Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner sudjelovao na euharistijskom slavlju u prigodi svečanosti "Dani ludbreške Svete Nedjelje"

Ludbreg - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner sudjelovao je na euharistijskom slavlju u Zavjetnoj kapelici Hrvatskoga sabora u Prošteništu Predragocjene Krvi Kristove u prigodi svečanosti "Dani ludbreške Svete Nedjelje".

Misno slavlje u Zavjetnoj kapeli predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić  uz sudjelovanje varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, sisačkog biskupa Vladu Košića te mnogih drugih svećenika.

Uvodno se obraćajući okupljenima potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Reiner naglasio je kako je danas više nego ikad, važna ljubav jednih prema drugima, pa i prema onima s kojima se ne slažemo. Upozorio je da smo okruženi stvaranjem ozračja beznadnosti, besperspektivnosti, osjećaja da živimo u crnilu iz kojeg nema izlaza. Ocijenio je kako se danas stvara među ljudima atmosfera da je lošije no ikada, da nema nade, da su sve hrvatske tradicionalne vrijednosti ili nestale ili su nevažne.

  - Sve je manje govora o ljubavi, a sve više govora mržnje, prikrivenog ili čak i otvorenog. U javnom prostoru upravo takvi stavovi daju ton svemu. Serviraju nam se samo negativnosti, kao da se ništa pozitivnog ne događa, kao da nemamo nikakvih dostignuća, ni u znanosti, ni u umjetnosti, u kulturi, gospodarstvu, ni u čemu drugom,  rekao je Reiner. Ocijenio je kako u stvarnosti nije sve beznadno, iako bi se moglo i moralo biti bolje.

  - Hoćemo li podleći negativnim dojmovima koji nam se nameću, hoćemo li pristati na crnilo i beznađe i dići ruke, neprestano žaleći se i kritizirajući sve i svašta ili ćemo se tome oduprijeti marljivim radom i čuvanjem naših tradicionalnih vrijednosti – obitelji, čovjekoljubljem, rodoljubljem i bogoljubljem, upitao je Reiner.
   
Dodao je kako danas mnogi žele oduzeti nadu, no, kazao je, tome se hrvatski narod treba oduprijeti. Naglasio je da radom, nadom u bolje sutra i ljubavlju možemo pobijediti one koji sve samo kritiziraju, a ne nude nikakva rješenja ili su rješenja koja nude potpuno nerealna i neostvariva. - Takvih demagoga i populista ima, na žalost, sve više, i mnogi podliježu njihovim riječima koje nerijetko zamamno zvuče, zaključio je Reiner.

Za današnje misno slavlje u ludbreškom Prošteništu Predragocjene Krvi Kristove poručio je neka bude poticaj da zajednički u Hrvatskoj, u ljubavi, dijalogu i toleranciji te uzajamnom razumijevanju, tražimo rješenja za prevladavanje sadašnjih teškoća. - Neka nam svima na prvom mjestu bude ono što najviše muči većinu hrvatskih građana – socijalna sigurnost i sigurna budućnost naše djece i naših unuka, ali i izlaz iz vrijednosne krize u kojoj se nalazimo, a koja je obilježena relativizacijom svega, poručio je potpredsjednik Sabora akademik Reiner.

Na važnost i potrebu zaštite ljudskih i radničkih prava, obitelji te poštivanje prirodnog morala istaknuo je u propovijedi i vojni biskup u BiH  mons. Tomo Vukšić koji je predvodio središnje misno slavlje. Zazvao je božji blagoslov na sve saborske zastupnike koji donose zakone da čuvaju i poštuju ono što je Isus zapovjedio. 

- Da se štite ljudska i radnička prava, čovjek i dostojanstvo obitelji, te poštuju prirodni moral i ljudski život, rekao je biskup Vukšić, a Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu nazvao je - Galilejom hrvatskih katolika.

Uz potpredsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera na središnjem misnom slavlju "Dana ludbreške Svete Nedjelje" bila je i izaslanica predsjednika Vlade, saborska zastupnica Sunčana Glavak, kao i saborski zastupnici Anđelko Stričak, Josip Križanić, Robert Podolnjak, Slaven Dobrović i Mirando Mrsić.

Na misi je, uz domaćina ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića, bio i varaždinski župan Radimir Čačić te predsjednik Skupštine Varaždinske županije Alen Runac. 

Ludbreg je poznato svetište Predragocjene Krvi Isusove, a povezano je uz čudesni događaj koji se zbio godine 1411. godine, kada se tijekom mise u pretvorbi kruha i vina u kaležu pojavila krv. Ludbreško je svetište jedinstveno u Hrvatskoj i među rijetkima je u svijetu priznato bulom (svečanim papirnim pismom), a Sabor je godine 1739. u njemu odlučio izgraditi zavjetnu kapelu. Gradnju kapele pokrenuo je tek godine 1940. zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a kapelu je 1994. blagoslovio kardinal dr. Franjo Kuharić.

Prema procjenama organizatora Ludbreg je danas i proteklih dana posjetilo više od 200 tisuća hodočasnika i turista.
 

Autor: Ured potpredsjednika Sabora/Hina