Strasbourg - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić te članovi Boška Ban, Zdravka Bušić, Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan sudjelovali su na četvrtom, jesenskom, dijelu redovnog godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, održanom od 28. rujna do 2. listopada u Strasbourgu.
Na marginama plenarnog zasjedanja, voditelj hrvatskog izaslanstva Pavić organizirao je panel raspravu u prigodi obilježavanja 30. obljetnice članstva Hrvatske u Vijeću Europe. Rasprava je okupila predstavnike 16 organizacija civilnoga društva iz Republike Hrvatske te predstavnike Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
U svom uvodnom obraćanju, voditelj Izaslanstva Marko Pavić istaknuo je kako je Hrvatska tijekom trideset godina članstva u Vijeću Europe prošla put od zemlje koja je nakon rata primala međunarodnu pomoć do države koja svoja iskustva i znanja dijeli s drugima. Naglasio je doprinos Vijeća Europe demokratskoj preobrazbi Hrvatske i jačanju institucija te poručio kako se hrvatsko iskustvo poslijeratne obnove i europske integracije danas pretače u konkretnu potporu Ukrajini i državama zapadnog Balkana. Posebno je izdvojio pomoć Ukrajini u razminiranju, rehabilitaciji i obnovi, uključujući oporavak ranjenih ukrajinskih branitelja u hrvatskim veteranskim centrima, te potporu europskom putu susjednih država, osobito Bosne i Hercegovine, na temelju zasluga i ispunjavanja uvjeta, uz poštovanje ravnopravnosti njezinih konstitutivnih naroda i svih građana. Ujedno je naglasio važnost snažnog i neovisnog civilnog društva za otpornost demokracije te ulogu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u izgradnji sustava dugoročne i strukturirane potpore organizacijama civilnog društva.
Skupu se obratila i bivša glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić koja je ovu funkciju obnašala od 2019. do 2024. godine. Osvrnuvši se na tri desetljeća od ulaska Hrvatske u Vijeće Europe, Pejčinović Burić je istaknula kako taj jubilej predstavlja duboku transformaciju hrvatskoga društva i njegovih institucija. Naglasila je ključnu ulogu civilnog društva koje je, uz potporu europskih standarda i mehanizama, bilo neizostavan partner u izgradnji demokratske kulture, zaštiti ljudskih prava i vladavini prava. -Demokracija ne živi samo u zakonima, nego u društvu. Živo civilno društvo nije tek dodatak demokraciji, već jedan od njezinih temeljnih stupova, poručila je Pejčinović Burić. Podsjetila je pritom na uspostavu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva kao važan korak u stvaranju stabilnog i održivog sustava potpore organizacijama civilnog društva te izrazila zadovoljstvo njezinim razvojem i međunarodnom prepoznatljivošću. Pozvala je na nastavak otvorenog dijaloga i jačanje partnerstva između vlada, međunarodnih organizacija i građana. -Demokracija nije nešto što jednom zauvijek dovršimo. To je proces koji svaka generacija mora iznova braniti, obnavljati i graditi, zaključila je.
Članica Izaslanstva Zdravka Bušić istaknula je u svom obraćanju kako je pristupanje toj organizaciji 1996. godine, čemu je i osobno svjedočila u Strasbourgu, predstavljalo prvi ključni korak na putu pune europske i euroatlantske integracije Hrvatske. Povukavši emotivnu paralelu između hrvatskoga iskustva obrane od brutalne agresije u Domovinskom ratu i današnje borbe ukrajinskoga naroda, Bušić je naglasila kako bez izvojevane slobode nema demokracije te da je Hrvatska u proteklim desetljećima izrasla iz ratom razrušene zemlje u stabilnu, demokratsku i uspješnu državu. Osvrnula se i na ulogu civilnog društva koje je izraslo u nezamjenjivog partnera javnim vlastima, pri čemu hrvatski model javnog financiranja danas služi kao primjer dobre prakse drugima.
U nastavku rasprave sudionicima su se obratili predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Dražen Vikić-Topić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić te programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel te su predstavili rad svojih organizacija i područja njihova djelovanja. U svojim su se izlaganjima osvrnuli na važnost organizacija civilnoga društva u zastupanju interesa građana, zaštiti ljudskih prava i uključivanju različitih društvenih skupina te na potrebu daljnjeg jačanja suradnje između institucija i civilnog društva.
Skupu se kratko obratila i glavna tajnica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Despina Chatzivassiliou, koja je istaknula vidljiv i kontinuiran doprinos Hrvatske radu Vijeća Europe i njegove Parlamentarne skupštine. Podsjetila je pritom da su hrvatski predstavnici tijekom godina obnašali istaknute dužnosti unutar Organizacije, izdvojivši Davora Ivu Stiera, koji je 2024. predsjedao Političkom grupom Europske pučke stranke u PSVE-u, te Mariju Pejčinović Burić, glavnu tajnicu Vijeća Europe od 2019. do 2024. godine. Posebno je pohvalila i aktivan angažman hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini, naglasivši njegov doprinos radu Skupštine i promicanju vrijednosti Vijeća Europe.
Posjetitelje skupa primio je na sastanak hrvatski sudac Europskog suda za ljudska prava Davor Derenčinović. Tom je prigodom predstavio način rada i funkcioniranje Suda te pojasnio osnovne postupke i način donošenja odluka. U razgovoru koji je uslijedio predstavnici organizacija civilnoga društva imali su priliku postavljati pitanja i razmijeniti mišljenja sa sucem Derenčinovićem, osobito o proceduri odlučivanja pred Sudom i njegovoj ulozi u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Tijekom jesenskog zasjedanja Skupština je raspravljala o nizu aktualnih pitanja, među kojima su bili budući izazovi za Vijeće Europe i očuvanje njegovih temeljnih vrijednosti, usklađivanje europskih politika za veterane, sustavna potpora ukrajinskim vojnicima koji su zbog ratnih djelovanja stekli invaliditet, uloga dijaspore i migranata u jačanju društvene kohezije i demokratskog sudjelovanja, rastuće prijetnje medijskom pluralizmu i neovisnosti medija te prijetnje Međunarodnom kaznenom sudu. Raspravljalo se i o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na Rusku Federaciju, uključujući isplatu dosuđenih naknada, ubrzavanju klimatskog djelovanja uz snažnije uključivanje mladih, utjecaju umjetne inteligencije na budućnost rada, politikama za demografsku obnovu i potporu obiteljima te preustroju i pojednostavnjenju Poslovnika u dijelu koji se odnosi na vanjske i međuparlamentarne odnose Skupštine.
Održana je i rasprava o tekućim pitanjima na temu „Solidarnost s Ceutom: test za Europu“, dok su po hitnom postupku provedene dvije rasprave, o represiji i ciljanim napadima na LGBT osobe i njihove zagovornike u Turskoj te o lažnim „izborima“ u Rusiji i njezinim destabilizirajućim napadima na Europu.
U uobičajenoj raspravi o radu Skupštine između zasjedanja sudjelovali su voditelj Izaslanstva Marko Pavić i zastupnica Zdravka Bušić. Pavić se osvrnuo na europsku perspektivu država Zapadnog Balkana, istaknuvši kako Hrvatska snažno podupire proširenje Europske unije na temelju individualnih zasluga i ispunjavanja uvjeta, ali i dosljednog poštovanja vrijednosti na kojima se europski projekt temelji. Posebno je naglasio važnost Bosne i Hercegovine kao susjedne i prijateljske države te potrebu poštovanja ravnopravnosti njezinih konstitutivnih naroda i legitimnog političkog predstavljanja Hrvata. Govoreći o Srbiji, upozorio je da veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i povijesni revizionizam nisu spojivi s temeljnim europskim vrijednostima. Osvrnuvši se na odavanje državnih počasti Ratku Mladiću, podsjetio je na njegovu pravomoćnu osudu za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te na njegovu povezanost sa zločinima počinjenima u Hrvatskoj, uključujući granatiranje hrvatskih gradova, stradavanje civila i uništavanje infrastrukture. Ocijenio je da su državne počasti i sudjelovanje srbijanskih dužnosnika na pogrebu predstavljali uvredu žrtvama i presudama međunarodnih sudova.
Bušić je u svom obraćanju dodatno naglasila da poricanje međunarodno utvrđenih zločina i institucionalno veličanje njihovih počinitelja izravno proturječe vrijednostima Vijeća Europe. Istaknula je da odavanje državnih počasti pravomoćno osuđenom ratnom zločincu predstavlja ozbiljan moralni i politički problem te da takvi postupci vrijeđaju žrtve i potkopavaju vjerodostojnost međunarodne pravde. Podsjetila je i da su Mladićevi zločini, koji su kulminirali genocidom u Srebrenici, obuhvaćali i napade na hrvatske gradove, ubojstva civila te uništavanje hrvatske kulturne i industrijske infrastrukture, pritom naglasivši da za zločine počinjene u Hrvatskoj nikada nije bio optužen pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Zaključila je kako istinsko pomirenje može počivati jedino na jasnom priznanju zločina, poštovanju žrtava i odbacivanju institucionalnog veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
U nastavku zasjedanja, Skupština je raspravljala o potrebi sustavne i dugoročne potpore veteranima, osobito ukrajinskim vojnicima koji su zbog ratnih djelovanja stekli invaliditet, istaknuvši da njihova rehabilitacija i društvena reintegracija predstavljaju jedan od najvećih socijalnih izazova s kojima se Ukrajina suočava. Naglašeno je da rehabilitaciju treba promatrati kao kontinuiran proces povratka samostalnom životu, koji obuhvaća zdravstvenu i psihološku skrb, prilagodbu životnog okruženja, profesionalnu reintegraciju, obrazovanje, stanovanje i socijalnu zaštitu. Skupština je pozvala države članice da dio sredstava namijenjenih obnovi Ukrajine usmjere upravo na rehabilitaciju i reintegraciju veterana i civila s invaliditetom te da ojačaju potporu njihovim obiteljima i bivšim ratnim zarobljenicima. Ujedno je istaknuta potreba uspostave cjelovitih i usklađenih politika za zaštitu prava i dostojanstva veterana diljem Europe. U raspravi o ovoj temi sudjelovala je zastupnica Zdravka Bušić koja je istaknula kako iskustvo pokazuje da posljedice rata traju dugo nakon završetka sukoba, a za mnoge i cijeli život. Naglasila je da će upravo rehabilitacija i društvena reintegracija veterana biti jedan od najvećih izazova za Ukrajinu u godinama koje dolaze te da ih treba prepoznati kao jedan od temeljnih prioriteta njezine obnove. Poručila je kako je, uz obnovu gradova i infrastrukture, nužno osigurati zdravstvenu i psihološku pomoć, potporu društvenoj integraciji te veteranima omogućiti dostojanstveno i poštovano mjesto u društvu. -Svako će se društvo prosuđivati prema tome kako se odnosi prema svojim veteranima, jer oni koji zaborave svoje veterane zaboravljaju što prava sloboda znači, zaključila je Bušić.
Zastupnik Ivan Račan obratio se Skupštini uime Političke grupe socijalista u raspravi o lažnim „izborima“ u Rusiji i njezinim destabilizirajućim napadima na Europu te o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na Rusku Federaciju. Govoreći o političkom sustavu u Rusiji, upozorio je na onemogućavanje djelovanja oporbenih kandidata, manipulacije izbornim procesom i dugotrajnu centralizaciju vlasti, uključujući postupno ukidanje autonomije regionalnih i lokalnih razina, ocijenivši da takav sustav ne zadovoljava demokratske standarde. Naglasio je kako zamrzavanje ruske imovine samo po sebi nije dovoljno te kako je potrebno razviti pravne mehanizme kojima bi se ruska državna imovina mogla koristiti za izvršenje pravomoćnih presuda Europskog suda za ljudska prava i isplatu dosuđenih naknada žrtvama. Istaknuo je kako pravni rizici moraju biti pažljivo riješeni, ali ne smiju postati trajna prepreka provedbi presuda, te da je potrebno djelovati kroz usklađene mjere država članica, Europske unije i međunarodnih kompenzacijskih mehanizama. Naglasio je da se ne radi o proizvoljnoj konfiskaciji ruske imovine, nego o uspostavi pravno utemeljenog načina da Rusija podmiri obveze koje joj je Sud već pravomoćno naložio.
Tijekom jesenskog zasjedanja održana je i uobičajena razmjena mišljenja s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom, a Skupštini su se obratili knez Monaka Albert II., predsjednik Europskog suda za ljudska prava Mattias Guyomar, njemački savezni ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, predsjednik Portugala António José Martins Seguro te ministrica vanjskih poslova i suradnje Monaka i predsjedavajuća Odborom ministara Vijeća Europe Isabelle Berro-Amadeï.
Prvog dana zasjedanja dodijeljena je četrnaesta po redu nagrada za izvanredne aktivnosti civilnog društva u borbi za ljudska prava „Vaclav Havel“, koju Skupština dodjeljuje pojedincima ili nevladinim institucijama, a koje su se svojim aktivnostima posebno istaknule na tom polju. Ove godine nagradu je dobila je iranska odvjetnica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh.