Zagreb - U Saboru je u organizaciji pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku u utorak održana sjednica posvećena 10. godišnjici usvajanja UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom čijim je donošenjem učinjen velik zaokret u unaprjeđenju prava osoba s invaliditetom.
Na sjednici su predstavljene i mjere za provođenje preporuka UN-ovog Odbora za provođenje Konvencije u nacrtu nove hrvatske Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine, a izložen je i niz problema s kojima se još uvijek susreću osobe s invaliditetom u Hrvatskoj i njihove udruge.
Predsjednik Sabora Božo Petrov u uvodnom je obraćanju podsjetio da je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom usvojena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 13. prosinca 2006, a Hrvatski sabor ratificirao ju je u lipnju 2007. godine čime se, kako je rekao, Hrvatska jasno opredijelila za smjer u kojem treba ići kako bi se osobama s invaliditetom mogla osigurati jednaka ljudska prava i drugi oblici jednakosti. –Iznimno je važno zbog toga podizati svijest o svim problemima i pravima koje imaju osobe s invaliditetom i raspravljati o tome od najnižih do najviših razina, naglasio je Petrov te dodao kako je dužnost saborskih zastupnika da na te probleme upozoravaju i objašnjavaju ih.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić također je naglasila kako upravo predstavnici zakonodavne vlasti trebaju biti upoznati s promijenjenim shvaćanjem invaliditeta, od medicinskog modela prema socijalnom i modelu ljudskih prava koje ova Konvencija promiče, a čime će se postići cilj uključenosti osoba s invaliditetom u sve segmente društva. Pojasnila je kako unaprjeđenju zakonskoga okvira koji regulira prava osoba s invaliditetom u sljedećem razdoblju mogu doprinijeti preporuke za provođenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-ovog Odbora za prava osoba s invaliditetom, inicijalno izvješće Vlade RH i brojna druga izvješća i dokumenti mjerodavnih institucija i stručnjaka.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak govorila je o značajnim promjenama i zaokretu u promociji prava osoba s invaliditetom koje je donijela Konvencija, o čemu se nedovoljno zna u javnosti. -Potrebno je zato mnogo raditi na usklađivanju hrvatskoga zakonodavstva s Konvencijom, rekla je Slonjšak, a među tim dokumentima svakako je donošenje Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine koja obuhvaća niz područja i mjera za poboljšanje prava osoba s invaliditetom.
Prikaz preporuka UN-ovoga Odbora za prava osoba s invaliditetom Vladi RH dala je Branka Meić Salie, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te ukazala na pohvale, ali i primjedbe UN-ovog Odbora hrvatskoj Vladi. Jedna od primjedbi Odbora odnosi se na područje obrazovanja, rekla je Meić Salie te pojasnila da 70 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ima završenu osnovnu ili eventualno srednju školu. –Potrebno je poduzeti radnje za razumne prilagodbe u redovnim obrazovnim ustanovama jer isključujuće i odvojeno obrazovanje nije u skladu sa zaokretom koji uvodi Konvencija, naglasila je.
Predstavnici Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova predstavili su različite aktivnosti koje ministarstva provode u kontekstu zaštite prava osoba s invaliditetom i osvrnuli se na zakonodavni okvir kojim se uređuje to područje. Iznesen je podatak da oko 511 000 građana, tj. 12 posto ukupnoga stanovništva u Hrvatskoj čine osobe s invaliditetom, od čega je njih 250 000 u radno-aktivnoj dobi, što ukazuje na važnost stvaranja uvjeta za veće zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Članica predsjedništva Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić iznijela je usporedni prikaz zaključnih primjedbi i preporuka Odbora upućenih RH I EU-u, a predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Zorislav Bobuš naglasio je koliko je važan zajednički rad civilnog sektora i institucija vlasti u izradi zakonodavnog okvira koji regulira prava osoba s invaliditetom. Podsjetio je da je Hrvatska među prvim državama koja je UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom prevela na hrvatski jezik te je istaknuo kako je Konvencija dala poticaj svim zemljama koje su je ratificirale da izrade svoje strategije.
Sugovornicima su se obratile i pučka pravobraniteljica te pravobraniteljica za djecu, saborski zastupnici te predstavnici udruga osoba s invaliditetom. Među problemima koje su istaknuli predstavnici udruga su, među ostalim, prepreke u prijevozu osoba s invaliditetom posebno u manjim mjestima, financiranje osobnih asistenata u nastavi, loši materijalni uvjeti života, nedostatak sustavnog financiranja udruga osoba s invaliditetom, nezaposlenost te nedovoljno uključivanje osoba s invaliditetom u politički život zemlje.
Sugovornici su se složili kako je od velikoga značaja da osobe s invaliditetom koje su stručne i visokoobrazovane svojim iskustvom i znanjem u suradnji s mjerodavnim državnim tijelima daju svoj doprinos u izradi što kvalitetnijih zakonskih rješenja i na taj način pomognu implementaciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u nacionalno zakonodavstvo i strateške dokumente.