Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je na 36. sjednici, održanoj 25. lipnja 2026. godine, raspravljao o Izvješću o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, aktom od 29. travnja 2026. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela, a raspolagao je Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Predsjednica Vrhovnog suda ukratko je predstavila Izvješće te napomenula da nije sudjelovala u njegovoj pripremi. Istaknula je da su 2025. godine započele izmjene Zakona o sudovima, osobito u dijelu koji se odnosi na implementaciju presude Suda Europske unije poznate kao Hann Invest. Time je uvedena mogućnost suđenja u proširenim vijećima u građanskim i kaznenim predmetima, što bi trebalo postati jedan od temeljnih alata za ujednačavanje sudske prakse. Naglasila je da je ostvaren značajan digitalni napredak kroz sustav ANON, koji od 1. siječnja 2025. omogućuje brzu i jednostavnu pretragu sudskih odluka. Sustav je, unatoč početnim tehničkim poteškoćama, stabiliziran u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Upozorila je da je priljev predmeta u 2025. godini smanjen za 11%, a ukupan broj predmeta u radu dosegnuo najnižu razinu u posljednjih pet godina. Istodobno, 12% manji broj riješenih predmeta posljedica je dugogodišnjeg poticanja sudaca na rješavanje starih predmeta, što mijenja strukturu mjesečnih normi. Stopa rješavanja predmeta na većini sudova ostala je iznad 100%, a Vrhovni sud zadržao je visoku učinkovitost unatoč smanjenju broja sudaca. Upozorila je da se u sljedećih godinu-dvije očekuje smanjenje broja sudaca zbog očekivanog odlaska u mirovinu. Uvedene su Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse građanskog odjela i Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse kaznenog odjela, a propisan je i djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Tijekom 2025. održane su četiri sjednice proširenog vijeća. Kao primjer dobre prakse navela je trgovačke sudove i Visoki trgovački sud, koji imaju najmanji broj neriješenih predmeta zahvaljujući kontinuiranom radu i pridržavanju preporuka. Većina sudova bilježi smanjenje broja neriješenih predmeta, s izuzetkom Visokog kaznenog suda. Vrhovni sud bilježi najmanji broj neriješenih predmeta od 2021. godine. Međutim, unatoč poticajima za rješavanje starih predmeta, njihov je broj i dalje previsok – tijekom 2025. godine deset tisuća predmeta dobilo je oznaku starih neriješenih predmeta. Predsjednica Vrhovnog suda naglasila je da je rješavanje starih predmeta jedan od njezinih prioriteta. Krajem 2025. godine na sudovima je bilo zaposleno ukupno 7.900 pravosudnih dužnosnika, sudskih savjetnika i službenika, što je 129 manje nego krajem 2024. godine. Spolna struktura ostaje slična prethodnim godinama: gotovo 73% sudaca su žene, uz izuzetak Visokog upravnog suda. Veći je udio sutkinja na sudovima prvog stupnja, dok se njihov udio smanjuje na višim sudovima; na Vrhovnom sudu iznosi 34%, uz trend rasta (nedavno je zaposleno šest sudaca, od čega pet žena). Među službenicima je gotovo 90% žena. Dobna struktura pokazuje da je kadar zreo – najveći broj sudaca ima između 50 i 59 godina, dok je vrlo malo sudaca mlađe dobi. U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, u 53 suda zaposlene su osobe s invaliditetom. U 14 sudova nije bilo zaposlenih osoba s invaliditetom te je, zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja, isplaćena novčana naknada od oko 90 tisuća eura. Za Vrhovni sud i sudbenu vlast u cjelini od iznimne je važnosti da se što više odluka, kada god su ispunjeni uvjeti, donosi u raspravama pred proširenim vijećima, jer je riječ o alatu koji izravno pridonosi ujednačavanju sudske prakse u svim granama prava.
U raspravi je otvoreno pitanje povjerenja građana u pravosuđe, osobito zbog sporosti postupaka koja dovodi u pitanje pravnu sigurnost. Naglašeno je da bi stranke, kada podnose tužbu, željele barem okvirno znati kada mogu očekivati rješavanje svog predmeta, jer upravo ta predvidljivost često određuje hoće li se odlučiti sudskim putem štititi svoje pravo. Uz brzinu postupanja, istaknuto je da je još važnija kvaliteta sudskih odluka.
Nadalje je navedeno da je pravosuđe jedna od najfeminiziranijih javnih službi u državi koja u velikoj mjeri počiva na radu žena. Međutim, prisutan je fenomen „staklenog stropa“ jer udio žena postupno opada prema višim razinama sudbene hijerarhije. Zbog toga su zatraženi podaci o zastupljenosti žena u sudskoj upravi i među predsjednicima sudova, odnosno na pozicijama stvarne moći. Vezano za navedeno, pozdravljena je činjenica što je na čelu Vrhovnog suda žena. Naglašeno je da je potrebno osmisliti mjere koje bi potaknule ostanak u sustavu mladih žena u reproduktivnoj dobi. Također je istaknuto da je današnja sjednica Odbora prilika da se predsjednici Vrhovnog suda prenesu primjedbe iznesene na tematskim sjednicama Odbora koje su vezane za rad pravosuđa. Sugerirano je da buduća izvješća sadrže i rodnu perspektivu u predmetima nasilja nad ženama, uključujući podatke o udjelu muškaraca i žena među žrtvama i počiniteljima, vrstama izrečenih kazni, zaštitnim mjerama i oslobađajućim presudama. Izvan kaznenog prava, rodno razvrstani podaci bili bi korisni i u obiteljskim sporovima (skrbništvo, uzdržavanje), radnim sporovima (diskriminacija, trudnoća, roditeljska prava) te u postupcima vezanim uz socijalna i mirovinska prava. U budućim izvješćima očekuju se i podaci o edukacijama sudaca i sudskih službenika. Istaknuto je da rodna statistika ne smije obuhvaćati samo broj zaposlenih žena, nego i njihovu raspodjelu po radnim mjestima, jer su muškarci i dalje češće na pozicijama veće moći. Zatraženi su i podaci o recidivistima i ponavljanju kaznenih djela. Upozoreno je da skraćivanje kazni u predmetima obiteljskog nasilja izravno utječe na sigurnost žena i djece. U raspravi je također otvoreno pitanje provedbe Direktive Europske unije o transparentnosti plaća. Istaknuto je kako će ujednačavanje sudske prakse u predmetima koji proizlaze iz primjene budućih zakonskih rješenja biti jedna od važnih zadaća sudova nakon što nacionalno zakonodavstvo u cijelosti implementira navedenu Direktivu. Naglašena je važnost kvalitetne rodne statistike kao temelja za kreiranje učinkovitih politika. Kao pozitivan primjer navedeni su podaci koje redovito prikuplja policija.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju stručnjaka u području rodno uvjetovanog nasilja, uz ocjenu da kontinuirana usavršavanja sudaca, savjetnika i drugih pravosudnih djelatnika trebaju rezultirati kvalitetnijim statističkim pokazateljima i osjetljivijim pristupom žrtvama. Raspravljalo se i o mogućnosti uvođenja kriterija za utvrđivanje olakotnih okolnosti za osumnjičenike. Pozdravljeni su napori pravosudnih tijela u zapošljavanju osoba s invaliditetom te je naglašena potreba daljnjeg unapređenja pristupačnosti sudskih zgrada kako bi pravosuđe bilo jednako dostupno svim građanima.
U odgovoru na postavljena pitanja predsjednica Vrhovnog suda navela je da će razmotriti da se u buduća izvješća uključe dodatni pokazatelji. Vezano za edukaciju sudskih dužnosnika i službenika, naglasila je da je za provedbu edukacije nadležna Pravosudna akademija, koja o tome redovito izvještava. Iznesen je podatak da je više od 400 sudaca prošlo edukaciju kroz 44 radionice o deset tematskih područja, uključujući teme rodne perspektive, stereotipa i predrasuda, individualne procjene žrtve, sudjelovanja žrtve u odlučivanju o mjerama opreza, uzimanja iskaza i ispitivanja žrtava, s posebnim naglaskom na ranjive skupine. Također je najavila da se u izvješće za 2026. godinu planira uključiti podatke o trajanju postupka od podizanja optužnice do prvog ročišta, razmaku između procesnih radnji i prosječnom vremenu do donošenja prvostupanjske presude. Takvi podaci pridonijet će boljem razumijevanju učinkovitosti pravosuđa i identificiranju područja koja zahtijevaju poboljšanja.
Predsjednica Vrhovnog suda zaključila je da su rokovi rješavanja predmeta iznimno važni iz perspektive stranaka. Kao dobar primjer navela je Visoki trgovački sud, koji već nekoliko godina omogućuje strankama da izravnim upitom dobiju informaciju o očekivanom roku rješavanja njihova predmeta. Također je istaknula da se stari spisi tretiraju kao hitni te vrlo brzo dolaze na red.
Nakon provedene rasprave članice i članovi Odbora jednoglasno (s 9 glasova „ZA“) su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prima se na znanje Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Tomislava Josića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.