Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. godine, Prijedlog strategije razvoja održivog razvoja turizma do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga 2022. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu Strategiju kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju državni tajnik istaknuo je predložena Strategija akt je strateškog planiranja hrvatskog turizma koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih turističkih politika te je usklađen s nacionalnim i europskim politikama. U pripremi je Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine koji će detaljno razraditi prioritetna područja kroz konkretne mjere. Vizija razvoja turizma: RH je u 2030. konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve. S ciljem valorizacije i zaštite prirodnih i kulturnih resursa nužno je zaustaviti negativne trendove poput povećanja opterećenosti na okoliš i prirodu iz turističkog sektora u smislu smanjenja emisija u sastavnice okoliša, smanjenja prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti te smanjenja negativnog međuodnosa turizma i klimatskih promjena. Temeljem analize scenarija turizma identificirano je deset ključnih izazova turizma u RH (između ostalih: nepovoljan utjecaj turizma na prostor, okoliš i prirodu te nepovoljan međuodnos turizma i klimatskih promjena) te su definirane smjernice razvoja održivog turizma. Definirana su četiri strateška cilja razvoja turizma: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam; otporan turizam. Referirajući se na važnost zaštite okoliša, prirodnih resursa i prostora te smanjenje negativnog odnosa turizma i klime u sektorskoj strategiji po prvi puta detaljno je definiran strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“, odnosno njegova tri prioritetna područja: smanjenje opterećenja iz turizma na sastavnice okoliša i prirodu; smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor; smanjenje negativnog utjecaja turizma na klimu. Sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš za Strategiju je proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO). Sukladno Rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u okviru SPUO proveden je i postupak Glavne ocjene prihvatljivosti Strategije za ekološku mrežu. Za Stratešku studiju i nacrt Strategije provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Kao rezultati Strateške studije proizašle su mjere zaštite okoliša kako bi se prepoznati negativni utjecaji do kojih može doći provedbom Strategije sveli na najmanju moguću razinu. Također u okviru Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu predložene su mjere ublažavanja negativnih utjecaja Strategije na ciljne vrste, stanišne tipove i ciljeve očuvanja te cjelovitost područja ekološke mreže. Strateškom studijom zaključeno je da se primjenom predloženih mjera može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja provedbe mjera Strategije na okoliš i ekološku mrežu te se ne predlaže program praćenja stanja okoliša i ekološke mreže.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru članica Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika te predstavnica Zelene akcije naglasila je da je iz Izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću vidljivo kako je velik broj komentara primljen na znanje dok su neki samo djelomično prihvaćeni premda je bila riječ o izuzetno bitnim komentarima (poput onih koji su se odnosili na pitanje usklađenosti s drugim strateškim dokumentima). Time nisu uzeti u obzir komentari sadržajne naravi dok su uglavnom prihvaćeni komentari koji su bili više tehničke naravi. Naglasila je da je riječ o prisutnom trendu ne samo kod ovog ministarstva, već i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, da se nedovoljno obrade komentari te samo prime na znanje. Ujedno je ocijenila da nije u skladu s ciljevima odredbi Zakona o zaštiti okoliša i Aarhuške konvencije provoditi javnu raspravu u vrijeme ljetnih praznika, a što je ovdje bio slučaj. Navedenim se pristupom ne može osigurati brojnost komentara te su ministarstva pozvana da izbjegavaju provođenje javne rasprave u periodu ljetnih, zimskih praznika te blagdana.
Nastavno na iznijete primjedbe državni tajnik je istaknuo da je sukladno novom zakonodavnom okviru za strateško planiranje i između ostalog Priručnikom za strateško planiranje normiran taj proces te je definirana razina sadržaja koji ulazi u Strategiju. U tom smislu dio komentara iznesen u javnoj raspravi po svom svojstvu ne može pripadati u strateški dokument, ali potencijalno može biti sastavni dio Nacionalnog plana koji je dokument srednjoročnog planiranja. Nadalje, donošenje ove Strategije proces je koji je sastavni dio reforme, koji je već unesen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti te postoji obveza njezina donošenja do kraja ove godine. Upravo stoga što je proces normiran nije bilo vremena za odgađanje ovog procesa.
U nastavku rasprave iznesen je stav da bi strategije u procesu donošenja trebale biti popraćene izrađenim akcijskim planom. U odvajanju ova dva akta uočava se sistemska greška koja je prisutna kod donošenja strateških dokumenata. Ujedno je vezano uz turizam problematizirana bespravna gradnja, devastacija okoliša te pretjerana stanogradnja koja ne predstavlja rješavanje stambenog pitanja već postaje osnova za obavljanje turizma „na crno“, kako od strane domaćeg stanovništva tako i stranaca koji kupuju nekretnine. Naglašena je važnost uključivanja lokalne zajednice, Ministarstva turizma te svih inspekcija kako bi se spriječile ove pojave. Istaknuto je da Strategija koja je sveobuhvatna i potrebna neće moći riješiti probleme u turizmu te je naglasak dan na potrebi značajnog angažmana u definiranju i realizaciji ciljeva.
Državni tajnik između ostalog istaknuo je da se reformom provodi reorganizacija sustava upravljanja turizmom po načelu destinacijskog menadžmenta što pretpostavlja da regionalna i lokalna razina mora preuzeti veće odgovornosti u provedbi turističkih politika nego što je to do sada bio slučaj. Istaknuto je da je početkom ovog mjeseca na razini Europske komisije izašla prva verzija Uredbe o kratkoročnom iznajmljivanju koja ima za cilj pomoći državama članicama vezano uz privatni/obiteljski smještaj. Naime, na razini Europe prepoznat je ozbiljan problem nedostatka ponude stanova za lokalno stanovništvo upravo zbog plasiranja velikog broja kapaciteta u turističke svrhe. Sa stajališta RH naglašena je uloga daljnjeg razvoja informacijskih sustava za praćenje podataka turizmu te uspješnost uspostavljenog informacijskog sustava eVisitor.
U nastavku rasprave izražen je stav kako se u postojećem poreznom okruženju neće dogoditi da jedinice lokale samouprave same ograničavaju stambenu izgradnju na svom području budući da su im komunalni doprinosi gotovo postali jedini izvorni prihod nakon provedene tri porezne reforme i značajnog smanjenja prihoda od poreza na dohodak. Istaknuto je da turistički gradovi na obali moraju osigurati financijska sredstva kako bi mogli financirati pružanje javnih usluga lokalnom stanovništvu. Stoga je ključno rješavanje pitanje financijske održivosti jedinica lokalne samouprave na moru kako one ne bi ovisile isključivo o turizmu. U tom smislu izražen je apel za radikalnim zaokretom budući da se uočava potpuna prostorna devastacija obale. Upozoreno je da se taj trend sada seli na druge dijelove Hrvatske te da jača gradnja objekata uz Mrežnicu i Koranu po principu „prvi red uz rijeku“.
Nadalje, postavljeno je pitanje kako se Strategija pozicionira prema slučajevima planiranja koji ne idu u pravcu održivog turizma, poput slučaja županije koja prostornim planom županijske razine predviđa izgradnju 19 golf igrališta u uvjetima kada je područje Istre bilo pogođeno sušom i nedostatkom vode. Otvoreno je i pitanje strateških odrednica vezano uz nautički turizam koji ima značajni utjecaj na more i okoliš te ograničavanja prometa kruzera u Dubrovniku.
Vezano uz investicije iz javnog proračuna, odnosno državnog proračuna i EU sredstava, istaknuto je da javni novci ne bi smjeli ići u greenfield investicije. Naglašeno je kako je prihvatljivo subvencioniranje revitalizacije prostora koji su već imali turističku namjenu ili su imali neku drugu namjenu a ne mogu se privesti drugoj svrsi, ali je neprihvatljivo poticanje investicija javnim sredstvima koje nisu te naravi i ugrožavaju prostor.
Otvoreno je i pitanje kategorizacije turističkih objekata u uvjetima kada 75% ostvarenih sredstava od turizma odlazi na uvozne proizvode. Izraženo je da se kroz kategorizaciju (npr. zelenu zvjezdicu) turističkim objektima vrednuje uključivanje proizvoda lokalne razine u ponudu. Na isti način kroz kategorizaciju trebalo bi biti vrednovano ukoliko turistički objekt ima solarni sustav, sustav, sustav odvajanja otpada i slično.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
STRATEGIJE RAZVOJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DO 2030. GODINE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić