Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 29. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Kao doprinos raspravi o ovoj temi Odboru su upućeni amandmani pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, četiri sindikalne središnjice te Udruga Iskorak i Kontra.
Primjedbe pravobraniteljice za ravnopravnost spolova usmjerene su prije svega na zaštitu dostojanstva i zabranu diskriminacije radnika uz naglašavanje važnosti horizontalnog usklađivanja tih odredaba s odredbama posebnih zakona koji uređuju zabranu svih oblika diskriminacije. Osim toga, posebno je istaknuto da odredbe koje uređuju ugovor o radu na određeno vrijeme, zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja te žene koja doji dijete, isplate plaće, obračuna plaće, sadržaja ugovora o rada odnosno potvrde o sklopljenom ugovoru o radu te neiskorištenog odmora kod prestanka ugovora o radu – imaju moguć diskriminatoran učinak na položaj žena na tržištu rada.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na odredbu koja se odnosi na uređivanje instituta ugovora o radu na određeno vrijeme. Mišljenja su da se direktivama Europske komisije utvrđuje minimum prava koja su nacionalna zakonodavstva dužna osigurati, te da nema nikakvih razloga da se ta prava ne bi dodatno osnažila kroz npr. ograničavanje razdoblja na koji se sklapa taj ugovor s tri na dvije godine, kao i uvođenje ograničavanja broja uzastopnih ugovora s istim radnikom na četiri. Ovo tim prije što je svrha direktive koja uređuje ovaj institut poboljšati kvalitetu rada na određeno vrijeme i osigurati primjenu principa nediskriminacije, te urediti okvir za prevenciju zlouporabe koja proizlazi iz korištenja sukcesivnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Rečeno je da predložena odredba u čl. 10. st. 2. ne štiti dovoljno radnika od raskidanja ugovora nakon proteka tri godine i zapošljavanja novog radnika na to radno mjesto, a sve s ciljem izbjegavanja sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme.
U raspravi je, također, istaknuto da često nije problematičan okvir za ostvarivanje prava, nego kako ta prava ostvariti. Naglašeno je da se čl. 129. treba brisati jer radnicima ograničava pravo na sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, budući da se radi o složenom postupku ostvarivanja prava. Radnik je dužan u roku od 15 dana podnijeti zahtjev za zaštitu prava, što je procesnopravna pretpostavka za ostvarivanje sudske zaštite, a propuštanje toga roka dovodi do prekluzije prava na sudsku zaštitu. Zbog toga su učinci ovog instituta za zaštitu prava u praksi gotovo nikakvi. Predloženo je, također, da se rokovi zastare za radnopravne odnose produže sa sadašnjih 3 na 5 godina kako bi se osigurala bolja zaštita prava radnika iz radnog odnosa.
Izraženo je i mišljenje da odredba čl. 86. kojom se uređuje pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, nije dovoljno precizna. Naglašeno je da se mora odrediti visina tako povećane plaće jer će se, u protivnom, nastaviti sa zlouporabom rada nedjeljom, odnosno s neplaćanjem toga rada ili njegovim nedovoljnim plaćanjem.
Ukazano je i na potrebu usklađivanja odredbe čl. 150. s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom na način da se ne može donijeti odluka o otkazu bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća ni kada je u pitanju osoba s invaliditetom. Stavak 3. spomenutog članaka to pravo daje radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, ali ne i radniku s invaliditetom.
Članovi Odbora su imali podijeljeno mišljenje (4 „za“ i 4 „protiv“) o prijedlozima amandmana pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o radu
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Šimu Lučina, potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Šime Lučin