Odbor za obranu

Izvješće Odbora za obranu o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. br. 244

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca 2008. godine, uz prijedlog da se sukladno odredbi članku 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da u izvješću projekta „Ocjena sustava plaća i naknada u državnoj službi“ su utvrđene glavne karakteristike postojećeg sustava plaća i njegovi nedostaci, kao što su: fiksna plaća državnog službenika, nemogućnost nagrađivanja službenika koji ostvaruje izvrsne rezultate rada, klasifikacija radnih mjesta i koeficijenti za izračun plaće utvrđeni su bez jasnih kriterija i uvažavanja složenosti posla, odgovornosti i samostalnost državnog službenika te problem niskih plaća visoko obrazovanih kadrova, uz naznaku da se privlačenje i zadržavanje visoko obrazovanih kadrova u državnoj službi te motivacija službenika za bolji rad i učinkovitost, po mišljenju ekspertnog tima, može ostvariti samo ukoliko se unaprijedi razina plaća i razlike u plaći unutar strukture (dekompresija plaća).

U skladu s navedenim mišljenjima, predstavnik predlagatelja naglasio je, da se u Prijedlogu zakona između ostalog jedinstveno uređuje sustav plaća u državnoj službi, sukladno načelu „jednaka plaća za jednaki rad“, radna mjesta razvrstavaju se u platne razrede i to na temelju klasifikacije radnih mjesta državnih službenika u kategorije, potkategorije i razine potkategorija, zamjenjuje se institut minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene rada i učinkovitosti, uvodi se bolje vrednovanje nekih rukovodećih i visoko stručnih radnih mjesta, te promicanje državnih službenika temeljem ocjene rada, učinkovitosti i višeg stupnja obrazovanja.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnici sindikata u raspravi iznijeli su mišljenje da se Prijedlog zakona ne treba donijeti po hitnom postupku, već da se isti treba vratiti na ponovni postupak radi dorade. Kao osnovni razlog za navedeni prijedlog istakli su da sa poslodavcem nisu postigli suglasnost da osnovni kriterij za promicanje u viši platni stupanj bude ocjena, budući da ocjena predstavlja subjektivni kriterij, predložili su da se kao korektiv zadrži i minuli rad za promicanje državnih službenika u viši platni razred.

Nadalje, predložili su da je potrebno doraditi odredbe članka 24. i 25. Prijedloga zakona, na način da se navedenim odredbama detaljno propišu poslovi na kojima državni službenici imaju pravo na poseban dodatak, te unesu kriteriji (npr. profesionalnost, ažurnost, korektnost …) koje bi državni službenik trebao ispuniti da bi mu se mogla isplatiti nagrada.

Predložili su da se djelatne vojne osobe, glede minulog rada izjednače sa državnim službenicima, ukoliko institut minulog rada ne zadrži u predloženom Zakonu.

Na kraju rasprave, naglasili su potrebu da Prijedlog zakona, ide u redovnu proceduru, samim time što će isti stupiti na snagu tek 1. siječnja 2010. godine. U daljnjoj raspravi članovi Odbora iznijeli su različita stajališta.

Tako je s jedne strane ocijenjeno da je intencija Prijedloga zakona dobra, jer se u istom kao temelj za promicanje u plaći uzima kvaliteta rada a ne dužina rada, odnosno minuli rad. Stoga je potrebno u samom Prijedlogu zakona propisati i precizirati kriterije za napredovanje, te što će se ocjenjivati i na temelju čega, isto iz razloga što je u članku 5., članku 23. i članku 24. Predloženog zakona data ovlast Vladi RH da predlaže mjesečnu osnovicu te da donosi uredbe, stoga iz samog zakona nije vidljivo kako će navedena pitanja biti uređena. Poradi potrebe da se predmetna pitanja detaljno urede zakonom, predloženo je da isti ide u redovnu proceduru, samim time što isto neće biti od utjecaja na otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja, ukoliko Prijedlog zakona bude donijet do ljeta ove godine.

Podržan je prijedlog da predloženi zakon ide u redovnu proceduru, jer isti treba stupiti na snagu tek 1. siječnja 2010. godine, te je predloženo da se visina plaće, odnosno platni razred i platni stupanj utvrde kombinacijom minulog rada i ocjene, te da se propiše omjer koliki bi bio utjecaj minulog rada a koliki ocjene na visinu plaće, čime bi stupac iz članka 10. Prijedloga zakona izgledao sasvim drugačije nego što isti izgleda sada.

Nadalje, naglašeno je da je predloženi zakon blizu „dobrog zakona“, upravo iz tog razloga potrebno je da isti ide u redovnu proceduru, kako bi se pojedine odredbe Prijedloga zakona doradile, čime bi se izbjegla mogućnost da imamo tzv. „falični“ zakon s kojim bi svi bili nezadovoljni. Kao primjer navedeno je da bi se u članku 25. stavku 1. Predloženog zakona, riječi: „može se isplatit nagrada“, trebalo zamijeniti riječima: „isplatit će se nagrada“.

S druge strane iznijeto je stajalište da se Prijedlog zakona treba donijeti po hitnom postupku, te da se navedene primjedbe u samom postupku mogu eliminirati, podržan je i prijedlog da se plaća djelatnim vojnim osobama ne uvećava za 0,5 posto za svaku godinu minulog rada, odnosno da se plaće u tom dijelu izjednače s plaćama državnih službenika.

Sukladno naprijed iznijetim primjedbama glede hitnosti postupka, Odbor je većinom glasova (šest glasova „ZA“ i pet glasova „PROTIV“) odlučio da se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave i glasovanja o hitnosti postupka, Odbor je većinom glasova (šest glasova „ZA“, četiri glasa „PROTIV“ i jedan glas „SUZDRŽAN“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem