8. saziv Hrvatskoga sabora (28.12.2015. - 14.10.2016.)

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 11. svibnja 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z.br.7, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 23. veljače  2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se predloženom izmjenom i dopunama Zakona povećava iznos naknade plaće za prvih 6 mjeseci, odnosno za prvih 8 mjeseci ukoliko pravo koriste oba roditelja, s dosadašnjih 80% proračunske osnovice na 100% proračunske osnovice mjesečno. U slučajevima kada je za korisnika povoljnije, odnosno kada je osnovica pojedinog korisnika veća od 100% proračunske osnovice, naknada plaće utvrđivala bi se u iznosu pune osnovice za naknadu plaće, ali najviše do iznosa prosječne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u zadnjem tromjesečju. Predložena rješenja dovela bi do djelomičnog delimitiranja naknada korisnicima čija je plaća veća od 3.326,00 kn, naknada bi se povisila do iznosa njihove plaće, ali ne bi bila veća od prosječne plaće koja je isplaćena u prethodnom tromjesečju, odnosno iznosa od 5.693,00 kn.
Nadalje, predlaže se da korisnik uz postojeću jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete, koja iznosi 70% proračunske osnovice, uvođenje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete u iznosu od 8.000.00kn.

Predstavnica  Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje Vlade RH, pritom je istaknula da će resorno ministarstvo predložiti cjelovita rješenja nakon  detaljne analize  i procjene učinaka važećeg  Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te da je  demografski razvoj Republike Hrvatske jedan od prioriteta Vlade.
U raspravi većina članova Odbora podržava predloženu izmjenu i dopune  Prijedloga zakona. Pritom naglašavaju da predložena rješenja neće u velikoj mjeri pridonijeti demografskoj obnovi ali će kao jedna od mjera poboljšati materijalni položaj sadašnjih i budućih roditelja.

Naime zabrinjavajuća demografska slika Republike Hrvatske zahtjeva odgovoran i ozbiljan pristup svih društvenih činbenika, a predložena delimitiranje naknade samo je jedna od mjera ka unaprijeđenju materijalnog položaja žena/roditelja. Delimitiranje naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust i uvođenje nove jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete u iznosu od 8.000,00 kuna samo su jedne u nizu mjera koje je potrebno provesti kako bi se barem zaustavili negativni demografski trendovi.
Većina članova Odbora u raspravi se posebno osvrnula na nepovoljan, često i diskriminirajući položaj žena u Republici Hrvatskoj. Pritom ističu da se nedovoljno provode mjere i aktivnosti koje omogućuju ravnotežu između usklađivanja obiteljskog i poslovnog života.
Dio članova Odbora je mišljenja kako nisu osigurana sredstva u Državnom proračunu za ovu namjenu, te da je to jedan od razloga zašto se protive predloženim izmjenama i dopunama Zakona.
Suglasni su članovi Odbora da je neophodno promicanje načela ravnopravnosti u svim područjima društvenog života. Nepovoljan i nesiguran  položaj žena na tržištu rada, nedostatna materijalna sredstva, niske naknade plaće za vrijeme porodiljnog dopusta, visina proračunske osnovice, sve su to razlozi koji su utjecali na negativan prirodni prirast, po mišljenju većine članova Odbora.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” 3 ”protiv”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z.br.7

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav  i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 11. svibnja  2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.6, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika HSU-a i Nezavisne liste Stipe Petrine i nezavisnih zastupnika, aktom od 23. veljače 2016. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je pojasnio kako se ovom dopunom Zakona predlaže povoljniji izračun mirovine za osiguranike koji su koristili naknadu plaće zbog korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta. Naime sadašnji model izračuna ženu stavlja u nepovoljniji položaj jer je naknada plaće limitirana i najčešće iznosi manje od plaće. Stoga se predlaže da se kao polazna veličina uzima visina plaće odnosno naknade plaće koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini u kojoj je započeto korištenje rodiljnog dopusta, ako je to za osiguranika povoljnije.Tim više jer u  RH postoje razlike u plaći između muškaraca  i žena, a te razlike u korist muškaraca se  povećavaju kada se žene odluče na rađanje djece.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je u raspravi da će Vlada Republike Hrvatske u dogledno vrijeme  predložiti cjelovita rješenja kako bi se zaustavili  sadašnji negativni demografski trendovi.

U raspravi su članovi Odbora iznjeli stajališta, mišljenja i prijedloge kako slijedi:
- većina članova Odbora podupire predložene dopune Zakona,
- dio članova Odbora smatra da su predlagatelji ovoga Prijedloga zakona trebali rješiti  ovo pitanje za vrijeme dok su obnašali vlast, odnosno dok su bili u poziciji,
- poboljšanje, odnosno povoljniji izračun mirovine za osiguranike koji su koristili naknadu plaće zbog korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta prethodna Vlada nije mogla riješiti jer je rješavala nagomilane probleme u mirovinskom sustavu, počevši od održivosti sustava do rješavanja korupcije u sustavu,
- unatoč predloženoj parcijalnoj dopuni Zakona većina članova Odbora smatra da to nije prepreka za Vladu RH da ista prihvati, te da u dogledno vrijeme predloži sustavna  rješenja,
- dio članova Odbora ukazuje na nepovoljan položaj žena u Republici Hrvatskoj, te ističe kako je  samo 2,04% muškaraca koristilo  porodni/rodiljni dopust u 2015. godini, te da se  razlike u plaćama između žena i muškaraca kreću oko 20% u korist muškaraca, kako  žene prednjače u zapošljavanju na određeno vrijeme, te su žene podzastupljene na rukovodećim položajima i u političkoj participaciji na svim razinama,
- u Republici Hrvatskoj većinu poslova izvan radnog vremena, odnosno kućanske poslove obavljaju žene a taj rad se nimalo ili premalo vrednuje, sve su to po mišljenju većine članova Odbora argumenti koji idu u prilog prihvaćanja predloženih dopuna Zakona.   

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” i 4 ”protiv”  odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni
Zakona o mirovinskom osiguranju,P.Z.br.6

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora sudjelovao je na sjednici Odbora  za europske poslove Hrvatskoga sabora održanoj 5. svibnja 2016. godine.
Rasprava je provedena na temu: Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga COM (2016) 128 - rasprava o poštovanju načela supsidijarnosti.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo nije sudjelovao u glasovanju,već je sukladno  čl.158.st.5. Poslovnika Hrvatskoga sabora, nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove donio sljedeće

OBRAZLOŽENO MIŠLJENJE

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga nije u skladu s načelom supsidijarnosti.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav  i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora  na  5. sjednici održanoj  4.svibnja  2016. godine,proveo je objedinjenu raspravu o  Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova  za  2015. godinu, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2016. godine; o  Izvještaju o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  za  2015. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  za  2015. godinu,  aktom od 31. ožujka 2016. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova  PBZ  CROATIA OSIGURANJE za  2015. godinu, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ  CROATIA OSIGURANJE  d.d.  za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2016. godine i o Izvještaju o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.  za  2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  d.d. aktom od 5.travnja 2016. godine. 

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog  tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu; Izvještaj o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  za  2015. godinu; Izvještaj o radu  obveznih mirovinskih fondova  PBZ  CROATIA OSIGURANJE za  2015. godinu; Izvještaj o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.  za  2015.godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su  da je obvezni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.

- Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovina, koja posljedično, u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 52% sredstava u domaće obveznice, te oko 44% u domaće i strane dionice. Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine, fondovi kategorije B ulagali su oko 73% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 25% u domaće i strane dionice Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju,osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima, najmanja. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire, odnosno dozvoljeno je jedino ulaganje u dužničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice.

Na kraju 2015. godine neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula je 74 milijarde kuna.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli stajališta, mišljenja i prijedloge kako slijedi:
- u Republici Hrvatskoj sustav mirovinskog osiguranja čine obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti , obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,upravo ovaj sustav kroz 3 stupa trebao je pridonijeti održivosti  mirovinskog sustava i odgovornosti svakog pojedinca/budućeg korisnika za vlastitu mirovinu, odnosno dostojan život u starosti;
- nepovoljan odnos između korisnika mirovina i osiguranika već duže razdoblje zbog gospodarske krize,neisplate plaće, male uplate koje su rezultat  kako niskih  prihoda tako i zlouporabe poslodavaca kod isplate minimalnih plaća dovele su naime do niskih  uplata u II stup, a u potpunosti su izostale planirane uplate u III stup;
- apostrofiran je i problem nedovoljne edukacije osiguranika za pitanja mirovinskog ulaganja;
- nužno je povećati ulaganja u II stup sa sadašnjih 5% na 7% do 9%, predloženo je kao jedna od  mogućnosti da se  izvršiti povećanje na teret poslodavca;
- predlaže se da u idućem izvještajnom razdoblju mirovinski fondovi dostave brojčane podatke o broju članova koji su preminuli te koliko je članova sukladno zakonskoj mogućnosti prešlo iz II u I stup;
- budući da se umirovljenicima samo  u I stupu isplaćuje dodatak od 27% resorno ministarstvo bi trebalo iznaći  pravično rješenje za sve  korisnike;
-  reforma tržišta rada uz demografsku i migracijsku politiku nužne su za održivost mirovinskog sustava;
-država bi trebala potaknuti i omogućiti mirovinskim fondovima veća ulaganja u gospodarstvo;
- dostupnost zdravstvenog sustava i održivost mirovinskog sustava primarni su za dostojnu starost. 
 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

Z a k l j u č k e

1. Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu,

2. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  za  2015. godinu,

3. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ  CROATIA OSIGURANJE za 2015. godinu,

4. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za  2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić,dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 4. (tematskoj) sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu o izmjeni Direktive 96/71/EZ  Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga - utjecaj prijedloga i moguće posljedice za Republiku Hrvatsku.

Na tematsku sjednicu pozvani su, uz predstavnike resornog ministarstva, i  predstavnici relevantnih sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, te predstavnici znanstvenih i stručnih institucija.

Nakon konstruktivne i sveobuhvatne rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeće zaključke:

1.  Preporuča se Vladi Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava da uspostavi mehanizam praćenja izaslanih radnika u i izvan Republike Hrvatske.
2.  Preporuča se Vladi Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava da izradi procjenu učinaka Direktive, kako na položaj hrvatskog radnika, tako i na gospodarstvo, pritom uvažavajući sve zainteresirane strane.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 15.ožujka  2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, i projekcijama za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, i projekcije za 2017. i 2018. godinu s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, P.Z. br.16

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da su planirani prihodi u iznosu od 114,9 milijardi kuna a rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna. U 2016. god. očekuje se blagi rast BDP za 2%, te se predviđa nastavak gospodarskog rasta. Projekcija prihoda temelji se na očekivanom blagom oporavku u gospodarskim aktivnostima i poreznoj reformi, te boljoj apsorpciji EU fondova. Vlada je provela strukturne uštede na svim kategorijama i aktivnostima koji se odnose na materijalne rashode, subvencije, pomoći, i dr.).

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U raspravi su predstavnici resornog ministarstva istaknuli da se nisu smanjivala prava korisnika mirovine i nezaposlenih osoba, te da su osigurana financijska sredstva za isplate mirovina kao i sredstva za isplate novčanih naknada i drugih prava nezaposlenih osoba radi osiguranja njihove socijalne sigurnosti. Pritom su istaknuli da je nužna reforma Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom jer nije ispunio svrhu.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno osigurati veća novčana sredstva Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, tim više jer je riječ o radnicima koji rade a ne primaju plaću, a drugih sredstava za egzistenciju nemaju. Nadalje, kada je riječ o postupku vještačenja koje provodi  Jedinstveno tijelo vještačenja, koje trenutno ima teškoća u radu, potrebno je poduzeti mjere kako bi se poboljšao i unaprijedio rad a nipošto ukidanje istog. Više puta je naglašeno da je osnivanje Jedinstvenog tijela vještačenja pridonijelo borbi protiv korupcije koje je u velikoj mjeri bilo prisutno u sustavu vještačenja. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi valjalo povećati sredstva za poticanje zapošljavanja mladih sa sadašnjih 2.400,kn budući da je ta mjera polučila izvrsne rezultate u prethodnom razdoblju.

Na kraju rasprave predstavnici resornog ministarstva odgovorili su na pitanja zašto su smanjena sredstva za isplatu dječjeg doplatka, te koji su problemi u postupcima vještačenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za”, 1 ”protiv” i 1 ”suzdržan” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za  2016. godinu
i projekcije za 2017. i 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, prof.dr.sc. Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc.Mirando Mrsić,dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 15. ožujka 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, P.Z. br.16, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, i projekcije za 2017. i 2018. godinu s Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, P.Z.br.16.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, te izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” 1 ”protiv” i 1 ”suzdržan” odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske
za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, prof.dr.sc. Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc.Mirando Mrsić,dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  2. (tematskoj) sjednici održanoj  1. ožujka 2016. godine, raspravljao  je o Smjernicama i prioritetima politike Vlade Republike Hrvatske u području rada, zapošljavanja i mirovinskog sustava.

Iz sveobuhvatne rasprave proizišla su 3 zaključka/preporuke kako slijedi:

1. Predlaže se Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da program i smjernice proširi sa onim politikama koje bi imale za cilj poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja zaposlenih s posebnim naglaskom na poboljšanje socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i jačanja zapošljivosti radnika.

2.Predlaže se Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava da uspostavi dijalog sa svim zainteresiranim skupinama kako bi se problemi na tržištu rada rješavali sveobuhvatno, a ne parcijalno.

3.Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo  održavat će tematske sjednice o problemima i temama koje će pridonijeti rješavanju ključnih pitanja na koja u svom izvješću upozorava Europska komisija.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc.Mirando Mrsić,dr.med.