Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 40. sjednici održanoj 21. listopada 2010. godine, Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2009. godine, koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora Vijeće i Agencija dostavili aktom od 20. rujna 2010. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo. Pri tome je sukladno djelokrugu utvrđenom Poslovnikom Hrvatskoga sabora, posebno razmatrano ostvarivanje uloge Vijeća i Agencije u provedbi odredbi Zakona o elektroničkim medijima kojima je kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku definirano objavljivanje TV i radijskih programa koji se odnose na ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih građana Republike Hrvatske, kao i objavljivanje radijskih i TV programa koji se odnose na ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ostvarivanje ljudskih i političkih prava građana, promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i prava osoba s invaliditetom.
S tim u svezi, raspravljeno je i u kojoj je mjeri Vijeće podržavalo proizvodnju i emitiranje navedenih programskih sadržaja u postupku raspodjele sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Odbor je također razmotrio i ostvarivanje zakonom utvrđene obveze Vijeća u pogledu nadzora namjenskog trošenja sredstava Fonda, te ostvarivanje obveza Vijeća u slučajevima kada pojedini nakladnici elektroničkih medija krše Zakon emitirajući programske sadržaje koji mogu značiti promicanje diskriminacije na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije.
Članovi Odbora u raspravi su istaknuli da Izvješće u nekim dijelovima nema dovoljno podataka za realnu prosudbu o tome koliko je Vijeće uspješno ostvarivalo svoje zakonske obveze, kao i da pojedine formulacije u Izvješću nisu dovoljno precizne. Ukazano je tako na činjenicu da su u Izvješću dani nazivi nakladnika radijskih i TV programa kojima su dodijeljena sredstva Fonda, ali nema naziva emisija niti podataka o sadržajima emisija za koje su sredstva odobrena, pa se ne može izvesti pouzdan zaključak o tome u kojoj je mjeri Vijeće politikom raspodjele sredstva poticalo proizvodnju i emitiranje programskih sadržaja, koji su zakonom definirani kao medijska djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Izraženo je mišljenje da u tom pogledu razmatrano Izvješće za 2009. godinu pruža manje informacija nego izvješća iz prethodnih godina.
Upozoreno je i na nedorečenost pojedinih konstatacija u Izvješću, kao što su one u kojima se kaže da su sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija odobravana, uz ostalo, i za „poticanje zapošljavanja invalidnih osoba i članova njihovih obitelji“, a da pri tome nema objašnjenja o kavom se zapošljavanju radi, odnosno po kojem osnovu je ono financirano sredstvima Fonda. Isto tako, u Izvješću je iznesena konstatacija u kojoj se govori o „90 minuta tjedno za programe namijenjene nacionalnim manjinama i ravnopravnosti spolova“. Kako je u pitanju potpuno različita problematika, koju i zakon tretira kao posebne programske sadržaje, u Izvješću bi se trebalo precizirati što se odnosi na jedan, a što na drugi programski sadržaj.
Zatraženo je od Vijeća da sukladno svojim zakonskim ovlastima utječe na nakladnike da više pažnje posvete potrebama osoba s invaliditetom, kako povećanim korištenjem znakovnog jezika, tako i pisanih tekstova, osobito u informativnim emisijama, što, uz ostalo, ima značaj i za ostvarivanje njihovog biračkog prava u predstojećem razdoblju.
Kada je u pitanju nadzorna uloga Vijeća, konstatirano je da nema dovoljno podatka o tome što je sve Vijeće poduzimalo u kontroli namjenskog korištenja sredstava Fonda. Naime, u Izvješću je navedeno da Vijeće u ugovore koje zaključuje s nakladnicima o odobrenim sredstva Fonda, unosi i njihovu obvezu da Agenciji dostave izvješće o izvršenom programu. Postavljeno je međutim pitanje, osim te pismene obveze, vrši li Vijeće i izravni nadzor kako bi utvrdilo da su sredstva utrošena za programski sadržaj za koji su i odobrena. Rečeno je da ima pojava, osobito kada su u pitanju emisije namijenjene nacionalnim manjinama, da se sredstva traže i dobiju za takvu namjenu, a stvarno se emitiraju drugi programski sadržaji.
Obzirom da su programski sadržaji za nacionalne manjine specifični i da traže poznavanje manjinske problematike, preporučeno je Vijeću da se kod raspodjele sredstava i nadzora njihovog namjenskog trošenja, konzultira s predstavnicima nacionalnih manjina i kompetentnim manjinskim tijelima, imajući uz ostalo u vidu i činjenicu da je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (čl. 35. st. 2.) utvrđeno da Savjet za nacionalne manjine ima pravo davati mišljenje i prijedloge o programima javnih radio i TV postaja i o tretiranju manjinskih pitanja u njihovim programima, kao i da vijeća nacionalnih manjina u jedinicama samouprave imaju pravo davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i TV postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja (čl. 31. st.1. Ustavnog zakona).
Što se tiče ovlasti Vijeća da nadzire provedbu zakonskih odredbi o programskim načelima i obvezama nakladnika elektroničkih medija, u raspravi je istaknuto da je upravo na sjednicama Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, više puta upozoreno na kršenje utvrđenih pravila ponašanja od strane pojedinih nakladnika, osobito kada su u pitanju pojave govora mržnje u nekim emisijama (najčešće u prijenosima sportskih događaja ili kontakt emisijama).
Iz Izvješća proizlazi da su od značajnijih sankcija tijekom 2009. godine pokrenuta četiri prekršajna postupka i da su sva četiri još uvijek u tijeku, pa je postavljeno pitanje učinkovitosti sankcija, ukoliko se provode s godinu i više dana odgode. Stoga je izraženo mišljenje da bi Vijeće moralo u težim slučajevima kršenja zakona, puno brže i učinkovitije reagirati.
Od Vijeća i Agencije zatraženo je da sukladno iznesenim prijedlozima i sugestijama nadopune svoja izvješća, te da u pripremi narednih izvješća imaju u vidu sugestije, primjedbe i prijedloge iznesene u saborskoj raspravi, kako bi se o njihovom radu i provedbi Zakona o elektroničkim medijima moglo meritorno raspravljati.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati
Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2009. godine
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin