Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 14. studenoga 2011. godine, raspravio je Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske na osiguranju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 17 zastupnika Hrvatskog saboru, aktom od 17. listopada 2012. godine.
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
Uvodno je u ime predlagatelja – jedan od predlagatelja Interpelacije istaknuo da se Interpelacijom o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske na osiguranju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije otvara raspravu o Vladinoj politici stvaranja uvjeta za provođenje koherentne regionalne razvojne politike u svrhu realizacije razvojnih ciljeva usmjerenih prema društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnih potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju kako bi postali što konkurentniji, s osobitim osvrtom na novi preustroj statističkih (razvojnih) regija u Hrvatskoj kao bitnom čimbeniku osiguravanja uvjeta za ravnomjeran i brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije, a koja odstupa od politike proklamirane Programom Vlade Republike Hrvatske i Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Istaknuo je da analiza postupka donošenja akta o podjeli Republike Hrvatske na dvije statističke regije i njegovih posljedica, omogućava i definiranje niza temeljnih prigovora:
- Nova Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. donesena je i objavljena tijekom ljetnih odmora u kolovozu ove godine. Upitnim se čini razlog za ovako hitno postupanje s obzirom na činjenicu da se ona primjenjuje od 1. siječnja 2013., a za potrebe Kohezijske politike od 1. srpnja 2013. (nakon pristupanja Europskoj uniji). Kada se još k tome zna da je o istoj podjeli odlučeno u tajnosti, suprotno proklamiranim načelima partnerstva i konzultacijskog procesa svih ključnih sektora društva, isključujući iz tog procesa
u potpunosti regionalne i lokalne samouprave, privatni, znanstveno-istraživački i civilni sektor, tada se ne može zaključiti drugo nego da je to u potpunoj suprotnosti s unkcioniranjem demokratskog društva, ali i izričitim odredbama Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Nekada bogata Slavonija i Baranja, koja u odnosu na ostale dijelove Republike Hrvatske sve više zaostaje u razvoju upravo u fondovima EU, kao instrumentu provođenja europske regionalne politike umanjenja dispariteta u razvoju, vidi priliku svoga ubrzanog i uravnoteženog razvoja shvaćajući da im je to temeljna funkcija. Činjenica je da se NUTS klasifikacija koristi za statističko praćenje i analizu ekonomskih i socijalnih uvjeta u regiji, ali i za pripremu, implementaciju i evaluaciju regionalne politike. Upravo ova činjenica statističkoj podjeli pridodaje iznimno ekonomsko i razvojno značenje. Kako će se u konkretnim uvjetima i uspostavljenim odnosima u Republici Hrvatskoj obavljati distribucija sredstava fondova namijenjenih razvoju unutar statističkih regija, pitanje je oblikovanja i provedbe državne politike regionalnog razvoja.
- Praksa Europske unije, ali i zemalja kandidata, pokazala je da se pri formiranju NUTS 2 jedinica ponekad koriste i neki drugi kriteriji. Prostorno-gospodarska heterogenost Hrvatske nalaže da se, uz zadane EUROSTAT-ove kriterije (u prvom redu homogenost statističkih regija, prirodno-geografska raznolikost, povijesna tradicija i geopolitičke prilike te struktura gospodarstva i razvijenost pojedinih regionalnih identiteta), primijene i samostalno definirani kriteriji, prije svega onaj o homogenosti sa stajališta vođenja učinkovite regionalne razvojne politike. Homogenost sa stajališta učinkovite regionalne razvojne politike upućuje na izbor područja u kojima će učinci mjera regionalne politike biti što ravnomjernije raspoređeni. Kako je Hrvatska izuzetno heterogena, ovakav zahtjev upućuje na najveći mogući broj područja. Izbor manjega broja većih područja otežao bi regionalnu analizu i provođenje regionalne razvojne politike jer bi se u velikim područjima mjere osjećale samo u nekim njihovim dijelovima. I analitičari i nositelji razvojne politike bili bi prisiljeni zatražiti od statističke službe da većinu podataka prikuplja na nižim razinama pa statističke jedinice na
NUTS 2 razini ne bi imale smisla. Činjenice govore da spomenutih 13 županija sjeverozapadne i istočne Hrvatske i Grad Zagreb imaju potpuno različite makroekonomske pokazatelje, gospodarski standard, sociološke i povijesne prilike, kao i geografske uvjetovanosti. Zorno prezentira ovu razliku BDP koji za Grad Zagreb iznosi 125% prosjeka Europske unije, dok je u Slavoniji i Baranji na samo 34% prosjeka EU-a. Ovaj ekonomski indikator je jedan od najboljih pokazatelja razvijenosti, no isto tako usporedbe radi jasno utvrđuje nesrazmjer između bogatih i siromašnih koji su u konkretnom slučaju stavljeni zajedno u istu regiju da bi se borili za sredstva EU fondova koja su namijenjena ravnomjernom i uravnoteženom razvoju svih krajeva Europske unije. Time je zapravo učinjen svojevrsni presedan jer je Odlukom Vlade o podjeli na dvije statističke regije spojeno nespojivo. Na to upozorava i Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (usvojena u
lipnju 2010).
- Kontekstu istaknutih razlika u razvijenosti izraženih postotkom BDP-a u odnosu na
prosjek EU, kao kriterija korištenja sredstava namijenjenih ostvarivanju kohezivne politike
(pod značajno povoljnijim uvjetima - do 85% sredstava za financiranje projekata, od sredstava
strukturnih fondova namijenjenih razvoju - 40-75% sredstava za financiranje ovisno o projektu) valja ukazati na činjenicu da Jadranska Hrvatska sa svojim stupnjem razvijenosti
može računati na pomoć do 2031. godine, a Sjeverozapadna Hrvatska tek do 2013. godine.
Najgore je stanje u Panonskoj Hrvatskoj gdje je BDP po glavi stanovnika manji od 32 posto
prosječnog BDP-a u EU i ta regija će na pomoći najizdašnijih europskih fondova, kako kažu
procjene, biti još najmanje 60 godina. Stapanjem Sjeverozapadne i Panonske Hrvatske stanje se značajno mijenja u korist Sjeverozapadne.
- Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske naglašeno je da s obzirom na
nastojanja da svoje gospodarstvo i tržište integrira u globalni kontekst, Republika Hrvatska
mora osigurati uvjete da se svi dijelovi zemlje mogu natjecati u tom okružju. Međutim, tvrdnje, da ovakvom podjelom, barem što se tiče korištenja sredstava europskih fondova, Slavonija i Baranja ništa ne gubi, jednostavno nije točna. Predispozicije Slavonije i Baranje u odnosu na Grad Zagreb i sjeverozapadnu Hrvatsku bitno su manje kada govorimo o apsorcijskom potencijalu za povlačenje EU sredstva. Brojne analize potvrđuju da se između regija u Hrvatskoj događa divergencija umjesto konvergencije.
- ovako formirane statističke regije proturječe određenjima samog dokumenta kojim su
one oblikovane prema kojima bi ova podjela trebala biti statistička osnova za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije !
Ovakva podjela je suprotna i Strategiji razvoja Republike Hrvatske koja naglašava da svaka regija u Republici Hrvatskoj ima specifični teritorijalni kapital kojim se razlikuje od drugih i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje investicija.
- no, temeljno pitanje definiranja i provedbe politike regionalnog razvoja Republike
Hrvatske jest pitanje stvarnog utjecaja jedinica regionalne samouprave na tu politiku. Pomna
analiza važećih propisa, a još više prakse potvrđuje kontinuiranu orijentaciju ka visokocentraliziranom vođenju javnih poslova, čak i kada je riječ o regionalnom i lokalnom
razvoju.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnoj Interpelaciji, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da odbije Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske na osiguranju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije.
Predsjednik Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu istaknuo je da podjela Republike Hrvatske na dvije statističke regije ne dovodi samo Slavoniju i Baranju u nepovoljni položaj već i ostale dijelove Republike Hrvatske koji se slabije razvijeni, kada su u pitanju mogućnosti za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Istaknuo je da bi daleko adekvatnije i bolje rješenje za ravnomjerni razvoj svih krajeva Republike Hrvatske bila podjela na pet statističkih regija. Smatra da je prije donošenja odluke o statističkim regijama trebala biti provedena široka javna rasprava kako bi osigurali uključivanje u donošenje odluke o statističkim regijama svim zainteresiranih jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer ova podjela predstavlja osnovu za njihov daljnji razvitak.
Dio članova Odbora je podržao je obrazloženje i prigovore koje je u svom Izvješću uputila Vlada Republike Hrvatske o predmetnoj Interpelaciji.
Nakon provedene rasprave Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu za predloženu Interpelaciju glasovala su 4 člana Odbora, dok je 5 članova Odbora bilo protiv, stoga je Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Odbija se Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske na osiguranju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije,
koju je podnijelo 17 zastupnika Hrvatskog sabora.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zoran Vinković, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zoran Vinković