Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 20. sjednici održanoj 23. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2012. godine.
Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je podržano donošenje predloženog zakona uz izmjene i dopune predloženog teksta Zakona.
Predloženo je tako da se u novom članku 48. stavak 1. i 2. (čl. 4. Prijedloga zakona) izvrši dopuna kojom bi se među programe i sadržaje od interesa i potreba javnosti uključili i programi i sadržaji koji zadovoljavaju vjerske potrebe (iza riječi „kulturnih“ dodati riječ „vjerskih“), te sukladno tome u stavku 2. istog članka među neprofitne nakladnike obuhvaćene tom zakonskom odredbom uključiti i „vjerske zajednice“.
Kada su u pitanju kriteriji za određivanje statusa neprofitnih audiovizualnih i/ili radijskih programa (čl. 48. st. 1.) izraženo je mišljenje da bi u cilju postizanja što veće transparentnosti bilo poželjno da se oni definiraju u samom zakonu (a ne pravilnikom Vijeća za elektroničke medije), tim više ako se ima u vidu da će se prema članku 64. stavak 4. (čl. 6. Prijedloga zakona) omjeri za raspoređivanje sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija utvrđivati uz prethodno mišljenje nadležnog ministarstva.
Predloženo je, također, da se zadrži dosadašnje rješenje sadržano u članku 48. stavak 2. važećeg Zakona prema kojem nakladnici neprofitne televizije i/ili radija mogu biti samo udruge i ustanove s najmanje 3 godine neprekidnog i javno priznatog rada, jer bi korisnici sredstva Fonda ipak morali imati prethodno nekoliko godina uspješnog rada ukoliko žele aplicirati za sredstva Fonda, što bi bila izvjesna garancija da će odobrena sredstva uspješno i namjenski koristiti.
Kada su u pitanju nacionalne manjine, upozoreno je da je predložena formulacija čl. 48. st. 2. (čl. 4. Prijedloga zakona) nepotpuna i neprecizna. Naime, u spomenutoj zakonskoj odredbi kojom se definiraju nakladnici neprofitne televizije i/ili radija i drugi neprofitni pružatelji medijski usluga i pružatelji elektroničkih publikacija, koristi se izraz „manjinske ustanove“. Naglašeno je da prema čl. 15. st. 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pripadnici nacionalnih manjina mogu osnivati ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, pa sukladno tome i u predloženom zakonu treba precizirati da se radi o ustanovama nacionalnih manjina. Osim toga, treba se imati u vidu i čl. 18. st. 3. Ustavnog zakona u kojem je propisano da „u cilju ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na informiranje putem tiska te radija i televizije na pismu i jeziku nacionalne manjine pripadnici nacionalnih manjina, njihova vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina, njihove udruge mogu obavljati djelatnost javnog priopćavanja (izdavati novine, proizvoditi i emitirati radijski i televizijski program i obavljati djelatnost novinskih agencija) u skladu sa zakonom“. Svi navedeni subjekti, a ne samo ustanove nacionalnih manjina imaju status neprofitnih pravnih osoba (udruge sukladno čl. 2. Zakonu o udrugama, a vijeća nacionalnih manjina sukladno čl. 25. Ustavnog zakona i čl. 5. Zakona o registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina). Zbog svega navedenog predlagatelj bi trebao tijekom pripreme konačnog prijedloga zakona doraditi formulaciju novog čl. 48. st. 2. (čl. 4. Prijedloga zakona) i uskladiti je s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (koristiti termin „udruge, ustanove i vijeća nacionalnih manjina“). Istaknuto je da je u dosadašnjoj provedbi i Ustavnog zakona kao i Zakona o elektroničkim medijima bilo dosta problema kada su u pitanju mediji nacionalnih manjina. Ustavnim zakonom je ne samo ustanovama već i udrugama i vijećima nacionalnih manjina omogućeno da se bave proizvodnjom i emitiranjem radijskog i televizijskog programa i drugim oblicima medijske djelatnosti na jeziku i pismu nacionalnih manjina, pa bi ti subjekti ukoliko su svojima aktima predvidjeli obavljanje takve djelatnosti trebali imati mogućnost aplicirati za sredstva Fonda.
Isto tako nije predviđeno da za nezavisne vrednovatelje budu, među ostalima, angažirani i stručnjaci iz reda nacionalnih manjina kompetentni za medije, iako je Zakonom o elektroničkim medijima propisano (čl. 64.) da će se sredstvima Fonda poticati i proizvodnja i objavljivanje programa u elektroničkim medijima koji su od interesa za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Ovo je tim značajnije, ako se ima u vidu da je u svim dosadašnjim izvješćima Vlade Republike Hrvatske o ostvarivanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina istaknuto da je pristup medijima i ostvarivanje prava na informiranje na jeziku i pismu nacionalne manjine, jedno od prava nacionalnih manjina u čijem ostvarivanju ima najviše problema, pa bi stoga bilo iznimno važno sudjelovanje predstavnika nacionalnih manjina u vrednovanju prijava podnesenih na javni natječaj za sredstva Fonda.
Kada je riječ o dodjeljivanju sredstava Fonda, predloženo je također da se u članku 6. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 64., nadopuni stavak 1. podstavak 9. tako da se navede da programi koji se potiču sredstvima Fonda trebaju biti prilagođeni osobama s invaliditetom, što je sukladno odredbi članka 21. Konvencije o osobama s invaliditetom. Kako je istaknuto, veliki broj osoba s invaliditetom koje imaju oštećenja vida ili sluha, nema mogućnost pratiti sadržaje putem interneta s obzirom na svoju vrstu oštećenja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin