnika odlazi na liječenje svojom voljom.  Prosječna dob prvog dolaska na liječenje je oko 27. godine života, što je zapravo vjerojatno nakon dugog konzumiranja droga, uzme li se u obzir podatak da se u Republici Hrvatskoj po statistikama mladi već sa 16 godina susreću s marihuanom, s heroinom tek koju godinu kasnije, a uz to smatraju da su im droge lako dostupne (sa 16 godina njih 42% smatra kanabis lako dostupnim).

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (7 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 10. sjednici Odbora, održanoj 29. rujna 2017. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu istaknula je kako se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2016. godinu ne razlikuje osobito od dosadašnjih izvješća za ranije godine. Istaknula je svoje žaljenje zbog činjenice da se izvješća  Pravobranitelja za djecu ne razmatraju na način da se utvrdi u kojim segmentima se prava djeteta mogu poboljšati, pa onda i uzimaju u obzir prilikom priprema zakonskih akata i drugih aktivnosti koje poduzimaju državna tijela.

Naprotiv, izvješća se uglavnom promatraju kao kritike društva koje se deklarativno izjašnjava za prava djece, ali stvarno stanje prava djece u Republici Hrvatskoj je, smatra, loše. Nadalje, uvjerena je kako je propuštena prilika da buduća izvješća novog pravobranitelja za djecu (kojega je izbor u tijeku) budu izvješća neovisne institucije, obzirom na Zakon o pravobranitelju za djecu koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2017. godine.

U raspravi koja je uslijedila, većina nazočnih članova Odbora izrazila je svoje nezadovoljstvo zbog toga što aktualna pravobraniteljica neće odraditi osmogodišnji mandat do kraja, nego će se po sili novog Zakona o pravobranitelju biti izabrana nova osoba na tu dužnost. Iznesen je stav kako o izvješćima pravobraniteljice ne bi trebalo glasovati na plenarnoj sjednici, ali bi se o njemu trebalo provesti raspravu, kako bi se moglo ukazati na konkretne poteze koji se trebaju napraviti s ciljem poboljšanja dječjih prava u Republici Hrvatskoj.

Naime, postavljeno je pitanje s kime se polemizira kada se govori o utvrđenoj povredi dječjih prava - s pravobraniteljem koji je ustvrdio da je pravo djeteta povrijeđeno, i to napisao u svom izvješću, ili s institucijom koja je propustila zaštititi pravo djeteta. Naglašeno je kako Izvješće treba biti promatrano na takav način da sve nepravilnosti uočene i navedene u izvješću jedne godine, iduće godine ne bi smjele više biti uočene, odnosno, da bi mjerodavne institucije morale poduzeti mjere za otklanjanje uzroka povrede dječjih prava.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova ZA I 2 glasa SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 11. srpnja 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 162 koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2017. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Prilikom uvrštavanja u dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora iznesena je primjedba na primjenu hitnog postupka, ali je isti prihvaćen sa 73 glasa "za", 41 glasom "protiv", te 5  glasova "suzdržan".

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica Vlade Republike Hrvatske navela je razloge koji su uzrokom predlaganja ovoga Zakona. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 7. ožujka 2017. godine donio je Odluku kojom u točki II. ukida Zakon o pravobranitelju za djecu (Narodne novine br. 96/03), te isti prestaje važiti s danom 1. kolovoza 2017. godine.

Ustavni sud smatra da je za donošenje Zakona o pravobranitelju za djecu bila potrebna većina glasova svih zastupnika u Hrvatskome saboru u smislu članka 83. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, međutim isti je donesen sukladno članku 82. Ustava Republike Hrvatske (takozvanom "običnom većinom").

Nadalje, predstavnica Vlade Republike Hrvatske ističe kako predloženo zakonsko rješenje u sadržajnom smislu uređuje institut Pravobranitelja za djecu na vrlo sličan način kako je bilo propisano i ukinutim Zakonom. Istaknuto je kako je dosadašnjim djelovanjem institucije Pravobranitelja za djecu postignuta vrlo visoka razina zaštite prava djece, stoga opstojnost institucije nije upitna.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora u najvećem broju pojedinačnih rasprava osvrnuli su se na odredbe kojima se, prema nekim interpretacijama, zadire u neovisnost institucije Pravobranitelja, a koje nisu mijenjane u odnosu na ukinuti Zakon, pa je istaknuto žaljenje što se propustila prilika bolje normativno urediti institut Pravobranitelja.

Naime, i nadalje se zakonom propisuje da je neprihvaćanje izvješća Pravobranitelja u Hrvatskome saboru razlog za njegovu smjenu, što je, smatraju neki članovi Odbora, u neskladu s člankom 4. Konačnog prijedloga zakona, ali i s načelom neovisnosti.

Nadalje, zadržan je (iz ukinutog zakona) i postupak izbora pravobranitelja za djecu, odnosno propisuje se da Pravobranitelja bira i razrješava Hrvatski sabor, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U tom smislu izrečena je primjedba kako institucija Pravobranitelja, po svom djelokrugu i načinu rada, prati rad izvršne vlasti, pa je iznesen prijedlog da bi možda bolje rješenje bilo da Pravobranitelja bira Hrvatski sabor, objavom javnog poziva na temelju kojega bi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, uz prethodno mišljenje Odbora za obitelj, mlade i sport, utvrdio prijedlog najmanje dva kandidata i uputio ga Hrvatskome saboru na razmatranje i donošenje odluke o imenovanju.

Vezano uz članka 28. Konačnog prijedloga zakona, izražena je sumnja kako se pokušava smijeniti aktualnu pravobraniteljicu za djecu pod krinkom obveze donošenja novog Zakona. U tom kontekstu, obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske, zauzet je stav kako ukidanjem Zakona o pravobranitelju za djecu iz 2003. godine prestaju važiti i svi pravni akti proizašli iz njegove primjene (na primjer, Poslovnik o radu pravobranitelja), pa tako i Odluka o imenovanju pravobraniteljice za djecu (Narodne novine br. 40/2014).
Nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova ZA, te 2 glasa PROTIV), Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskom saboru da

DONESE

ZAKON O PRAVOBRANITELJU ZA DJECU

Sukladno članku 196. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, Odbor za obitelj, mlade i sport  predlaže sljedeći

AMANDMAN

na članak 17. stavak 2.:
u članku 17., stavak 2. riječ "podnosioca" zamjenjuje se riječju "podnositelja"

OBRAZLOŽENJE:

U hrvatskom jeziku imenice koje završavaju s -lac (npr. podnosilac) pripadaju standardnom jeziku rubno, tj. pripadaju njegovu razgovornome funkcionalnom stilu. U biranijemu stilu bolje je  upotrebljavati imenice koje završavaju s -telj (podnositelj).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je iznio razloge donošenja ovoga Zakona, te ukazao na izmjene koje su nastale u tekstu nakon provedenog prvog čitanja u proceduri donošenja u Hrvatskome saboru.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora ukazali su na članke koje smatraju potrebnima doraditi kako bi propis u konačnici bio jasan i provediv.

U tom smislu postavljeno je pitanje potrebe definiranja roka u stavku 4. Konačnog prijedloga zakona, koji propisuje hitnost postupanja svih tijela koja postupaju povodom nasilja u obitelji.

Nadalje, u članku 6., točke 6. i 9.,  članovi Odbora smatraju potrebnim nomotehnički bolje urediti, osobito zbog slučajeva obiteljskog nasilja u koje su involvirana djeca, a posebno poradi slučajeva u kojima je roditelj ili skrbnik djeteta također stranka u postupku, bilo kao počinitelj, kao žrtva nasilja, ili kao svjedok.

Uz članak 7., a u vezi s člankom 23. (koji propisuju obvezu zdravstvenih radnika, djelatnika u ustanovama socijalne skrbi, osoba zaposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama i drugim stručnim osobama koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji da prijave isto policiji ili državnom odvjetništvu, te za slučajeve nepoštivanja obveze iz članka 7. propisuje kaznu u iznosu od najmanje 3.000 do 20.000 kuna) iznesena je primjedba kako bi ovakvim rješenjem i ovolikom zapriječenom kaznom mogli doći u situaciju da višom novčanom kaznom bude kažnjena, na primjer, liječnica obiteljske medicine kojoj žrtva obiteljskog nasilja dođe na liječenje u slučaju da ne prijavi nasilje, negoli sam nasilnik (za kojega je zapriječena najmanja kazna u iznosu od 1.000 kuna ili 90 dana zatvora). U tom kontekstu postavljeno je i pitanje zaštite te iste stručne osobe (na primjer  liječnice) u slučaju da prijavi nasilje u obitelji u slučajevima u kojima počinitelj dobije informaciju (uvidom u spis predmeta ili na drugi način) tko je podnio prijavu i nakon toga svoje nasilje usmjeri prema toj osobi.

U članku 8., koji definira osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje, opetovano je iznesena ista primjedba koju su članovi Odbora iznijeli i prilikom rasprave u prvom čitanju, a to je kako i nadalje po ovom Zakonu neće biti zaštićene žrtve nasilja od bliske osobe s kojom su bile u nekom obliku životne zajednice, nedovoljno dugo da bi se ista okarakterizirala kao izvanbračna zajednica, te koja je prestala postojati. Stav predlagatelja po ovom pitanju je kako će počinitelj takvoga nasilja biti kažnjen, ali prema drugim važećim zakonima, te objasnio kako je intencija ovoga Zakona zaštititi žrtve obiteljskoga nasilja, one koje se životno nalaze u istom prostoru s nasilnikom, i iz toga razloga trebaju posebnu i žurnu zaštitu i brzu reakciju svih nadležnih tijela.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova ZA i 2 suzdržana glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da

donese Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je Hrvatskom saboru dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 8. ožujka 2017. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Prilikom uvrštavanja u dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora nije iznesena primjedba na primjenu hitnog postupka, te je isti prihvaćen.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se uklapanjem Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u pravni poredak Republike Hrvatske uspostavit poželjni pravno obvezujući standardi za sprečavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja. Konvencija će popuniti pravnu prazninu u zaštiti ljudskih prava za žene te sve žrtve obiteljskog nasilja. Ona također promiče iskorjenjivanje nasilja nad ženama i postizanje pune prave ravnopravnosti žena i muškaraca te na taj način dodatno unapređuje priznavanje nasilja nad ženama kao oblika diskriminacije. Dokument uspostavlja standarde zaštite žrtava nasilja, dostupnosti centara za pomoć, telefonsku liniju za pomoć te jamče kazneni progon počinitelja svih oblika nasilja.  Uvođenje Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u pravni sustav RH (čl.140. Ustava RH) traži od zakonodavnog tijela i Vlade RH da pripreme potrebne izmjene i dopune postojećeg pravnog okvira borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji na način da se zakonski i podzakonski propisi harmoniziraju sa terminologijom i sadržajem navedene Konvencije. Uz to implementacija Konvencije ima i proračunske implikacije, odnosno Vlada i zakonodavac moraju u proračunu Republike Hrvatske osigurati sredstva za provedbu na godišnjoj razini, počevši s 2018. godinom, no ne navodi se o kolikim se sredstvima radi.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložila dostavljeno Mišljenje Vlade, koja predlaže Hrvatskome saboru da ne donese ovaj Zakon. Naime, resorno Ministarstvo je, sukladno Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. godinu, oformilo radnu skupinu za pripremu ovog akta, koji je u planu donošenja u IV. kvartalu ove godine. Radnu skupinu čine predstavnici nadležnih državnih tijela, udruga, organizacija koje se bave ovom tematikom, te nezavisni stručnjaci, i svi oni već su započeli s radom na izradi Nacrta Prijedloga zakona.
Kako se radi o problematici koja je u nadležnosti  više resora i oko koje je potrebno donijeti zajedničku odluku svih nadležnih tijela, Vlada Republike Hrvatske smatra da bi ona trebala biti predlagatelj ovoga Zakona.

U raspravi je istaknuto kako je Republika Hrvatska još 2013. godine potpisala Konvenciju, te je izraženo žaljenje što ratifikacija nije već ranije provedena. Navodeći kako se ovim Zakonom samo uvodi Konvencija u hrvatsko zakonodavstvo, članovi Odbora promišljanja su da tekst Zakona koji će Vlada Republike Hrvatske uputiti u proceduru donošenja u IV. kvartalu ove godine neće biti bitno različit od teksta ovoga Konačnog prijedloga Zakona, jer će se drugim zakonima regulirati materija.
Kako je u tijeku javna rasprava, te radna skupina intenzivno radi nastojeći postići optimalnu koordinaciju svih državnih tijela koja postupaju temeljem nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, većina članova zauzela je stav da je ipak nužno da predlagatelj ovoga Zakona bude Vlada Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave, stavljen je na glasovanje zaključak kojim se predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji nije dobio potrebnu većinu glasova (4 glasa ZA, te 6 glasova PROTIV), stoga Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskom saboru da
ne donese
Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je Hrvatskom saboru dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. veljače 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako bi ovakvo zakonsko rješenje hrvatskim poljoprivrednicima – proizvođačima konoplje omogućilo jednako pravo proizvodnje i trženja sortama konoplje prihvatljivim za proizvodnju zbog sadržaja THC-a koji ne prelazi 0,2%, a koje se nalaze na jedinstvenoj sortnoj listi Europske unije, kao i  proizvođačima u drugim državama članicama. Nadalje, Prijedlog definira pojam novih droga, kako bi se osiguralo sankcioniranje i osnova za postupanje do trenutka njihovog stavljanja na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (“Narodne novine”, broj 156/14 i 42/15), a ujedno i stvorio temelj za donošenje generičke liste. S obzirom da se uvjeti za uništenje oduzete droge, predviđeni Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga, odnose samo na kaznene predmete, pojavili su se problem vezani za uništenje droga oduzetih u prekršajnim postupcima. Prema važećoj odredbi članka 51. stavka 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, droga oduzeta u prekršajnim postupcima ne može se uništiti po proteku roka od tri godine, već samo po pravomoćnosti presude ili rješenja, a odredbom nisu obuhvaćene niti tvari zabranjene u sportu, opisane člankom 191.a Kaznenog zakona. Uništavanje droga po pravomoćnosti presude ili rješenja znatno produljuje rok obveznog čuvanja i skladištenja droge, što stvara dodatne troškove i poteškoće u radu i funkcioniranju Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” Ministarstva unutarnjih poslova. Zakonskim prijedlogom omogućuje se uništenje oduzetih droga pod jednakim uvjetima i u kaznenom i u prekršajnom postupku te se zakonski prijedlog usklađuje s odredbom članka 191. a Kaznenog zakona.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Mišljenje Vlade koja predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati ovaj Prijedlog zakona, navodeći kako  nije moguće tako opsežnu i složenu materiju kao što je uzgoj, nadzor i prerada kanabisa regulirati podzakonskim aktom, nego zakonom (a što je primarno regulirano međunarodnim konvencijama), smatra kako je potrebno postići konsenzus svih tijela (Ministarstva zdravstva, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija - Carinska uprava i Ministarstva poljoprivrede) vezano uz uzgoj, preradu i promet konoplje s visokim sadržajem THC-a. Dalje navodi kako izuzeće konoplje s niskim THC-om Vlada Republike Hrvatske smatra spornim zbog morfološke sličnosti s onom s visokim THC-om, a što otvara mogućnost zlouporabe, te da, sukladno praksi EU, sve poslove vezane uz promet međunarodno kontroliranih tvari obavlja jedno tijelo - u Republici Hrvatskoj to je Ministarstvo zdravstva, pa se Vlada protivi prebacivanju dijela nadležnosti na Ministarstvo poljoprivrede.

Vezano uz dostupnost lijekova s medicinskim kanabisom, u raspravi je istaknuto da postoje indikacije za primjenu tih lijekova i oni moraju biti dostupni pacijentima kojima ih liječnici propisuju. Međutim, sadnja i uzgoj medicinskog kanabisa u Republici Hrvatskoj nije uvjet da lijekovi doista i budu dostupni, osobito u svjetlu činjenice da, prema navodima predstavnika Vlade Republike Hrvatske, dosad niti jedna farmakološka tvrtka nije iskazala zainteresiranost za uzgojem i proizvodnjom medicinskog kanabisa.
Nakon provedene rasprave, stavljen je na glasovanje zaključak kojim se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, a koji nije dobio potrebnu većinu glasova (4 glasa ZA, te 6 glasova PROTIV), stoga Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskom saboru
da ne prihvati

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe dorga
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu, koje je aktom od 5. siječnja 2017. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik Ureda za suzbijanje zlouporabe droga ukratko je iznio najvažnije značajke ovoga Izvješća. Tijekom 2015. godine na području smanjenja ponude i potražnje droga nastavili su se provoditi programi i intervencije s ciljem prevencija ovisnosti i suzbijanje zlouporabe droga. Putem Baze podataka o programima i projektima usmjerenim na suzbijanje zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj koja obuhvaća područja prevencije, tretmana, resocijalizacije i programa smanjenja štete, omogućena je razmjena informacija o svim aktivnostima koje se provode na području suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj te ista predstavlja temelj za identificiranje kvalitetnih, evaluiranih i učinkovitih programa i predlaganje primjera dobre prakse iz Republike Hrvatske Portalu najboljih praksi Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Tijekom 2015. godine izvršena je nadogradnja Baze, a u razdoblju od 2012. do 2015. godine u ovu on-line aplikaciju Ureda uneseno je 982 projekata/programa koji se provode u području suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj od strane organizacija civilnog društva, zdravstvenih i socijalnih ustanova. Od toga se na područje prevencije odnosi 879 projekata, na područje tretmana 32, na područje resocijalizacije 49 te na područje smanjenja šteta 22 projekta.

Novi Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2015. do 2017. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je 17. rujna 2015. godine. Jedan od posebnih ciljeva politike prema drogama predviđa razvijanje multidisciplinarnog rada u području tretmana i skrbi o ovisnicima te specifičnih oblika tretmana za posebne skupine ovisnika među kojima se navode i maloljetnici. Stoga je Ured osnovao stručnu radnu skupinu s ciljem izrade projekta rezidencijalnog tretmana maloljetnika kod kojih postoji štetna uporaba sredstava ovisnosti u okviru jednog od postojećih domova za odgoj djece i mladeži ili terapijske zajednice. Kao podlogu za procjenu potreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je u srpnju 2015. godine proveo on-line istraživanje među stručnjacima iz područja sustava socijalne skrbi, zdravstvenog sustava te organizacija civilnog društva.
Ukupni specificirani javni rashodi u području suzbijanja zlouporabe droga u državnom i županijskim proračunima i financijskim planovima javnih tijela i organizacija civilnog društva u 2015. godini iznosili su 119,2 milijuna kuna što u odnosu na 2014. godinu predstavlja smanjenje od 9%. U usporedbi sa 2014. godinom, rashodi ministarstava porasli su za 8,2%, dok su se rashodi županija smanjili za 1,6%. Kada navedeni iznos raspodijelimo po programskim aktivnostima, možemo zaključiti da je 67.8 milijuna kuna (56,9%) utrošeno na aktivnosti tretmana, 35.8 milijuna kuna (30,0%) na programe prevencije, 7 milijuna kuna (5,4%) na programe smanjenja šteta, 4.6 milijuna kuna (3,9%) na kazneno-represivni sustav te gotovo 4 milijuna kuna (3,3%) na socijalnu reintegraciju.

Predstavnik podnositelja Izvješća iznio je podatak kako se ukupni troškovi za sprječavanje zlouporabe droga u 2015. godini procjenjuju na 797 milijuna kuna, a uključuju sve troškove koji se povezuju s prevencijom i suzbijanjem zlouporabe droga i liječenjem ovisnika (na primjer, satnica policijskih službenika koji postupaju u slučajevima zlouporabe droga ili zdravstvenih radnika koji se bave liječenjem od ovisnosti).

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (9 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru
da prihvati

Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 28. lipnja 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji je Hrvatskom saboru dostavio Klub zastupnika Živoga zida i SNAGA-e, aktom od 2. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja izložio je razloge predlaganja ovakvog zakonskog rješenja, naglašavajući kako intencija predlagatelja nije  protiv cijepljenja, međutim zalažu se za to da imunizacija ne bude obveza, nego preporuka, žele omogućiti testiranje na preosjetljivost na komponente cjepiva prije provođenja cijepljenja, traže ostvarivanje prava na informirani pristanak ili odbijanje cjepiva, te brisanje prekršajne odgovornosti i novčane kazne za roditelje (skrbnike) djeteta koji ne pristupe imunizaciji.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, iznio je razloge zbog kojih Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati ovaj Prijedlog zakona. Obrazložio je kako je informirani pristanak utvrđen Zakonom o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine br. 169/04 i 37/08), a pitanja vezana uz obvezu informiranja roditelja (skrbnika)o cjepivu i postupku cijepljenja utvrđena su Zakonom o zaštiti prava pacijenata, Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine br. 79/07, 113/08 i 43/09), Pravilnikom o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti, te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (Narodne novine br. 103/13), kao i u okviru uputa iz trogodišnjih i provedenih programa cijepljenja, te iste, smatra, nije potrebno mijenjati.
U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako je aktivna imunizacija najdjelotvornija i najsigurnija mjera u sprječavanju infektivnih bolesti, zahvaljujući kojoj su neke bolesti potpuno iskorijenjene (npr. velike boginje), a neke postale izvanredno rijetke (npr. difterija ili dječja paraliza) ili rijetke (ospice), te je iz tog razloga nužno nastaviti s provođenjem obveznog cijepljenja. Nastavno na prijedlog da imunizacija ne bude obvezna, nego tek preporuka, iznesen je stav kako bi, primarno zbog neinformiranosti i izostanka edukacije pučanstva osjetno pao broj cijepljene djece, što bi značilo da bi izostao očekivani pozitivan učinak cijepljenja.
Nadalje, kako se u javnosti često negativno govori i piše o obveznom cijepljenju, a radi se uglavnom o nepotpunim i netočnim informacijama koje nisu znanstveno utemeljene, članovi Odbora mišljenja su  kako bi bilo nužno da struka, pored naglašavanja dobrobiti obvezne imunizacije, znanstveno osvrne na negativne učinke u pojedinim slučajevima, a koji se u javnosti prokazuju kao nuspojave obveznog cijepljenja - jesu li doista nastali kao nuspojava cijepljenja, ili postoje drugi razlozi zbog kojih su se pojavili.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova ZA i 1 glas PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  zaključka:
Ne prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, iz razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, dostavljenom aktom od 31. ožujka 2017. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 7. lipnja 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. svibnja 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknula kako  se ovim Prijedlogom zakona predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Istovremeno, povećanjem će se obuhvatiti i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, koji pravo na roditeljski dopust mogu koristiti u trajanju od 30 mjeseci (od 6. mjeseca odnosno 8. mjeseca roditeljskog dopusta tj. u preostalom dijelu roditeljskog dopusta do 30 mjeseci) kojim će se limit novčane naknade povećati s 50% na 70% proračunske osnovice.

U skladu s povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, istovremeno se uređuje i visine novčanih potpora roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te majke izvan sustava rada, majki izvan sustava rada i posvojitelja. Na odgovarajući način regulirane su i visine preostalih novčanih potpora (korištenje prava na  roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz članka 15. stavka 4. važećeg Zakona, korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona, korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada za slučaj smrti djeteta roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja iz članka 30. stavka 2. važećeg Zakona, korištenje prava s osnove rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada za slučaj smrti djeteta iz članka 33. stavak 3. važećeg Zakona, novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta, povećava se novčana naknada zaposlenom ili samozaposlenom roditelju propisana člankom 24. stavkom 7. važećeg Zakona, koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), povećava se visina novčane naknade zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.

Primjena ovoga Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 156.600.000,00 kuna u 2017. godini; 313.200.000,00 kuna u 2018. godini te 346.500.000,00 kuna u 2019. godini, koja su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu, na razdjelu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Predlagatelji ocjenjuju da će predložena normativna rješenja proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Nadalje, istaknuto je kako je ovo šesta izmjena ovog zakona, te da je sada razvidno kako postoji potreba za sveobuhvatnom izmjenom koja će ravnomjernije ujednačiti sve potpore koje zakon ovaj predviđa za roditelje.

U raspravi koja je uslijedila, izneseno je mišljenje kako su mjere koje se uređuju ovim zakonskim rješenjem dobrodošle, jer zasigurno povećavaju socioekonomski status mladih obitelji u drugom dijelu porodiljnog dopusta. U svakom su slučaju pozitivan iskorak u odnosu na postojeće stanje i dobra podloga za najavljeno sveobuhvatno uređivanje rodiljnih i roditeljskih potpora.

Vezano uz demografski učinak predviđenih mjera, istaknuto je kako niti jedna mjera sama po sebi neće imati većeg učinka. Naprotiv, potreban je cijeli niz mjera, od kojih veći dio uopće nije financijske prirode.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 9. veljače 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 32, koji je Hrvatskom saboru dostavio Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2016. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je Mišljenje aktom od 19. siječnja 2017. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge predlaganja ove zakonske izmjene, navodeći kako se djelatnost dadilja obavljala u tzv. sivoj zoni sve dok nije donesen Zakon o dadiljama. Zakonom o dadiljama propisuje se da se djelatnost dadilja obavlja isključivo u okviru obrta, odnosno kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba, sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. No, kako se radi o obrtu, one dadilje koje godišnje ostvaruju isporuku dobara i usluga veću od 300.000 kuna (do 31.12.2016. prag je iznosio 230.000 kuna) podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost. Problem nastaje u nemogućnosti povrata poreza na dodanu vrijednost, jer dadilje ne proizvode materijalne vrijednosti temeljem kojih bi mogle tražiti povrat. Stoga se predlaže izmjena članka 39. stavka 1. točke h) Zakona o porezu na dodanu vrijednost tako da se točku h) dopuni riječima "te djelatnost dadilje koja se obavlja sukladno posebnom propisu".

Predstavnica predlagatelja naglasila je vrlo važnu ulogu dadilja, osobito u jedinicama lokalne samouprave koje nemaju mogućnost i sredstava organizirati dječje vrtiće i koje su prepoznale važnost dadilja, pa imamo primjera u kojima ih i sufinanciraju. Osim dobrobiti koje koriste djeci i roditeljima (mogućnost organiziranja smjenskog čuvanja, čuvanje u manjim grupama i slično), veliku važnost ima i samozapošljavanje osnivanjem obrta dadilje.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske načelno je podržao intenciju predlagatelja, no naveo je kako je nije moguće postići izmjenom članka 39. stavka 1. točke h), ponajprije jer je ta točka u potpunosti usklađena s člankom 132. stavkom 1. točkom h) Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koja ne dopušta da djelatnost obrta, jer mu je svrha postizanje dohotka ili dobiti, bude oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Također je istaknuo kako je podignut prag za upis u registar obveznika s 230.000 kuna na 300.000 kuna godišnje, čime će najveći dio dadilja biti oslobođen plaćanja ovoga poreza.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora uvažili su i intenciju predlagatelja da se djelatnost dadilja izuzme od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ali i prihvatili razloge Vlade Republike Hrvatske za odbijanje ovoga Prijedloga zakona.

U tom smislu u raspravi je upozoreno na potrebu izmjene Zakona o dadiljama, kojim se propisuje da se djelatnost dadilja obavlja u okviru obrta. S obzirom na kompleksnost takve intervencije u Zakon o dadiljama, članovi Odbora predložili su da se zaduži Vlada Republike Hrvatske za analizu ovoga prijedloga i pripremu izmjena važećeg zakona tako da se sve pružatelje usluga dadilje oslobodi plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova (osam glasova za, te dva suzdržana glasa) predlažu Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA I.

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, predlagatelja Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, zbog razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, dostavljenom aktom od 19. siječnja 2017. godine
Također, članovi Odbora jednoglasno (s 10 glasova ZA) predlažu Hrvatskome saboru donošenje i sljedećeg

ZAKLJUČKA II.

Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da razmotri prijedloge iznesene na 4. sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, te na temelju istih pripremi izmjene i dopune Zakona o dadiljama, kojim će djelatnost dadilja biti organizirana tako da svi pružatelji ovih usluga budu oslobođeni plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 17. siječnja 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z.E. br. 67, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja obrazložili su razloge predlaganja ovoga Zakona, navodeći kako se njime u hrvatsko zakonodavstvo implementira Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 29.10.2012. godine o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, za čiju implementaciju je prošao rok u rujnu 2016. godine. Prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo ima za cilj postizanje obazrivog pristupa prema žrtvi nasilja u cilju sprječavanja njene sekundarne viktimizacije, adekvatne informiranosti o njenim pravima, te skrb nadležnih tijela o pravima žrtve u postupovnim pravima. Također, uvode se i standardi koje propisuje Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istambulska konvencija, koju je Republika Hrvatska potpisala 22.1.2013. godine, ali je još nije ratificirala), koja već u samoj preambuli, kao i u operativnom dijelu prepoznaje i osuđuje sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Ovim Prijedlogom zakona propisuje se definicija žrtve nasilja u obitelji, kao i katalog prava žrtava nasilja u obitelji čime se očekuje ojačati njihova procesnopravna pozicija, omogućava im se aktivno sudjelovanje u postupovnim radnjama, te spriječava njihova traumatizacija i sekundarna viktimizacija u postupku. Za istaknuti je kako su propisana posebna prava u odnosu na dijete žrtvu nasilja u obitelji, s obzirom da se radi o posebno ranjivoj kategoriji, te je obveza svih u svim postupovnim radnjama prema djetetu žrtvi postupati obzirno, vodeći računa u svakom konkretnom trenutku o najboljem interesu djeteta.
Definicija nasilja u obitelji izmijenjena je u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno imajući u vidu da je nužno osigurati da ne bude preklapanja između prekršaja propisanih ovim zakonom, s jedne, i kaznenog djela nasilja u obitelji i drugih kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe propisanih Kaznenim zakonom, s druge strane, a sve kako ne bi došlo do povrede načela ne bis in idem, zbog čega je Republika Hrvatska u nekoliko navrata pred Europskim sudom za ljudska prava bila osuđena.

Nadalje, Prijedlogom zakona predlaže se i izmjena definicije članova obitelji po uzoru na Kazneni zakon, a propisuje i primjenu na širi krug osoba (bliske osobe) na koje se primjenjuje zaštita od nasilja u obitelji.

Prijedlogom zakona propisuje se pri Ministarstvu pravosuđa osnovati Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih uz zaštitu od nasilja u obitelji.

U raspravi koja je uslijedila načelno je podržano donošenje ovog zakona, no iznesene su sljedeće primjedbe:

1. Na članak 8. stavak 1. Prijedloga zakona, kojim se definiraju članovi obitelji, iznesena je primjedba kako se na taj način zadire u Obiteljski zakon koji tu definiciju mora dati. Pored navedenoga, u stavku 3. istoga članka nedovoljno su zaštićene žrtve nasilja u obitelji koje žive u izvanbračnoj zajednici u kojoj nije rođeno dijete. Naime, odredba koja se predlaže glasi "Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete", pa je postavljeno pitanje utvrđivanja trajnog karaktera, što je, prema predlagateljevu obrazloženju, zadaća suda.

2. Na članak 22., a s obzirom na visinu zapriječenih kazni, članovi Odbora smatraju kako su one preniske i izrazili su sumnju u njihovo preventivno djelovanje. Pored navedenoga, uočili su i nerazmjer i nelogičnost u visini zapriječene novčane kazne u odnosu na zapriječenu kaznu zatvora: u stavku prvom predviđa se novčana kazna od 1.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana, a npr. u stavku 2. članka 22. predviđa se novčana kazna od 5.000,00 kuna ili kazna zatvora od najmanje 15 dana (dakle, viša novčana kazna, a moguća kraća kazna zatvora). S obzirom na različitost sudske prakse u različitim dijelovima Republike Hrvatske, članovi Odbora problematizirali su pitanje zapriječenih kazni kako bi se te razlike smanjilo. Predlagatelji pak smatraju kako je dobro imati širok raspon kazni, jer ne postoje dva ista slučaja obiteljskog nasilja i sud mora i treba imati širi raspon određivanja kazni.

3. Članovi Odbora smatraju da postoji skupina mogućih žrtava nasilja koje ne bi bile zaštićene ovim zakonskim rješenjem, a radi se o žrtvama nasilja od bliske osobe s kojom su u vezi, ili su bile u vezi, ali ne žive i nisu živjele na istoj adresi. Na primjer, par studenata koji je u vezi i po nekoliko godina (tzv. hodanje), nemaju zajedničke djece i ne žive zajedno. Predlagatelji su obrazložili da žrtve nasilja iz takve veze neće biti zaštićene po ovom zakonu, ali bit će po drugom (kaznenom, prekršajnom) i počinitelji ne bi ostali nekažnjeni. No, kako su konstatirali članovi Odbora, nije isto biti pretučen od nepoznatog stranca tijekom npr. pljačke ili provale u stan, i biti pretučen od bliske osobe s kojom si u ljubavnoj vezi nekoliko godina, pa je od predlagatelja zatraženo da se razmotri mogućnost zaštite i ovih žrtava nasilja prema ovom zakonu, osobito jer je ovaj oblik nasilja sve učestaliji u mladih parova, pa već i u srednjoškolskim vezama.

4. Na članak 21. stavak 6., koji propisuje da ministar nadležan za pravosuđe donosi pravilnik o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih uz zaštitu od nasilja u obitelji, iznesena je primjedba da bi se morala proširiti ta odredba na način da bi ministar morao propisati i način izrade i sadržaj izvješća kako bi se mogli prikupiti relevantni podaci koji bi mogli poslužiti svrsi - dobivanju onih podataka koji su relevantni za identifikaciju pojavnih oblika nasilja u obitelji, njihove učestalosti i drugih čimbenika, te koji će nadležnim tijelima poslužiti za  planiranje i poduzimanje daljnjih koraka i aktivnosti, bilo na zakonodavnom, bilo na provedbenom planu, sve u cilju unaprjeđenja zaštite od nasilja od obitelji.

5. Na članak 6., stavak 1., točka 9. predlaže se, u skladu s primjedbom Pravobraniteljice za djecu,  propisati obveza nadležnim tijelima po službenoj dužnosti obavještavati žrtvu nasilja o poduzetim radnjama tijekom postupka i ishodu postupka u slučajevima kad se radi o djeci žrtvama nasilja u obitelji, čime bi se uvažila potreba zaštite interesa i najbolje dobrobiti djeteta kao stranke u postupku, a što je zajamčeno i odredbama Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulskom konvencijom).

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za, i 1 suzdržanim glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnici predlagatelja u uvodnim izlaganjima predstavili su članovima Odbora neke od karakteristika Proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani su u iznosu od 121,6 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 128,4 milijarde kuna (što je za 6,7 milijardi više no u 2016. godini).
Kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike istaknuto je povećanje iznosa novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koji prema važećem Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, smatra predlagatelj, jedna je od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavna potpora obiteljima s novorođenom djecom. Time bi se pridonijelo ukupnoj kvaliteti života i standardu građana na način da će se poboljšati materijalna situacija obitelji te će se dodatno motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta kako bi se zadovoljile njihova potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Slijedom navedenog, očekuje se kako će se ova poticajna mjera pozitivno odraziti na trenutnu demografsku sliku Republike Hrvatske, a njeno uvođenje planira se s 1. srpnjem 2017. godine.
Proračunski dio usmjeren mladima i za mlade bit će na razini 2016. godine, a procjenjuje se da će sredstva biti dostatna za izvršenje svih zakonskih obveza i planiranih aktivnosti.

S obzirom na gospodarska kretanja, ali i neke izmjene zakona, izraženo je očekivanje kako će biti manji broj korisnika zajamčene minimalne naknade, i pritom naglašeno kako nitko neće biti zakinut u svojim pravima.

Vezano uz područje sporta, rečeno je kako su predviđena sredstva planirana za ustroj Državnog središnjeg ureda za šport, a osobito su naglašena sredstva planirana za poticanje stjecanja stručnih kvalifikacija vrhunskih sportaša, Europsko prvenstvo u dizanju utega za seniore i seniorke koje će biti održano u Splitu u travnju 2017. godine, kao i Europsko prvenstvo u rukometu koje će se u četiri grada u Republici Hrvatskoj održati u siječnju 2018. godine.
Ured pravobraniteljice za djecu zadovoljan je planiranim sredstvima, koji u odnosu na rebalans Proračuna za 2016. godinu rastu za 7,2%, te je istaknuto kako će svi planirani projekti i aktivnosti koje Ured provodi sukladno zakonima biti provođeni sukladno planu rada Ureda. S obzirom na Opći komentar br. 19 Odbora za prava djeteta, najavljeno je kako će se u suradnji s resornim ministarstvima i drugim tijelima javne i državne uprave provesti metodološko usklađivanje kako bi sredstva proračuna namijenjena djeci bila prepoznatljiva.

U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako s Proračunom dolaze velika očekivanja, s obzirom da je teško pronaći stavku koja se smanjuje u odnosu na 2016. godinu, te je istaknuta želja da i u provedbi i njegovu izvršenju doista ona budu i postignuta.
Vezano uz razdjel Središnjeg državnog ureda za šport, postavljeno je pitanje financiranja sportskih dvorana Arena u Zagrebu, Spaladium u Splitu i Sportske dvorane u Varaždinu, koje su građene po modelu javno-privatnog partnerstva, a za koje je predviđen iznos od 53 milijuna kuna, obzirom da ta sredstva nisu namijenjena neposredno sportu, uz naglašavanje kako je upitno financiranje iz Proračuna dvorane koja se komercijalno koristi i za nesportska događanja, kakva je Arena Zagreb.

Nadalje, povećana su sredstva i za rad Nacionalnog vijeća za sport (kojemu uskoro ističe mandat), a primijećeno je, izostaju rezultati njihova rada. Naime, od 2006. godine nije donesena Nacionalna strategija sporta koju je Vijeće trebalo pripremiti.

Vezano uz obiteljsku i populacijsku politiku, izraženo je zadovoljstvo predočenim planovima i sredstvima koja su za 2017. godinu predviđena, kao i podacima i informacijama koje je resorna ministrica na sjednici iznijela. Velika su očekivanja od Uprave za demografski razvoj koja je dijelom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a rečeno je kako se već sad niz mjera za poboljšanje demografske slike Republike Hrvatske provodi, onih koje su usvojene kroz nedavno izglasovanu poreznu reformu. Članovi Odbora osvrnuli su se i na najavu subvencioniranja rata kredita za kupnju stana mladim obiteljima, pa je postavljeno pitanje ide li se na ruku bankarskom sektoru, odnosno, je li se ta mjera mogla zamijeniti onom koja bi u startu smanjila kamate, te se tako proračun poštedio deficita. Ne isključujući već najavljenu mjeru kao onu koja je dobrodošla, najavljeno je kako i ovakav prijedlog zaslužuje biti ozbiljno razmatran.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za, niti jednim protiv, te 1 suzdržanim glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru
donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu
i projekcija za 2018. i 2019. godinu

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, P.Z. br. 58, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja nadovezala se na netom završenu raspravu i izlaganje o Prijedlogu Državnog proračuna za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu. Istaknula je izmjene u zakonu u odnosu na zakon koji se odnosio na ranije godine, kao što su: mogućnost zaduživanja na domaćem i stranom tržištu do ukupnog iznosa od 33,69 milijarde kuna, te jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu u iznosu od 280 milijuna kuna.
Istaknula je kako će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2017, godine iz Proračuna isplaćivati pomoć u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali 2016. godine i prihoda od poreza na dohodak koji će ostvarivati tijekom 2017. godine, te kako će ta sredstva biti nenamjenska.

U raspravi je istaknuto kako usprkos optimizmu koji se iščitava iz svega navedenog slijedi teži dio posla - izvršenje Proračuna, što će biti test i pokazatelj uspjeha.

Članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za, niti jednim protiv, te 1 suzdržanim glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru
donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu
 u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora, održanoj 25. studenoga 2016. godine, raspravio je Odluku o imenovanju predsjednika i članova Odbora Državne nagrade za sport "Franjo Bučar", koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Središnji državni ured za šport, aktom od 18. studenoga 2016. godine.

Odbor je o Prijedlogu Odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju državna tajnica za šport obrazložila je zakonsku osnovu za donošenje ove Odluke, te naglasila kako su svi predloženi, predsjednik i članovi Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar", redom istaknuti sportaši, stručnjaci iz područja sporta, te istaknuti sportski javni djelatnici.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom sabor

                                         
                                                     
d o n o š e n j e

Odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora Državne nagrade za sport "Franjo Bučar"

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić