Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici, održanoj 1. srpnja 2026. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Dodjela i korištenje potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2026. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 17. lipnja 2026. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Ured tijekom 2025. i 2026. obavio reviziju učinkovitosti Dodjele i korištenja potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj.
Predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s dodjelom i korištenjem potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj (EPFRR) te ostvareni rezultati provedbe mjera i intervencija do konca 2025. Revizijom je obuhvaćena provedba mjera i intervencija financiranih iz spomenutog fonda kroz dva programska razdoblja: Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. (uključujući prijelazno razdoblje tijekom 2021. i 2022.) te Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Cilj revizije bio je ocijeniti jesu li potpore planirane, dodijeljene i korištene na način koji doprinosi ostvarenju postavljenih ciljeva poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja te utvrditi postoje li sustavne slabosti koje ograničavaju njihovu učinkovitost. Revizijom su obuhvaćena nadležna tijela uključena u planiranje, provedbu, provedbenu kontrolu i praćenje potpora, i to Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA). Revizija je provedena primjenom standardnih metoda revizije učinkovitosti, uključujući analizu normativnog i strateškog okvira, analizu financijskih i statističkih podataka, usporedbu planiranih i ostvarenih pokazatelja, pregled dokumentacije, razgovore s odgovornim osobama te analizu rokova i administrativnih postupaka.
U razdoblju obuhvaćenom revizijom korisnicima je iz sredstava EPFRR-a isplaćeno više od 3,5 milijarde eura potpora. Unatoč visokoj financijskoj apsorpciji i formalno uspješnom povlačenju sredstava, analiza pokazatelja poljoprivredne proizvodnje pokazala je da u promatranom razdoblju nije ostvaren značajan rast proizvodnje ni mjerljiv napredak ruralnog razvoja. U pojedinim segmentima zabilježeno je tek održavanje postojeće razine proizvodnje, dok su stvarni učinci u odnosu na realne cijene i dugoročne trendove ograničeni.
Na temelju provedenih analiza, Državni ured za reviziju ocijenio je da je sustav dodjele i korištenja potpora iz EPFRR-a djelomično učinkovit. Iako je uspostavljen sveobuhvatan institucionalni i proceduralni okvir, a sredstva su korisnicima u velikoj mjeri isplaćena, sustav nije u dovoljnoj mjeri usmjeren na postizanje konkretnih i mjerljivih rezultata. Učinkovitost sustava ograničena je načinom planiranja, provedbe i praćenja potpora, pri čemu se naglasak stavlja na formalnu usklađenost i apsorpciju sredstava, a manje na stvarne razvojne učinke.
Revizijom su utvrđene značajne sustavne slabosti koje negativno utječu na učinkovitost potpora. Sustav je administrativno složen i zahtjevan za korisnike, s velikim brojem propisa, izmjena i tehničkih zahtjeva. Rokovi obrade zahtjeva za potporu i isplate sredstava u pojedinim slučajevima znatno premašuju planirane rokove te dosežu razdoblja od 600 do 800 dana, što negativno utječe na likvidnost i planiranje poslovanja korisnika. Nadalje, u programskim dokumentima i provedbenim mehanizmima nije jasno uspostavljena veza između dodijeljenih potpora i očekivanih rezultata u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, a sustav pokazatelja uspješnosti nije dovoljno razvijen da omogući pouzdanu procjenu učinaka.
Državni ured za reviziju dao je preporuke za poboljšanje učinkovitosti sustava potpora. Preporučeno je pojednostavniti i racionalizirati administrativne postupke, smanjiti broj procedura i ubrzati obradu zahtjeva i isplatu sredstava. Potrebno je jasnije definirati ciljeve potpora i uspostaviti izravnu povezanost između dodijeljenih sredstava i ostvarenih mjerljivih rezultata. Također je preporučeno unaprijediti sustav praćenja i vrednovanja učinaka te osigurati da buduća programiranja i provedba potpora budu snažnije usmjerene na stvarnu proizvodnju, konkurentnost i dugoročni razvoj poljoprivrede i ruralnih područja.
Subjekti revizije u očitovanju ističu da je sustav potpora obilježen visokom razinom složenosti koja proizlazi iz zakonodavstva Europske unije, nacionalnih propisa i zahtjeva sustava upravljanja i kontrole. Navode da su dugi rokovi obrade zahtjeva rezultat kombinacije administrativnih procedura, velikog broja zaprimljenih zahtjeva, čestih izmjena pravila i opsežnih kontrola. U provedbi sustava naglasak je bio stavljen na zakonitost, pravilnost i financijsku sigurnost korištenja sredstava. Također, navode da se u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.–2027. unaprjeđuje sustav praćenja učinaka. Djelomično se izražava neslaganje s ocjenom ograničenih učinaka potpora, uz obrazloženje da su učinci dugoročni i ovise o vanjskim čimbenicima, pri čemu su preporuke revizije prihvaćene.
Ipak, Državni ured za reviziju smatra da nalazi ove revizije otvaraju pitanja kako osigurati da znatna javna sredstva ostvare vidljive i održive rezultate, na koji način pojednostavniti sustav bez ugrožavanja kontrole i zakonitosti te kako preusmjeriti fokus sustava s apsorpcije sredstava na stvarne razvojne učinke.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske/Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je da su uzorkom obuhvaćene četiri mjere iz Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020., odnosno 2022. u vrijednosti od nešto više od 1,2 milijarde eura, tj. 37% omotnice iz tog razdoblja. Učinak je bio 98% iskorištenosti svih tih sredstava, čime je Republika Hrvatska u vrhu po iskorištenosti sredstava. U prvom nacrtu bilo je 12 preporuka za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje su naknadnim obrazloženjima i usuglašavanjima s DUR-om svedene na devet, od koji je Ministarstvo prihvatilo četiri, a djelomično prihvatilo pet. Vezano za povećanje proizvodnje, istaknuto je da rezultat treba sagledavati i kroz doprinos modernizaciji i restrukturiranju gospodarstva, otpornosti sektora te kvaliteti života u ruralnim sredinama. Ministarstvo je iznesene primjedbe DUR-a implementiralo kroz nove natječaje te će u predstojećem razdoblju naglasak biti na povećanju poljoprivredne proizvodnje u svim segmentima i resorima.
U raspravi su pojedini članovi Odbora iznijeli primjedbu da je krajnji rezultat loš, jer se ne može utvrditi učinak dobivenih sredstava. Postavlja se pitanje analize ovakvih rezultata i poduzimanja mjera u odnosu na to, te razlozi zbog kojih nadležno ministarstvo nije prihvatilo pojedine preporuke Državnog ureda za reviziju. Iznesen je podatak od 98% iskorištenosti sredstava, a samodostatnost je na razini 50%, pa se postavlja pitanje za što su sredstva iskorištena. Također, zamoljeno je za pojašnjenje eventualnog raskoraka između europskog i hrvatskog zakonodavstva, budući da su u izvješću kao jedan od razloga manje učinkovitosti subjekti naveli složenost europskog zakonodavstva, a propisi bi trebali biti harmonizirani. Nadalje, sporost administracije ocijenjena je kao jedna je od ključnih poteškoća, što je najteže za korisnike. U odnosu na samodostatnost, naglašeno je da su mjere koje su revidirane prvenstveno mjere koje se odnose na ulaganje u fizičku imovinu, ulaganje u šumska područja i poboljšanje održivosti šuma, i dr., a koje se sve ne dotiču poljoprivredne proizvodnje. Također, vezano za izgradnju infrastrukture (npr. hladnjače za voće i povrće), izraženo je uvjerenje da će to pridonijeti razini samodostatnosti u navedenom sektoru. Izneseno je mišljenje da je izvješće Državnog ureda za reviziju stručno i kvalitetno, ali da ga treba gledati u širem kontekstu.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, istaknuto je da je samodostatnost na razini 35% - 45%, odnosno 50% gledajući voće i povrće. Posebno je istaknuto pitanje objekata za navodnjavanje za proizvodnju voća i povrća. Vezano za prihvaćanje preporuka, Ured dostavlja subjektima nacrt izvješća, na koji se subjekti očituju, te se uvažavanjem određenih očitovanju preporuke revidiraju.
Također, u odnosu na samodostatnost, navedeno je da Republika Hrvatska zadnja članica koja je ušla u Europsku uniju i koja koristi ZPP. S obzirom na tržišnu utakmicu, teško je dostići starije zemlje članice. S tim u vezi, istaknuto je da su uvedeni sektorski natječaji kako bi se podigla samodostatnost u onim proizvodima koji nam nedostaju. Dodatno je naglašena složenost propisa i nedostatak razumijevanja istih od strane poljoprivrednika.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Dodjela i korištenje potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac