Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 3. sjednici održanoj 7. listopada 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila Izvješće. 

Izvješće o radu Pravobraniteljice za 2019. čini presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva, ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, trudnoće i materinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, sporta, pristupa robi i uslugama. 

Ured pravobraniteljice je tijekom 2019. godine radio na ukupno 1.719 predmeta, od kojih su 503 bile pritužbe građana/ki radi zaštite od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova. Provedena su dva EU-projekta, jedan se odnosio na učinkovitiju zaštitu i promjenu sustava za borbu protiv nasilja prema ženama, a drugi na podizanje svijesti o problemu rodnog jaza u plaćama i mirovinama s ciljem smanjivanja rizika siromaštva za žene. Po osnovi diskriminacije, pritužbe se u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (85,8%) i u najvećem broju se radi o kršenjima prava žena (73,4%). Po područjima diskriminacije, pritužbe se najčešće odnose na područje socijalne sigurnosti i skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i ostvarivanje radnih prava, što čini značajni udio od 46,1% (dok je 2018. godine udio bio 43,9%). Pravobraniteljica je državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizičkim osobama uputila ukupno 293 pisane preporuke, 160 upozorenja i 131 prijedlog; sumnju na počinjenje kaznenog djela prijavila je nadležnom državnom odvjetništvu u 5 slučaja, a na prekršajno djelo u 1 slučaju. Navedene preporuke, upozorenja i prijedlozi su uvažavane u čak 89,3% slučajeva. 

Najviše pritužbi zaprimljene su u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 46,1%. Prituživale su se najčešće žene jer čine većinu nezaposlenih 55%, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, većinu podzastupljenih na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te onih koje nailaze na „stakleni strop“, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine – jaz u plaćama oko 12,7% i mirovinama 21,5%. Prema pritužbama građanki, životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada. Nadalje, svi statistički pokazatelji o muškim korisnicima rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada upućuju na blagi i neznatni porast broja muških korisnika u odnosu na žene, što je još uvijek nedovoljno jer statistički pokazatelji i dalje potvrđuju da u Republici Hrvatskoj muškarci/očevi najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore na razini EU. 

U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi najčešće očevi iskazuju nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrb nadležnih tijela – centara za socijalnu skrb i sudova te pasivnosti i nepoduzimanju adekvatnih i žurnih mjera nadležnih centara, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz nasilje u obitelji kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici. 
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Izvještajno razdoblje su ponovno obilježile zakonodavne izmjene. Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga pravobraniteljica predlaže bolja zakonodavna rješenja. 
Vezano za prava spolnih i rodnih manjina, mali broj pritužbi na diskriminaciju na radu po osnovi spolne orijentacije odnosio se pretežito na situacije u kojima su zaposlenici/e bili/e izloženi/e uznemiravanju zbog svoje istospolne orijentacije te im nije pružena odgovarajuća zaštita od strane poslodavca, osobito u vidu odgovarajuće provedenog postupka za zaštitu dostojanstva. 

Pravobraniteljica je uputila primjedbe, prijedloge i komentare predlagateljima na 17 propisa, provela je 3 neovisna istraživanja te objavila 4 publikacije u sklopu EU projekta.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske iznijela je ocjenu Vlade da je Izvješće vrlo informativno, iako dijelom preopširno te da ga Vlada prihvaća.

U raspravi je većina članica Odbora podržala rad pravobraniteljice te Izvješće ocijenila objektivnim i temeljitim. Pohvaljeni su napori pravobraniteljice u radu na suzbijanju diskriminacije, ali i osvještavanju društva o problematici ravnopravnosti spolova te educiranju medija o senzibiliziranom izvještavanju o nasilju. U raspravi je otvoreno nekoliko tema koje zaslužuju posebnu pozornost, kao što su zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu, postupanje centara za socijalnu skrb vezano za roditeljsku skrb i konfliktne razvode, premalen postotak očeva koji koriste roditeljske i rodiljne dopuste, psihosocijalni tretman počinitelja obiteljskog nasilja, preblago sankcioniranje i povećanje broja kaznenih djela obiteljskog nasilja, priziv savjesti ginekologa u kontekstu ostvarivanja reproduktivnih prava žena. S druge strane, uvažavajući važnost institucije i izrazitu korisnost njezinih djelatnosti, izražena je primjedba kako bi se u Izvješću trebalo pažljivije birati terminologiju te koristiti vrijednosno neutralne termine. Nadalje, istaknut je prijedlog da bi godišnja izvješća za naredno razdoblje trebalo u pojedinim segmentima nadopuniti, primjerice, na transparentniji način prikazati raspolaganje financijskim sredstvima Ureda. Također, postavljeno je pitanje mogućnosti efikasnijeg postupanje s pritužbama, a s ciljem unapređenja rada i racionalizacije materijalnih i radnih resursa. 

Članice Odbora većinom su glasova (10 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučile predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za 
ravnopravnost spolova za 2019. godinu 

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mariju Selak Raspudić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Branku Juričev Martinčev, potpredsjednicu Odbora.

                            PREDSJEDNICA ODBORA:

doc. dr. sc. Marija Selak Raspudić