Grad Hvar - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Andro Krstulović Opara sudjelovao je u subotu na svečanosti otkrivanja i blagoslova Spomen-ploče posvećene velikom jubileju hrvatske povijesti – 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, autorskoga djela akademika Kuzme Kovačića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Hvaru te jednog od organizatora svečanosti uz Grad Hvar i gradonačelnika Šimu Ravlića. Svečanosti je nazočio i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Nakon što je Hrvatski sabor jednoglasno izglasao i proglasio 2025. godinu Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, događaj u Hvaru pridružio se nizu svečanosti kojima se diljem Hrvatske podsjeća na formiranje hrvatske srednjovjekovne države i njezino međunarodno priznanje.
Otok Hvar i grad Hvar dio su dalmatinskog prostora u kojem se u ranom srednjem vijeku ispisuju rane stranice hrvatske državnosti. U dalmatinskim gradovima i na širem dalmatinskom području hrvatski vladari već u 10. stoljeću ostvaruju politički i crkveni utjecaj, što potvrđuju crkveni sabori održani u Splitu 925. i 928. godine.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara istaknuo je kako se izravne posljedice slavljenja ove velike obljetnice, koja se diljem Hrvatske obilježavala nizom skupova i izložbi te podizanjem spomenika i spomen-ploča, prepoznaju i danas. - Ne samo kao čin prisjećanja na prošlost, nego i kao snažna afirmacija vrijednosti koje nas povezuju u sadašnjosti i obvezuju prema budućnosti, kao trajna lekcija svima koji dolaze nakon nas o važnosti očuvanja zajedničkoga povijesnog pamćenja, naglasio je Krstulović Opara.
U tom kontekstu, katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika, nameće se kao snažan simbol i prirodno središte crkvenog i javnog života grada Hvara u obilježavanju ove velike obljetnice. Posvećena rimskom papi i mučeniku iz ranokršćanskog razdoblja, ona svjedoči o dugom kontinuitetu kršćanske tradicije na ovim prostorima te o pripadnosti Hvara zapadnom kulturnom i civilizacijskom krugu kojemu je pripadala i srednjovjekovna hrvatska država. Obilježavanje 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva podsjetnik je na trajnost hrvatske državne ideje, na povijesnu povezanost hrvatskoga kopna i obale te na važnost očuvanja kulturne i povijesne baštine kao temelja nacionalnog identiteta. Spomen-ploča postavljena u Hvaru na povijesnoj zgradi hvarskog Arsenala i najstarijeg komunalnog kazališta u Europi svjedoči o pripadnosti hrvatske povijesti, kulture, baštine i identiteta zapadno kršćanskoj civilizaciji.