Zagreb – Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Dragica Zgrebec susrela se danas s izaslanstvom danskog parlamenta, na čelu s predsjednicom Odbora za europske poslove Evom Kjer Hansen. Dansko je izaslanstvo u jednodnevnom posjetu Hrvatskoj nakon čega su planirani posjeti Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu.
- Nakon dugogodišnjeg iskustva usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s europskim, Hrvatski sabor nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije prilagođava se novonastaloj situaciji u pogledu uloge Sabora u europskim poslovima, stoga smo vrlo zainteresirani za razmjenu iskustava s nacionalnim parlamentima ostalih članica Unije, uvodno je rekla Zgrebec. Dodala je kako novi saborski Odbor za europske poslove u svoj rad želi uključiti i predsjednike te članove drugih radnih tijela kako bi se ostvarila izravna i ažurna komunikacija između nadležnih odbora po pojedinim pitanjima. U pogledu vanjskopolitičke orijentacije Hrvatske u regiji, Hrvatska će i nadalje nastaviti napore u pružanju potpore svim zemljama u neposrednom okruženju na njihovu putu prema euroatlantskim integracijama, kazala je Zgrebec. Osvrnula se na osobito dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, u kojoj Hrvati čine jedan od tri konstitutivna naroda i o kojima Hrvatska vodi brigu putem različitih projekata potpore na kulturnom, socijalnom i obrazovnom području.
Članovi danskog izaslanstva pokazali su zanimanje za javnost rada Sabora u odnosu na suradnju s Europskim parlamentom te korištenje sredstava raspoloživih u europskim fondovima. U pogledu javnosti rada, Zgrebec je istaknula ulogu saborskog Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, putem čijih je šestomjesečnih izviješća javnost imala dobar uvid u pristupne pregovore. Kad je riječ o korištenju fondova, Zgrebec je izrazila mišljenje kako je u pretpristupnoj fazi u početku uočena niska učinkovitost kako bi iskorištenost programa IPARD na kraju dosegla stopu od oko 60 posto, dok se za sredstva iz fondova IPA očekuje da će u cijelosti biti iskorišteni.
- Trenutno u pripremi imamo velike infrastrukturne projekte te se nadamo da ćemo na lokalnoj razini uspjeti ostvariti projekte za 2014. godinu, s tim da nam je fokus na izgradnji željezničke infrastrukture, projektima zaštite okoliša i energetike te izgradnje kanalizacijskih sustava, istaknula je Zgrebec. - Hrvatska je istodobno orijentirana na smanjenje administrativnih barijera kako za domaće tako i za strane ulagače, dodala je Zgrebec te zaključila kako su Hrvatskoj potrebna privatna ulaganja koja će stvoriti nova radna mjesta s krajnjim ciljem smanjenja proračunskog deficita. Time će se Vlada s osobitom pozornošću nastaviti baviti u nadolazećem razdoblju.