Zagreb - Većina sudionika okrugloga stola o održivosti mirovinskoga sustava, održanoga u srijedu u organizaciji Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskome saboru, ocijenila je kako je potrebno ukidanje drugoga mirovinskog stupa, a tek manji dio njih bio je za njegovo očuvanje uz modifikacije.
Saborski zastupnik Mosta i njegov ekonomski strateg Ivan Lovrinović istaknuo je kako je potrebna cjelokupna reforma, restrukturiranje i transformiranje mirovinskoga sustava kako bi se građanima zajamčile i osigurale isplate mirovina. Potrebna je kombinacija između koncepta međugeneracijske solidarnosti i dragovoljnoga mirovinskog osiguranja, dodao je.
Lovrinović je rekao kako želi ukazati na zabludu jer ljudi previše očekuju od investiranja fondova na financijska tržišta odnosno velike zarade od kojih bi se mogle jamčiti veće mirovine u budućnosti. Toga nema, financijsko tržište mora se uravnotežiti i dijeliti sudbinu realnoga sektora i opasne su teze da će se unaprijed jamčiti visoki prinosi. Hrvatska zbog demografskoga pada, dugogodišnjega pada BDP-a, mora pristupiti reformi da bi mirovinski sustav bio stabilniji, istaknuo je Lovrinović.
Potrebno je voditi drukčiju demografsku politiku jer je ona jamac povećanja populacije i broja radnika, popravio bi se odnos umirovljenika i radno aktivnoga stanovništva, treba voditi aktivnu i kvalitetnu ekonomsku politiku koja će omogućiti više stope gospodarskoga rasta, naglasio je.
Sadašnji umirovljenici žive od nas, a mi bismo trebali od budućih radnika kad mi budemo u mirovini, a koliko će to biti dobre mirovine ovisit će o demografskim kretanjima i gospodarskome rastu, smatra Lovrinović.
Govoreći o političko-ekonomskim aspektima mirovinske reforme u uvjetima starenja stanovništva, ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je kako će se u perspektivi ukupni broj stanovništva u Hrvatskoj smanjiti, bit će manje radno aktivnoga stanovništva a više umirovljenika. To znači da će se omjer osiguranika i onih koji uplaćuju u fond međugeneracijske solidarnosti dodatno pogoršavati, iako je već sad na razini 1:1,2. Prema tome, imamo samo 20 posto više onih koji uplaćuju u mirovinski doprinos nego što imamo umirovljenika, rekao je.
Dodao je da daljnjim pogoršanjem mogućnost prvoga stupa da dugoročno osigura primjerene mirovne drastično pada zbog čega ćemo se suočiti s dodatnim padom realne vrijednosti mirovina i njihova odnosa prema plaćama ili s potrebom da drastično dižemo poreze i doprinose.
S time smo ograničeni jer to guši ekonomski rast i potiče emigraciju, i to je začarani krug, "vrzino kolo" iz kojeg se može izići samo prvim, drugim i trećim mirovinskim stupom, odnosno jednim kompleksnim mirovinskim sustavom kakav smo počeli graditi mirovinskom reformom s početka 2000-tih godina i ne vidim potrebu da se sada čini korak unatrag, kazao je.
Potrebno je naći način da se povećaju prihodi, ali ne od državnih obveznica, nego od vlasničkih ulaganja, dionica i kvalitetnijega upravljanja. To se može postići većom konkurencijom među fondovima, većom slobodom za njihova ulaganja, iako to nije jednostavno napraviti u uvjetima gospodarske krize, dodao je Šonje.
Za očuvanje drugoga mirovinskog stupa založio se i Daniel Nestić s Ekonomskoga instituta rekavši kako ostvaruje sasvim pristojne prinose i pridonosi osiguranju održivosti mirovinskoga sustava. Projekcije pokazuju da bi mirovine iz kombinacije prvog i drugog stupa bile nešto veće nego kad bi se oslonili samo na prvi mirovinski stup, rekao je.