Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici, održanoj 26. svibnja 2025. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za sport, aktom od 23. ožujka 2026. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno izvješće.
Član Nacionalnog vijeća za sport uvodno je ukratko predstavio Izvješće te sastav i zadaće Vijeća. Nacionalno vijeće za sport osnovano je sukladno Zakonu o sportu te godišnje izvještava Hrvatski sabor o svom djelovanju. Zadaće su Nacionalnog vijeća za sport rasprava o svim važnim pitanjima za razvoj sporta, davanje mišljenja na nacrte prijedloga propisa, davanje mišljenja na nacrte prijedloga akata strateškog planiranja, davanje mišljenja na program javnih potreba u sportu na državnoj razini, predlaganje mjera za unapređenje i razvoj sporta u Republici Hrvatskoj. Na traženje tijela državne uprave nadležne za sport Vijeće daje prethodno mišljenje o postojanju interesa za prijem u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin, davanje mišljenje na proglašenje sportskih građevina građevinama od nacionalnog interesa te obavlja druge poslove Nacionalno vijeće za sport ima predsjednika i 12 članova, a administrativno-stručne poslove za Nacionalno vijeće za sport obavlja Ministarstvo turizma i sporta koje osigurava sredstva za rad Vijeća. Tijekom 2025. godine Vijeće je raspravljalo o Nacrtu pravilnika o zdravstvenim pregledima sportaša, donijelo je Kriterije za donošenje odluke o zahtjevima za povlašteni prijem u hrvatsko državljanstvo za trenere (prvi puta), raspravljalo je o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o sportskoj inspekciji itd. Također je raspravljalo o Inicijativi za izgradnju visokoučilišne sportske infrastrukture u okviru Europskih sveučilišnih igara koje će se održati 2028. godine u Splitu, raspravljalo je o potencijalu školskog sporta u ostvarivanju ciljeva nacionalnih programa sporta u Republici Hrvatskoj te davalo mišljenja o postojanju interesa za prijem u hrvatsko državljanstvo. Prošle godine Vijeće je dalo 17 pozitivnih mišljenja za sportašice i sportaše, članice budućih nacionalnih selekcija, te jedno mišljenje za trenericu. U tijeku je formiranje radnih tijela vezano za donošenje novog Nacionalnog programa razvoja sporta (postojeći Nacionalni program traje do kraja ove godine). Vijeće se aktivno zalaže za uvođenje mjera za veće uključivanje žena u sport. U parasportu podaci pokazuju vrlo pozitivne pomake u broju žena ukupno uključenih u programe te sudjelovanje na velikim natjecanjima te osvojene medalje (od nekadašnjih 16-18% do 40-45% sudjelovanja u svim programima).
U raspravi su otvorena pitanja nacionalnih mjera za razvoj sporta, nedostatne povezanosti između Hrvatskog olimpijskog odbora, nacionalnih saveza te županijskih i gradskih saveza, kao i pitanja financiranja lokalnog sporta. Istaknuto je da razvoj sporta uvelike ovisi o infrastrukturi te je predloženo bolje korištenje školskih sportskih dvorana i europskih sredstava kako bi objekti mogli služiti i za natjecanja.
Izražena je zabrinutost zbog nedovoljne zastupljenosti žena u sportskim savezima i njihovim upravljačkim strukturama. Upozoreno je da Izvješće ne prikazuje rodnu strukturu sporta niti financiranje ženskih sportova, iako je riječ o važnim podacima. Izvješće je ocijenjeno rodno neutralnim, dok sam sportski sustav nije rodno neutralan. Vidljivost ženskog sporta u medijima iznosi tek oko 4%, što predstavlja izrazit disbalans. Iako su žene snažno prisutne kao sportašice, nisu proporcionalno zastupljene u savezima, financijskim i programskim odlukama, pa ni u samom Nacionalnom vijeću za sport, koje ima samo dvije članice.
Naglašena je važnost rodno specifičnih aspekata sportske medicine, upozoreno na relativni energetski deficit kod sportašica te specifične obrasce njihovih ozljeda. Istaknuto je da je u Izvješću propušteno prikazati broj sportašica u odnosu na sportaše. Upozoreno je i na financijsku dimenziju rodne neravnopravnosti – primjerice, nogometašice su izrazito potplaćene u odnosu na muške sportaše, uključujući i razinu sportskih stipendija.
Navedene primjedbe nisu upućene kao kritika radu Nacionalnog vijeća, već kao poticaj da se u budućem radu, osobito u izradi novog Nacionalnog programa razvoja sporta, snažnije uvaži rodna dimenzija sporta. Naglašena je važnost sporta za zdravlje, a upozoreno je i na problem nasilja nad ženama u sportu.
U odgovoru na postavljena pitanja i primjedbe, predstavnik Nacionalnog vijeća za sport istaknuo je da se sport u Hrvatskoj financira na dvije razine: državnoj i lokalnoj. Državna razina pokriva financiranje vrhunskog sporta, nastupa reprezentacija i priprema, dok lokalna razina ima ključnu ulogu u stvaranju sportaša i njihovom razvoju do reprezentativnog statusa.
Podsjetio je da je tijekom donošenja Zakona o sportu sportska zajednica, temeljem akcijskog plana za razvoj sporta, predložila uvođenje obveze izdvajanja sredstava za sport na razini regionalne i lokalne samouprave. Taj prijedlog nije prihvaćen zbog poštivanja autonomije lokalne samouprave, pa odluka o ulaganjima ostaje u nadležnosti lokalnih jedinica.
Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta iznio je podatak da je trenutno udio žena u sportu u Republici Hrvatskoj oko 25%, dok preporuka Međunarodnog olimpijskog odbora predviđa najmanje 30% zastupljenosti podzastupljenog spola, uz cilj postizanja pariteta (50:50).
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.