10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 78. sjednici, održanoj 5. ožujka 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima, drugo čitanje, P.Z. broj 591, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima P.Z. broj 590. i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti P.Z. broj 592.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona uređuje se postupak imenovanja, razrješenje ravnatelja, odnosno dijela članova upravnog vijeća javnoga muzeja kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jednako tako, uvažavajući važnost digitalizacije kulturne baštine ovim Zakonom uređuje se da su javni muzeji dužni donijeti plan digitalizacije muzejske građe i muzejske dokumentacije i objaviti ga na svojim mrežnim stranicama te ga dostaviti Muzejskom dokumentacijskom centru, središnjem tijelu Sustava muzeja Republike Hrvatske. Također, ovim Zakonom uređuje se izrada i prodaja suvenira i predmeta vezanih uz fundus i program muzeja te prodaja svih publikacija, kataloga, knjiga, časopisa, plakata, grafika u vlastitom izdanju ili izdanju drugih muzejskih ustanova i nakladnika vezanih uz muzejsku građu i muzejsku djelatnost, kulturu i zaštitu kulturne i prirodne baštine. Predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu iz rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon kraće rasprave Odbor je većinom glasova (6 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  muzejima.

Odbor je jednoglasno (7 „ZA“) donio zaključak: 

Na temelju članka 247. stavka 3., Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda: Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, P.Z. broj 590, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima P.Z. broj 591 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti P.Z. broj 592 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 78. sjednici, održanoj 5. ožujka 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. broj 592, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima P.Z. broj 590 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima P.Z. broj 591.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona uređuje se postupak imenovanja, odnosno razrješenje ravnatelja odnosno dijela članova upravnog vijeća javnih knjižnica kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, uvažavajući činjenicu kako se digitalizacijom kulturne baštine otvaraju znatno veće mogućnosti za njezinu upotrebu u stvaranju novih proizvoda i usluga, posebice za stvaranje kulturnih sadržaja lako dostupnih za ponovno korištenje u obrazovanju, umjetnosti, znanosti i gospodarstvu, ovim Zakonom uređuje se da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi. Osim toga, izmjenama i dopunama Zakon o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti usklađuje se sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. 

Nakon kraće rasprave Odbor je većinom glasova (6 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Odbor je jednoglasno (7 „ZA“) donio zaključak: 

Na temelju članka 247. stavka 3., Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda: Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, P.Z. broj 590, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima P.Z. broj 591 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti P.Z. broj 592 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 78. sjednici, održanoj 5. ožujka 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, drugo čitanje, P.Z. broj 590, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima P.Z. broj 591 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti P.Z. broj 592.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim zakonom uređuje imenovanje, odnosno razrješenje ravnatelja i članova upravnog vijeća arhiva kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uređuje se da Hrvatski državni arhiv koordinira izradu i donosi plan digitalizacije arhivskog gradiva u državnim arhivima u Republici Hrvatskoj. Osim toga, predloženim izmjenama i dopunama Zakon o arhivskom gradivu i arhivima usklađuje se sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22). Predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu iz rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon kraće rasprave Odbor je većinom glasova (6 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Odbor je jednoglasno (7 „ZA“) donio zaključak: 

Na temelju članka 247. stavka 3., Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda: Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, P.Z. broj 590, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima P.Z. broj 591 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti P.Z. broj 592 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine Prijedlog Odluke o razrješenju člana Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je, sukladno članku 8. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine broj 57/22), utvrđeno da  Hrvatskom zakladom za znanost upravlja Upravni odbor koji ima sedam članova. Jednako tako, odredbama istog Zakona definiran je postupak imenovanja i razrješenja Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost. U tom smislu, a uvažavajući činjenicu da je dosadašnji član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost zatražio razrješenje, Vlada Republike Hrvatske je sukladno navedenom Zakonu na sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine utvrdila Prijedlog Odluke o razrješenju člana Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (9 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (9 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O IMENOVANJU ČLANICE UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA                                 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, P.Z. 631 prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. veljače 2024. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima uvodi mogućnost dodatnog financiranja razvoja i proizvodnje hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača kroz mogućnost da se iznos sredstava uplaćenih kao razna fiskalna davanja investira u nova audiovizualna djela. Time bi se pridonijelo njihovoj kvaliteti, stabilnosti razvoja neovisnih proizvođača, razvoju hrvatskoga kulturnog proizvoda te poticanju razvoja struke i rastu zapošljavanja. Također, budući da su tehnološki napredak i posljedice pandemije bolesti COVID-19 značajno utjecale na stvaranje, proizvodnju, distribuciju i potražnju audiovizualnog sektora na globalnoj razini, predloženim zakonom omogućilo bi se povećanje kvalitete i konkurentnosti hrvatskog kulturnog proizvoda i hrvatskih produkcijskih kuća na međunarodnoj razini kroz uspostavu novih izvora i načina financiranja.

Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno (9 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA                                 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine Prijedlog odluke o imenovanju Povjerenstva za prigovore koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine broj 57/22) utvrđeno da su tijela Hrvatske zaklade za znanost: Upravni odbor Zaklade, Upravitelj Zaklade i Povjerenstvo za prigovore. Isto tako odredbom članaka 12. stavka 2 Zakona određeno je da Povjerenstvo za prigovore ima pet članova koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. S tim u svezi Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 30. studenoga 2023. na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila je Prijedlog odluke o imenovanju Povjerenstva za prigovore.

Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je većinom glasova (6 „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA PRIGOVRE 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 76. sjednici, održanoj 14. veljače 2024. godine, Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, P.Z. E. 627, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija.

Ministrica je istaknula kako se predloženim zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uređuje način proglašenja statusa kulturnog dobra, kriteriji vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara. Također, Prijedlog uređuje postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru, standarde i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Donošenje ovog Zakona pojednostavit će se način proglašenja statusa kulturnog dobra na temelju jasno utvrđenih kriterija. 

Također, unaprijedit će se stanje kulturnih dobara propisivanjem i provođenjem općih mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te javno dostupnih dokumenata koji obvezno sadrže mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. 
Nadalje, detaljno će se urediti i pojednostaviti postupci za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta. Isto tako, jasno će biti propisani standardi i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara što će osigurati bolju provedbu redovitog održavanja i drugih mjera od strane vlasnika, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja. 
Također, uredit će se upravljanje kulturnim dobrima i donošenje plana upravljanja radi poboljšanja stanja kulturnih dobara te će se osigurati unaprjeđenje pripreme i provedbe zaštite kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima. Isto tako, uredit će se način financiranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje navedenog Zakona ocijenivši da je riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen te će osigurati sveobuhvatnu reformu načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom.
Nakon  provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 75. sjednici, održanoj 24. siječnja 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, drugo čitanje, P.Z. broj 572, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja.

Ministar je pojasnio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona u prvom čitanju. U tom smislu naveo je kako je ovim Prijedlogom izmijenjen članak 3. stavak 2. na način da sada propisuje da hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom standardnom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke europskom pučkom pravobranitelju (europskom ombudsmanu). Isto tako, člankom 6. stavkom 3. Prijedloga preciznije je propisano da ovaj Prijedlog ne ograničava primjenu ustavnoga zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, zakona kojim se uređuje uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj kao ni primjenu zakona kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Hrvatskoj. Također, s ciljem snažnije institucionalne potpore Vijeću za hrvatski jezik, u odnosu na Prijedlog zakona dorađen je članak 17. stavak 2. na način da je u Konačnom prijedlogu zakona propisano da je sjedište Vijeća u ministarstvu nadležnom za kulturu koje za Vijeće obavlja administrativne, tehničke i pravne poslove. Dorađen je i članak 10. stavak 4. koji se odnosi na obvezu lektora da sustavno izvješćuju Vijeće s ciljem terminološke ujednačenosti hrvatskoga standardnog jezika u službenim dokumentima na nacionalnoj i europskoj razini.

 U raspravi je istaknuto mišljenje pojedinih članova Odbora da nije potrebno donositi Zakon o hrvatskom jeziku budući da u Republici Hrvatskoj postoji sustavna zakonska regulativa koja uređuje upotrebu hrvatskog jezika u javnom prostoru. Također, istaknuto je mišljenje da bi u sastavu Vijeća za hrvatski jezik trebao biti zastupljen predstavnik udruženja književnika kao i da bi sjedište Vijeća trebalo biti u nekoj drugoj znanstvenoj instituciji, a ne u ministarstvu nadležnom za kulturu.

Suprotno tome, većina članova Odbora podržala je donošenje Zakona o hrvatskom jeziku ocijenivši kako će njegova implementacija istaknuti vrijednost hrvatskoga jezika kao instrumenta kroz koji progovara identitet, povijest i kultura naroda, a što je osobito važno za njegovo očuvanje i razvoj. U raspravi je također navedeno da i druge zemlje u Europskoj uniji imaju slične zakone koje usmjeravaju svoju pozornost na jezik kao kulturnu baštinu ili zaštićeno kulturno dobro.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 „ZA“ i  3 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O HRVATSKOM JEZIKU 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 74. sjednici održanoj 15. siječnja 2024. godine Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, potpredsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, potpredsjednika i članice Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je postupak imenovanja i razrješenja predsjednika, potpredsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata definiran člankom 12. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (Narodne novine broj 178/04).  U tom smislu, a uvažavajući činjenicu da je dosadašnjim članovima Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata istekao mandat od četiri godina, Vlada Republike Hrvatske je sukladno navedenom Zakonu na sjednici održanoj 2. studenoga 2023. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnog Vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata kao i Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno ( 7 „ZA“) odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno  (7„ZA“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ODLUKE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANICE UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre potpredsjednik Odbora.

                                                                                   PREDSJEDNICA ODBORA                                 

                     izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 73. sjednici, održanoj 15. prosinca 2023. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 30. listopada 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA.022-03/23-12/111, URBROJ: 50301-29/23-23-9  od  7. prosinca 2023. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izv. prof. dr. sc. Ante Nazor.

 Centar je u 2022. godini preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: oko 2 d/m konvencionalnog gradiva, 75 jedinica nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 10.000 fotografija, 35 digitalnih vojnih zemljovida, 2.484 časopisa periodike iz razdoblja od 1951. do 2021. godine, 18 sati memoarskog gradiva odnosno 378 kartica teksta memoarskog gradiva.
Također, tijekom 2022. godine nastavljena je digitalizacija gradiva i program zaštite arhivskog gradiva. Do kraja godine izvršeno je zaštitno snimanje 8.043 pojedinačnih negativa stvaratelja, te je dio obrađenih snimaka priključen Zbirci fotografija Centra.
Isto tako, u 2022. godini digitalizirano je 100.603 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. Tako je do kraja 2022. godine Centar ukupno imao digitaliziranih oko 2 TB arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.
Istaknuto je da je nastavljen rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos i ažuriranje podataka u bazu podataka Centra o smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, ali i smrtno stradalim hrvatskim građanima te Hrvatima i pripadnicima HVO-a na području Bosne i Hercegovine. U okviru svoje djelatnosti Centar je provodio znanstveno istraživanje Domovinskog rata, organizirao stručne i znanstvene skupove o Domovinskom ratu, promocije izdavačke djelatnosti Centra, predavanja o Domovinskom ratu učenicima u školama kao i polaznicima Hrvatskog vojnog učilišta.
Isto tako Centar je u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža iz Zagreba započeo rad na projektu izrade enciklopedijskog portala Domovinskog rata. Tijekom prosinca 2022. godine napravljene su i sve potrebne pripreme i dogovor s grafičkim dizajnerom u vezi s tehničkim i vizualnim izgledom Portala Enciklopedije Domovinskog rata. Centar je samostalno ili u suizdavaštvu u 2022. godini objavio 7 knjiga.
U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Centra ocijenivši kako je iz Izvješća razvidno da su tijekom 2022. godine ostvarene sve planirane aktivnosti koje se odnose  na sređivanje i zaštitu arhivskog gradiva. Isto tako, u raspravi naglašena je važnost Centra u smislu  daljnje prezentacije suvremene hrvatske povijesti.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  zaključka 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG  MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

 izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 72. sjednici, održanoj 13. prosinca 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 606, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da je ovaj Prijedlog rezultat reformskih procesa predviđenih Nacionalnom razvojnom strategijom kao i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti koji predviđa strukturnu reformu, značajna financijska ulaganja i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja. U tom kontekstu navela je da je glavni cilj omogućiti svim učenicima u Hrvatskoj jednake šanse za osobni razvoj i pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja, a samim time i višu razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ovaj Prijedlog osnivačima školskih ustanova uvodi mogućnost da samostalno utvrđuju upisna područja osnovnih škola koja su do sada bila propisana mrežom školskih ustanova. Također, kako bi se u školama osigurao što veći broj stručnih radnika, osobito u deficitarnim strukama, predlaže se mogućnost zapošljavanja stručnih učitelja i nastavnika do 67. godine života na određeno vrijeme te mogućnost zapošljavanja korisnika državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe koji su, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzeli obavezu rada u školi. Isto tako, radi modernizacije i digitalizacije sustava te administrativnog rasterećenja roditelja, uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece, kao i omogućavanje ispričavanja izostanaka učenika putem e-Dnevnika.

Također, kako bi se osigurala viša razina zaštite prava djece u školama, uvodi se mogućnost ravnateljima škola da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Ostale izmjene Prijedloga odnose se na poboljšanje uvjeta rada škola osnovanih temeljem međunarodnih te bilateralnih ugovora i sporazuma, te mogućnost upućivanja odgojno-obrazovnih radnika na rad u Europske škole i njihov povratak na radno mjesto u školi.

Također, dodatno se uređuju odredbe vezane uz provedbu nastave u kući za djecu s teškoćama koja će se moći organizirati i na prijedlog liječnika školske medicine, što do sada nije bilo moguće, a zbog mogućih izvanrednih situacija omogućuje se organizacija nastave na daljinu.

Mišljenje pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona iznijela je zamjenica pučke pravobraniteljice koja se osvrnula na potrebu dorade članka 4., 5., 6., 9. i 20. Prijedloga.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga ocijenivši kako bi implementacija istoga modernizirala sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Također, pohvaljena su rješenja koja se odnose na mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, zatim organizacija nastave u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi kao i reguliranje statusa zaposlenika u školskoj ustanovi u slučajevima postojanje kaznene prijave protiv spolnog zlostavljanja djeteta. Ukazano je na potrebu da „spomenica“ ostane dio obvezne pedagoške dokumentacije kao i do sada. S ciljem unaprjeđenja zakonskog prijedloga istaknuta je potreba dorade članaka 12., 14., i 17. Prijedloga. Nadalje, istaknuta je potreba preciziranja odredbi koje se odnose na korištenje e-Dnevnika u svrhu opravdavanja izostanaka učenika. 

Zaključno u raspravi je ukazano na potrebu usklađenja članka 8. i 19. Prijedloga sa Zakonom o radu te je također izraženo mišljenje da bi predložena zakonska rješenja mogla implicirati segregacijske procese romske populacije, s obzirom na to da se izmjenama Zakona predlaže da je odluka o upisnom području pojedine osnovne škole isključiva odgovornost JLP(R)S.

Mišljenje je pojedinih članova Odbora da se ovaj Prijedlog trebao donositi po redovnom postupku s obzirom da se radi o jednom od temeljnih propisa koji reguliraju područje odgoja i obrazovanja. U tom smislu istaknuto je da se e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trebalo provesti u roku dužem od 15 dana od trenutka upućivanja Nacrta Prijedloga u proceduru. 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova  (7 „ZA“ i  2 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 71. sjednici, održanoj 30. studenoga 2023. godine, Prijedlog zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskom saboru aktom od 13. srpnja 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predlagateljica. 

Predlagateljica je obrazložila  Prijedlog u dijelu koji se odnosi na Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. U tom smislu smatra da pojedine odredbe Ugovora nisu u skladu s člankom 14. Ustava Republike Hrvatske. 

Isto tako, Ugovorom između Svete stolice i Republike Hrvatske po njezinom se mišljenju značajno narušava načelo jednakosti pred zakonom, a Katolička crkva dovodi u povlašteni položaj u odnosu na druge vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj. Također, javne institucije unutar kojih Katolička crkva djeluje i koje je financiraju nemaju nikakav utjecaj na izbor kadrova, programa i udžbenika po kojima se radi. 
Predlagateljica smatra i da su djeca koja ne sudjeluju u nastavi vjeronauka u neravnopravnom položaju jer se iz njihove svjedodžbe o uspjehu (koja je javni dokument) može tumačiti pripadnost ili odnos prema religiji, što je, smatra, u potpunoj suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava. 

Smatra i da je, kao posljedica ovog Ugovora, nastao niz situacija kojima se narušavaju temeljna ustavna načela u Republici Hrvatskoj, kao što su jednakost pred zakonom, sloboda vjeroispovijesti te odvojenost crkve i države.

U raspravi većina članova Odbora nije podržala navedeni Prijedlog. Isto tako u raspravi pojedini članovi istaknuli su problematiku materijalnih sredstava, bržeg profesionalnog  napredovanja vjeroučitelja u odnosu na druge učitelje zaposlene u odgojno-obrazovnim ustanovama u  Republici Hrvatskoj. 

Nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 ZA i 3 PROTIV) Odbor nije podržao Prijedlog zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske predlagateljice zastupnice Anke Mrak Taritaš.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 70. sjednici, održanoj 22. studenoga 2023. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2022. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 9. lipnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA:021-03/23-09/40, URBROJ:50-23-4 od 19. listopada 2023. godine.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica podnositelja.

Predstavnica podnositelja Izvješća istaknula je da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u 2022. godini navršila 161 godinu od svog osnutaka. 
Također, navela je da je djelovanje Akademije tijekom 2022. godine u velikoj mjeri bilo obilježeno postupcima obnove njezinih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020. godine. 
Isto tako, naglasila je da su redovite skupštine HAZU održane u travnju i prosincu, dok su održane i dvije izborne skupštine - jedna za izbor novih članova HAZU, a druga za izbor Predsjedništva Akademije u mandatu 2023. – 2026. godine. 
U 2022. godini Akademija je izabrala 16 novih redovitih članova, pet dopisnih članova i pet članova suradnika. Na kraju 2022. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti imala je 131 redovitog člana, 108 dopisnih članova i 77 članova suradnika. 
Isto tako, naglasila je da su aktivnosti tijekom 2022. godine iscrpno prikazane u 126. knjizi Ljetopisa. 

Bez rasprave Odbor je većinom glasova (7 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U 2022. GODINI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                         PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 70. sjednici, održanoj 22. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, prvo čitanje, P.Z. broj 590, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je digitalizacija gradiva ključni trend u arhivskoj djelatnosti pri čemu su iskustva iz proteklog razdoblja ukazala na nužnost utvrđivanja prioriteta i razvoj specifičnih stručnih kompetencija nužnih za rad s elektroničkim gradivom i digitalizaciju. 
S tim u svezi izmjenama i dopunama ovog Prijedloga predlaže se da Hrvatski državni arhiv koordinira izradu i donosi plan digitalizacije arhivskog gradiva u državnim arhivima u Republici Hrvatskoj. 
Također, Prijedlog normira uređenje imenovanja, odnosno razrješenja ravnatelja i članova upravnog vijeća arhiva kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako, ovim Prijedlogom usklađuje se Zakon o arhivskom gradivu i arhivima sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.).
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima i  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 70. sjednici, održanoj 22. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima, prvo čitanje, P.Z. broj 591, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom uređuje imenovanje, odnosno razrješenje ravnatelja, odnosno dijela članova upravnog vijeća javnoga muzeja, zatim obveza donošenja plana digitalizacije muzejske građe i muzejske dokumentacije. 
Također, ovim Prijedlogom uređuje se izrada i prodaja suvenira i predmeta vezanih uz fundus i program muzeja te prodaju svih publikacija, kataloga, knjiga, časopisa, plakata, grafika u vlastitom izdanju ili izdanju drugih muzejskih ustanova i nakladnika vezanih uz muzejsku građu i muzejsku djelatnost, kulturu i zaštitu kulture. 
Ovim Prijedlogom usklađuje se Zakon o muzejima sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.).
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti.
U raspravi  je s ciljem unaprjeđenja muzejske djelatnosti a u smislu očuvanja kulturnog identiteta ukazano na značaj i važnost osiguravanja redovite izdavačke djelatnosti znanstvenih muzejskih časopisa koji u Hrvatskoj baštine tradiciju izdavanja još iz vremena 19. stoljeća.  
Također, u raspravi je ukazano na problematiku isplate troškova za povremene radnike koji su angažirani na brojnim arheološkim nalazištima i lokalitetima, a koji nisu zaposlenici muzeja. Jednako tako ukazano je na potrebu dorade članka 6. Prijedloga koji se odnosi na imenovanje ravnatelja javnih muzeja.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 70. sjednici, održanoj 22. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. broj 592, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom uređuje imenovanje, odnosno razrješenje ravnatelja odnosno dijela članova upravnog vijeća javnih knjižnica. 
Također, ovim Prijedlogom uređuje se da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi. Nadalje, Prijedlogom se usklađuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.).
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima i  Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 „ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 
                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 69. sjednici, održanoj 15. studenoga 2023. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je kretanje prihoda Državnog proračuna u razdoblju 2024. – 2026. određeno projiciranim kretanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir cjelogodišnji fiskalni učinak mjera koje je Vlada Republike Hrvatske donijela u svrhu zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, kao i učinak porezne reforme u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje, a koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2024. godine. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini. Ukupni prihodi Državnog proračuna planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura, dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardu eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura, dok su ukupni rashodi Državnog proračuna planirani u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2% ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura.

Na poziciji Ministarstva kulture i medija predviđena su sredstva u iznosu 544.220.604 eura što u odnosu na 2023. godinu predstavlja povećanje za 19,3%. Predstavljajući Prijedlog  Državnog proračuna za 2024. godinu na poziciji Ministarstva kulture i medija ministrica je istaknula da se najveća povećanja odnose na povećanje plaća djelatnika ustanova u kulturi, zatim ulaganja u arhivsku infrastrukturu, jednako kao i povećanje sredstava na poziciji kulturne baštine te povećanje sredstava na poziciji HAVC-a. Također, ministrica je navela da je ovim Prijedlogom proračuna uvedena nova stavka kojom su osigurana sredstva za izgradnju druge scene Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.                                                                                                    
Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanju previđena su sredstva u iznosu od 3.846.601.695 eura što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za 9,2%. Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuo je da se najveća povećanja, između ostalog, odnose na povećanje plaća djelatnika u obrazovnom sustavu u okviru reforme plaća koja obuhvaća povećanje plaće osnovice za državne i javne službenike, zatim povećanje božićnice te uvođenje novog prava na uskrsnicu. Također, istaknuo je da se ovim Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske, a s ciljem razvoja kvalitetnog sustava predškolskog odgoja i obrazovanja i njegove dostupnosti svoj djeci u Republici Hrvatskoj, osiguravaju sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Jednako tako, istaknuo je da su naporima Vlade Republike Hrvatske osigurana sredstva za provođenje Nacionalne potpore za prehranu učenicima u osnovnim školama.

Predstavnik HAZU-a istaknuo je da su Prijedlogom Državnog proračuna za 2024. na poziciji HAZU planirani prihodi smanjeni u odnosu na 2023. godinu, ali je naglasio da su proračunska sredstva za financiranje redovite djelatnosti Akademije planirana u iznosu od 21.147.844 eura i u odnosu na 2023. godinu veća su za 11.464.469 eura pri čemu se povećanje u najvećoj mjeri odnosi za završetak konstrukcije obnove zgrada HAZU. Isto tako, prijedlogom Državnog proračuna za 2024. godinu utvrđen je plan ukupnih rashoda koji je svrstan u dvije kategorije i to rashodi poslovanja koji iznose 12.237.909 eura i rashodi za nabavku nefinancijske imovine koji iznose 10.429.599 eura.                                                                                                                                                                            
    
Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno (7 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 69. sjednici, održanoj 15. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. broj 581, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima, zatim trošenje proračunskih sredstava, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio, poticajne mjere u gospodarstvu i dr.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 68. sjednici, održanoj 9. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, prvo čitanje, P.Z. broj 572, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja. 

Ministar je istaknuo da je člankom 12. stavkom 1. Ustava određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Osim ustavnih odredbi o položaju hrvatskoga jezika, u zakonodavstvu Republike Hrvatske ne postoji propis koji na jedinstven način propisuje uporabu hrvatskoga jezika. 

Hrvatski jezik materinski je jezik pripadnika hrvatskoga naroda i najvećega broja stanovnika u  Republici Hrvatskoj.  Također, njime se služe i Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao i pripadnici hrvatske nacionalne manjine i jezične zajednice u drugim državama u kojima žive pripadnici hrvatske jezične zajednice. 

Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik (koji se tradicionalno zove i hrvatskim književnim jezikom i hrvatskim jezikom) u svim svojim funkcionalnim stilovima, jezik cjelokupne književne baštine na hrvatskom jeziku, kao i hrvatska narječja (čakavsko, kajkavsko i štokavsko) i njihove idiome te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu. Hrvatski standardni jezik sustav je uređen normom na svim jezičnim razinama, autonoman je i neovisan o drugim idiomima hrvatskoga jezika te je nužno da svi uče njegova pravila tijekom školovanja. Hrvatski standardni jezik omogućuje nesmetano i jasno sporazumijevanje na svim područjima. Hrvatski standardni jezik jedan je od službenih jezika Europske unije i hrvatski državljani imaju pravo obraćati se institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor. 

Hrvatski jezik u svojoj je ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture, koji su dijelovi europskoga identiteta i europske kulture. Stoga je skrb za hrvatski jezik i njegove idiome, kao bitne odrednice nematerijalne kulturne baštine i nasljeđa hrvatskoga naroda, dužnost države i državnih ustanova, što je osobito važno za njegovo očuvanje, njegovanje i budući razvoj. 

Očuvanje hrvatskoga identiteta, njegovanje tradicije, kulture i hrvatskoga jezika, skrb za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture unaprjeđivanjem sustava poučavanja hrvatskoga kao inoga (drugoga, stranoga i nasljednoga) jezika kako bi se olakšali suradnja, povratak i integracija Hrvata u Hrvatsku predviđeno je i Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. I druge zemlje članice Europske unije, sukladno svojim potrebama i vlastitim posebnostima, uporabu svojih službenih ili državnih jezika određuju posebnim zakonom o jeziku ili zakonskim propisima. 

Zakonska regulacija službene i javne uporabe hrvatskoga jezika u pravnom je sustavu komplementarna sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Javnopravna tijela dužna su osigurati jezično lektoriranje svojih akata, publikacija i dokumenata.

Zakonom se predlaže osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskoga savjetodavnog tijela koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi i koje će se baviti pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, kao i raznolikosti narječnih idioma te njihovih specifičnih funkcionalnih uporaba. Hrvatski jezik svakodnevno se razvija i obogaćuje ukorak s potrebama suvremenoga društva te je u nacionalnom interesu da se razvija sustavno i u okvirima struke, što se namjerava postići ovim zakonom. Kandidate za članove Vijeća, uključujući i predsjednika, predlažu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, javna sveučilišta u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Splitu te Sveučilište Jurje Dobrile u Puli), Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja i ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove.

U raspravi je izneseno da je u pripremi Prijedloga zakona prihvaćen velik broj od ukupno 323 primjedbi izrečenih u javnoj raspravi. 

Nadalje, član Odbora podsjetio je da je Ministarstvo kulture 2019. godine uvrstilo Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što među zaštićena nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske. Štokavsko narječje (jedno od tri ravnopravna narječja, uz čakavsko i kajkavsko) odabrano je kao osnovica standardnoga jezika koji svi u Republici Hrvatskoj trebaju učiti da bi se mogli sporazumijevati.

Navedeno je da i druge zemlje u Europskoj uniji imaju slične zakone; dvije su skupine zemalja: jedna skupina zemalja (nordijsko-baltičke zemlje) ima zakone usmjerene su na jezičnu vještinu i jezično znanje, a druga grupa zemalja (Poljska i Slovačka) usmjeravaju svoju pozornost na jezik kao kulturnu baštinu ili zaštićeno kulturno dobro.

Istaknuto je kako će Vijeće za hrvatski jezik imati značajnu ulogu kada je posrijedi važan posao usklađivanja terminologije s jezicima koji su službeni jezici u Europskoj uniji, kao i ocjenjivanje stupnja višejezičnosti neophodnog za društvenu zajednicu, vezano za integraciju stranaca koji su inojezični. Jednako tako, posebno je pohvaljeno što se u Prijedlogu zakona spominje hrvatska ćirilica (bosančica).

S druge strane, izraženo je mišljenje pojedinih članova Odbora da nije potrebno donositi zakon o hrvatskom jeziku, jer je najbolji način zaštite jezika njegovo proučavanje i podučavanje. Nadalje, iznesena je primjedbe s obzirom na to da udruge književnika i novinara nisu bili uključene u izradu zakona, a niti su među predlagateljima članova Vijeća.  U tom smislu, postavljeno je pitanje zbog čega su samo neka javna sveučilišta predlagatelji članova Vijeća, te zašto je Ministarstvo znanosti i obrazovanja autor prijedloga zakona, a ne Ministarstvo kulture i medija (primjerice u Sloveniji je nositelj svih jezičnih pitanja Ministarstvo kulture).  Isto tako, iznesena je primjedba i na sam naziv zakona. 

Nadalje, ukazano je na potrebu korigiranja i dorade Prijedloga zakona i to članaka 6. st. 3., čl. 8. st. 1. i 2., čl. 11. st. 5., čl. 15. st. 1. koji se tiču odnosa prema manjinskim jezicima i pismima. 

Kao posljedice donošenja ovog zakona očekuje se zapošljavanje lektora (postavlja se pitanje koliki je to trošak), donošenje nacionalnog plana hrvatske jezične politike i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik. Budući da će Vijeće imati kao zadatak skrb o hrvatskom jeziku, nejasno je na koji način će se ono skrbiti za hrvatski jezik. 

Također je izraženo mišljenje da bez hrvatskog standardnog jezika nema javnog jezika, ali da on nije javni jezik, te da u hrvatskom javnom jeziku kao institutu ne sudjeluju samo lingvisti nego i govornici najrazličitijih vrsta, sa svojom živom komunikacijom. S obzirom na navedeno treba dati prostor naročito za nove moderne tehnologije i novu vrstu pismenosti. Hrvatski kao jezik s malim brojem govornika, s moćnim ekonomskim jezicima oko sebe i globalno, treba naći neke mehanizme kako zaštititi jezik. Također, govornici trebaju biti slobodni u izboru riječi i konstrukcija. U jeziku mora postojati pravo izbora kao temeljno ustavno pravo. Jezični osjećaj, jezična svijest mora biti slobodna. 

Izrečeno je mišljenje da se jezik opisuje, a ne propisuje. Izvorni govornici/ce hrvatskog jezika temeljem vlastitog jezičnog osjećaja jedini su pravi jezični autoriteti za vlastiti materinski jezik, a to ne može biti Vijeće. Izrečena je i primjedba za korištenje termina kurikul, a ne kurikulum kao u dosadašnjim zakonima (članak 13.).

U odgovoru na postavljena pitanja ministar je naglasio da ovaj Zakon ne zabranjuje korištenje narječja ni dijalekata niti ograničava umjetničko izražavanje. Zakon se ne odnosi na umjetničko izražavanje te zbog toga nisu u radnu skupinu uključene udruge književnika i novinara. Među predlagatelje kandidata za Vijeće uvrštena su ona javna sveučilišta koja imaju studij ili katedru za hrvatski jezik. Nadalje, na ovom Prijedlogu zakona se radilo dugo, a troškovi koji se očekuju bit će osigurani na poziciji Instituta za hrvatski jezik u kojem će biti sjedište Vijeća i koji će za vijeće obavljati administrativne, stručne, tehničke i pravne poslove.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 „ZA“ i 2 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 67. sjednici, održanoj 25. listopada 2023. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2020. – srpanj 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, aktom od 14. siječnja 2022. godine i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2021. – ožujak 2023., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, aktom od 19. travnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnim izvješćima raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora o navedenim točkama provedena je objedinjena rasprava.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 21. srpnja 2023. godine, KLASA:021-03/22-09/03, URBROJ:50-23-04 i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 21. srpnja 2023. godine, KLASA: 021-03/23-09/30, URROJ: 50-23-04.   

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja izvješća.

Predstavnik podnositelja istaknuo je da je Odlukom Hrvatskog sabora (Narodne novine broj 81/2023.) imenovan novi saziv Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalnog vijeća) kao stručnog tijela koje predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu predsjednik Nacionalnog vijeća osvrnuo se na nadležnost Nacionalnog vijeća koje, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ima ulogu savjetodavnog tijela koje pruža potporu visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti (Narodne novine broj 119/2022.). Predstavljajući izvješća predsjednik Nacionalnog vijeća naveo je da je za izvještajno razdoblje od srpnja 2020. do srpnja 2021. i izvještajno razdoblje od srpnja 2021. do ožujka 2023. godine Nacionalno vijeće davalo mišljenja o osnivanju novih visokih učilišta, znanstvenih instituta, kao i suglasnosti za izvođenje studijskih programa.

U raspravi istaknuto je mišljenje članova Odbora da Nacionalno vijeće u izvještajnom razdoblju nije u potpunosti obavljalo svoju Zakonom određenu zadaću, a što je bilo vidljivo u postupanju Nacionalnog vijeća kada je uskraćeno produljenje ugovora o radu nakon 65. godine života akademkinji Žic Fuchs, kao i nedavanje dopusnice za izvođenje studija medicine na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Također, iskazno je mišljenje da bi se pro futuro trebala ojačati uloga Nacionalnog vijeća i kao neovisnog tijela koje promiče razvoj visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prima se na znanje Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2020. – srpanj 2021.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prima se na znanje Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2021. – ožujak 2023.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 66. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogom s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini i dalje karakteriziraju povoljna kretanja pri čemu se predviđa rast BDP-a od 2,8%. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godine ukupni prihodi iznose 27,7 milijarde eura, dok se ukupni rashodi povećavaju za 1,2, milijarde eura i iznose 29,3 milijardu eura.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godinu na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja sredstva iznose 3.523.869.494 eura i bilježi se povećanje za 1,9%, dok na poziciji Ministarstva kulture sredstva i medija sredstva iznose  456.351.346 eura i bilježi porast za 6,4 %. Novim planom sredstva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti iznose 40.846. 954 eura i bilježi se povećanje za 2,5%.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu. Također, u raspravi je istaknut problem nestručne nastave u osnovnim i srednjim školama te je kao prijedlog iskazana potreba za povećanjem materijalnih ulaganja u zaposlenike odgojno obrazovnih ustanova. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da problem nestručne nastave globalni fenomen s kojim se susreću i druge zemlje te da Ministarstvo znanosti i obrazovanja po tom pitanju poduzima sve potrebne mjere kako bi se riješio navedeni problem.

U raspravi je ukazano na potrebu povećanja proračunskih sredstava na razdjelu koji se odnosi na znanost i tehnološki razvoj.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 66. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. broj 564, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, sukladno Računu financiranja, kao i visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga za izvanproračunske korisnike. Također,  Prijedlogom zakona mijenja se i iznos proračunske zalihe. Isto tako, produžen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje čiji se rokovi utvrđuju navedenim Zakonom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“, drugo čitanje, P. Z. broj 560, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“. Navedeni projekt sastoji se od dvije komponente i to komponente – „jačanje institucionalnih kapaciteta za provođenje digitalnih i zelenih istraživanja i inovacija” koja bi osiguravala financiranje komplementarnih instrumenata politike koji podržavaju usvajanje i stvaranje digitalnih i zelenih tehnologija, i komponente –„program za istraživanje i inovacije u području digitalizacije i zelenih tehnologija” usmjerene na jačanje kapaciteta institucija za poticanje i provedbu digitalne i zelene inicijative van financiranja predviđenog u sklopu prve komponente.

Također, istaknuto je da je cilj projekta „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije“ unaprijediti istraživanja i inovacije s usmjerenjem na digitalne i zelene tehnologije poboljšanjem institucionalne infrastrukture i uspješnosti istraživanja istraživačkih organizacija i poduzeća te popuniti nedostatke u financiranju i podignuti na višu razinu projekte i sheme koje će se provoditi s pomoću sredstava Europske unije. 

Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno (7 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT „DIGITALNE, INOVATIVNE I ZELENE TEHNOLOGIJE”

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja.

Predstavnik podnositelja istaknuo je da, unatoč značajnim ulaganjima u kvalitetu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja u posljednjih proteklih godina, stopa sudjelovanja djece u programima RPOO nije na zadovoljavajućoj razini. U tom smislu jedna od ključnih investicija u odgojno-obrazovni sustav izgradnja je novih kapaciteta dječjih vrtića za koju su osigurana sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.. 

Realizacija navedene investicije omogućit će 25 800 dodatnih mjesta u vrtićima, a samim time će se postotak obuhvata djece koja sudjeluju u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od treće godine povećati na 90%. 

Donošenjem ove Uredbe država osigurava jednake kriterije kojima sufinancira RPOO za svako dijete čime omogućava da jedinice lokalne i područne samouprave povećaju prištavost dječjih vrtića. Također, na ovaj način jedinice lokalne i područne samouprave koje na svom području imaju samo privatne vrtiće kroz NPOO ostvarit će sredstva za fiskalnu održivost vrtića na svom području.

Nakon kraće rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, drugo čitanje, P. Z. E. broj 506, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačnim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s europskim zakonodavstvom na način da Prijedlog definira nadležna tijela za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti obuhvaćajući tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. Također, ovim Zakonom predlaže se dodatno urediti čl. 5.c Zakona koji uređuje opće i dodatne kriterije na temelju kojih se provodi ispitivanje proporcionalnosti. Primjenom ex ante ocjene proporcionalnosti očekuje se sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije. Predlagatelj je naveo da je  jedan od ciljeva ovog Zakona spriječiti neopravdana ograničenja pristupu obavljanja reguliranih profesija te utjecati na povećanje mobilnosti stručnjaka i slobodu pružanja usluga.

U raspravi je podržano donošenje navedenog Zakona pri čemu je istaknuto da će donošenje istoga, u kontekstu nedostatka radne snage u Republici Hrvatskoj, povećati mobilnost radne snage u obavljanju reguliranih profesija. 

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, drugo čitanje, P. Z. broj 509, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tako je prihvaćen prijedlog da se u članku 12. stavku 9. Prijedloga propiše da se i u slučaju kada se studij više ne izvodi ili nije iste vrste, uvjerenje o ujednačavanju akademskog ili stručnog naziva izdaje bez naknade.

Također, predlagatelj je u člancima 7. i 11. Prijedloga ugradio odredbu o potrebi usklađivanja s akademskim i stručnim nazivima i akademskim stupnjevima iz standarda kvalifikacija upisanih u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Isto tako, rok za donošenje popisa akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva iz članka 17. Prijedloga produžen je na šest mjeseci da bi se omogućilo da se što više standarda kvalifikacija upiše u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno (7 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o Nagradi „Ivan Filipović“,  drugo čitanje, P. Z. broj 510, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predmet ovog Prijedloga dodjela Nagrade Ivan Filipović, zatim područja za koja se Nagrada može dodijeliti, kriteriji za dodjelu, kao i postupak dodjele Nagrade koja se dodjeljuje istaknutim odgojno-obrazovnim radnicima, znanstvenicima i stručnjacima čiji je odgojno-obrazovni rad trajni doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Također, predlagatelj se osvrnuo na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. U tom smislu naveo je izmjenu članka 7. stavka 3. Prijedloga na način da se istim osigurava kontinuitet u radu Odbora za dodjelu Nagrade Ivan Filipović. Isto tako dopunom istog članka dodatno se propisuje da će se internim aktom utvrditi kriteriji i novčani iznos Nagrade. 

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što se novi Zakon o dodjeli Nagrade Ivan Filipović donosi u godini u kojoj se obilježava 200. obljetnica rođenja Ivana Filipovića – hrvatskog književnika, učitelja, pedagoga i reformatora hrvatskoga školstva. Također, u raspravi je istaknut prijedlog o potrebi ujednačavanja novčanog  iznosa državnih nagrada u sustavu odgoja i obrazovanja.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O NAGRADI „IVAN FILIPOVIĆ“

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 64. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog strateškog plana Hrvatske zaklade za znanost za razdoblje 2023.-2027., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 30. lipnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade RH, KLASA: 022-03/23-12/86, URBROJ: 50301-04/12-23-8 od 21. rujna 2023. godine kojim se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog strateškog plana Hrvatske zaklade za znanost za razdoblje 2023.-2027. godine, nakon korigiranja iznosa, odnosno njihova iskazivanja sukladno Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu („Narodne novine“ broj 63/23).

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja. 

Predstavnik podnositelja istaknuo je dao se Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost za razdoblje od 2023. do 2027. godine temelji na znanju koje proizlazi iz kompetitivno financiranih znanstvenih istraživanja, te stvaranja društvene i gospodarske vrijednosti iz znanja proizašlog iz financiranih istraživanja radi dobrobiti društva, boljih javnih politika, koristi za okoliš te inovativnijeg, održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Strategija HRZZ-a oslanja se na tri stupa razvoja znanosti i tehnologije u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti te Strategijom pametne specijalizacije, a to su: jačanje znanstvene izvrsnosti, poticanje otvorene znanosti i bolje povezivanje akademskog, istraživačkog i poslovnog sektora. 

Predstavnik podnositelja istaknuo je da su Strateškim planom predviđena tri temeljna strateška cilja: jačanje znanstvene izvrsnosti i inovativnosti, jačanje kapaciteta i međunarodne prepoznatljivosti HRZZ-a te jačanje uloge znanosti u gospodarstvu, društvu i među građanima. Isto tako, naveo je da su strateški ciljevi i pod-ciljevi HRZZ-a povezani kroz dvije horizontalne vrijednosti: pozitivnu istraživačku kulturu i valorizaciju znanja. 

Podnositelj je istaknuo da se Strateškim planom planira nastavak i unaprjeđenje uspješnih i od znanstvene zajednice prepoznatih istraživačkih programa i programa razvoja karijera istraživača u ranoj fazi, a samim tim se uvodi novi programski okvir za poticanje mobilnosti i jačanje primijenjenih istraživanja s jasnim, pozitivnim i mjerljivim utjecajem na opći društveni i gospodarski razvoj.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Strateškog plana ocijenivši da će njegova implementacija u sljedećem petogodišnjem razdoblju ojačati ulogu Hrvatske zaklade za znanost kao središnjeg tijela za financiranje znanstvenih istraživanja. Također,  uvažavajući činjenicu da je znanstvena djelatnost zamašnjak društvenog razvoja u raspravi je zauzeto stajalište da je potrebno osnažiti ulogu znanosti u gospodarstvu.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i  1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEŠKOG PLANA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST 
ZA RAZDOBLJE 2023.-2027.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 61. sjednici, održanoj 14. lipnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P. Z. E. broj 506, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s Direktivom (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća te da je u tom smislu cilj ovog Zakona spriječiti neopravdana ograničenja pristupu obavljanja reguliranih profesija te utjecati na povećanje mobilnosti stručnjaka i slobodu pružanja usluga. Također,  primjenom ex ante ocjene proporcionalnosti očekuje se sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije. Uz navedeno, Prijedlogom zakona predlaže definirati nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti, a kojom definicijom će biti obuhvaćena tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. 

Nakon kratke rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 ZA i 3 SUZDRŽANA ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 61. sjednici, održanoj 14. lipnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o europskoj državi sudionici između Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije, drugo čitanje, P. Z. broj 507, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Isto tako, Sporazumom je usvojeno načelo međusobne suradnje, a stranke su suglasne surađivati u svemirskim aktivnostima u skladu s uvjetima navedenima u Sporazumu. Republika Hrvatska ovime potvrđuje i prihvaća da ESA uspostavlja sporazume o suradnji s drugim državama nečlanicama slične ovom Sporazumu.

Nakon kratke rasprave Odbor je jednoglasno (9 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

 ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O EUROPSKOJ DRŽAVI SUDIONICI IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE SVEMIRSKE AGENCIJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 61. sjednici, održanoj 14. lipnja 2023. godine, Prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, prvo čitanje, P. Z. broj 509, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim prijedlogom zakona između ostalog usklađuje tekst s Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Donošenje ovog Zakona unaprijediti će daljnji razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u skladu sa strateškim odrednicama usvojenim na nacionalnoj i europskoj razini. Također, usklađivanje naziva koji se stječu završetkom studijskih programa u Republici Hrvatskoj i drugim članicama Europske unije, osigurat će bolju povezanost i komplementarnost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area (EHEA). Prema predlagatelju, novi Zakon uklonit će utvrđene nesukladnosti s europskim praksama u dodjeljivanju naziva, posebice u nazivima koji se stječu završetkom stručnih studija diplomske razine u Republici Hrvatskoj. Na taj način povećat će se prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada i u sustavu visokoga obrazovanja te olakšati mobilnost studenata i osoba s diplomom. Usklađivanjem naziva koji se stječu završetkom studijskih programa u Republici Hrvatskoj i drugim članicama Europske unije, ostvarit će se bolja povezanost i uključenost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA).
U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje rečenog Prijedloga ocijenivši kako će njegova implementacija povećati prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada i u sustavu visokoga obrazovanja te olakšati mobilnost studenata i osoba s diplomom. U dijelu rasprave o stjecanju akademskog stupnja koji se stječe 

završetkom doktorskog studija, a koji je reguliran člankom 5. Prijedloga zakona, istaknut je prijedlog da bi, zbog širokog spektra pojedinog znanstvenog područja, kratica akademskog stupnja umjesto znanstvenog područja trebala sadržavati znanstveno polje. Također, s ciljem unaprjeđenja teksta Prijedloga zakona, sugerirano je predlagatelju da se u članku 12. stavku 9. doda formulacija da se uvjerenje visokog učilišta izdaje bez naknade. Tema rasprave bila je specifičnost specijalističkih studija i potreba njihovih ujednačavanja normirana člankom 6 Prijedloga.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6  ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 61. sjednici, održanoj 14. lipnja 2023. godine, Prijedlog zakona o Nagradi „Ivan Filipović“, prvo čitanje, P.Z. broj 510, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom uređuje postupak dodjele Nagrade „Ivan Filipović“ za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti istaknutim prosvjetnim radnicima, znanstvenicima i stručnjacima čiji je pedagoški ili znanstveni i stručni rad trajan doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj, odnosno čiji su se rezultati radi istaknuli, osobito u godini koja prethodi godini u kojoj se dodjeljuje Nagrada.

U raspravi  sugerirano je predlagatelju kako bi, s ciljem osiguravanja kontinuiteta u radu Odbora za dodjelu Nagrade „Ivan Filipović“, u članku 7. Prijedloga mandat članova Odbora, ali i Komisije trebalo odrediti vremenskim rokom od četiri godine. Isto tako u članku 8. Prijedloga istaknut je prijedlog da bi se kriteriji za izbor kandidata trebali preciznije definirati. Jednako tako s nomotehničkog aspekta predloženo je da se u tekstu riječ komisija zamijeni riječju Povjerenstva.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o Nagradi „Ivan Filipović“. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici, održanoj 24. svibnja 2023. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura, odnosno s 26,7 milijardi eura na 28,1 milijardu eura, dok ukupni prihodi novim planom iznose 26,6 milijarde eura. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 26,6 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 28,1 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 328 milijuna eura. Novim planom u 2023. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 1 milijarde eura, što predstavlja 1,4% BDP-a. Pritom Državni proračun bilježi razinu manjka od 2% BDP-a, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju višak od 0,4% BDP-a. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,2% BDP-a.

Na Poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanju planirano je povećanje sredstava za 1,4%, dok je na poziciji Ministarstva kulture i medija planirano povećanje za 2,5%. Također, ovim izmjenama pozicija HAZU bilježi smanjenje sredstava za 7,5%.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici, održanoj 24. svibnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. broj 497, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom  i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike.

Nakon provedene  rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova ZA i 2 glasa PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 57. sjednici, održanoj 21. travnja 2023. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 16. prosinca 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA.022-03/22-12/49, URBROJ: 50301-29/09-23-11  od  26. siječnja 2023. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izv. prof. dr. sc. Ante Nazor.

Podnositelj Izvješća  je istaknuo kako je Centar jednako kao i proteklih godina nastavio s preuzimanjem arhivskog gradiva po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva. Tijekom 2021. godine Centar je prikupio 1,5 d/m konvencionalnog gradiva, 70 jedinica nekonvencionalnog, 6 digitalnih vojnih zemljovida, 800 fotografija, 81 časopis iz periodike iz razdoblja 1985.-1997., zatim 18 sati memoarskog gradiva i 378 kartica memoarskog gradiva.
Centar je tijekom 2021. godine nastavio s radom na projektu izrade enciklopedijskog portala Domovinskog rata u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža. Tijekom 2021. godine Centar je objavio 8 knjiga. Također, u obavljanju svoje djelatnosti Centar je provodio znanstvena istraživanja Domovinskog rata i u tom smislu organizirao znanstvene i stručne skupove o Domovinskom ratu.  
U 2021. godini nastavljen je projekt digitalizacije fotoarhiva i program zaštite arhivskog gradiva i nastavljena je suradnja Centra  i Središnjeg arhiva Ministarstva obrane izvršeno je 6100 pojedinačnih negativa.
U raspravi je u kontekstu reforme strukovnog obrazovanja istaknuta važnost zastupljenosti općeobrazovnih predmeta iz društveno-humanističkog kruga, posebice povijesti i geografije u srednjim strukovnim škola Republike Hrvatske. 

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  zaključka 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG  MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 57. sjednici, održanoj 21. travnja 2023. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 3. studenoga 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Podnositelj Izvješća predstavio je aktivnosti Zaklade u 2021. godini i istaknuo kako je 2021. godine Zaklada obilježila 20-u obljetnicu njezina osnutaka. Predstavljajući aktivnosti u 2021. godini istaknuo je kako je Zaklada isplatila rekordnih 228,14 milijuna kuna, kojima je financirala više od 780 znanstveno-istraživačkih projekata te plaće za više od 1.000 mladih istraživača. Tijekom 2021. godine zaposlena je još jedna generacija doktoranada u okviru „Projekta razvoja karijera mladih istraživača”, a od prethodnih generacija ukupno je 62 mladih znanstvenika steklo titulu doktora znanosti. Najveći dio financijskih sredstava isplaćen je za istraživačke projekte – 38%, zatim za mlade istraživače – 35% te za uspostavne istraživačke projekte – 19% sredstava Zaklade.
Tijekom 2021. godine praćena je provedba 534 istraživačka projekta. Najveći broj projekata financiran je u područjima prirodnih znanosti (35%) te biomedicine i zdravstva (19%), dok su ustanove s najvećim brojem financiranih projekata tijekom 2021. godine bile Institut Ruđer Bošković (104 projekta), zatim Prirodoslovno-matematički fakultet (56 projekta), Medicinski fakultet (29 projekata) i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (29 projekata).
Podnositelj Izvješća naglasio je kako su istraživački projekti tijekom 2021. godine polučili sljedeće rezultate: objavljeno je 120 poglavlja u knjigama i 16 autorskih knjiga, 1132 konferencijskih sažetaka, 213 zbornika, 353 doktorskih/diplomskih/magistarskih radova, 1416 radova u znanstvenim časopisima, 56 ostalih publikacija te tri udžbenika.
Ukupna imovina Zaklade u 2021. godini iznosila je 89.433.115 kuna od kojih se 563.125 odnosilo nefinancijsku imovinu dok se iznos 88.869.990 kuna odnosio na financijsku imovinu Zaklade.

U raspravi su članovi Odbora podržali Godišnje izvješće o radu Zaklade za 2021. godinu, ocijenivši kako je Zaklada u navedenom razdoblju kvalitetno i transparentno obavljala svoju zakonsku zadaću. U tom smislu, a s ciljem unaprjeđenja rada Zaklade, predloženo je da Zaklada u okviru programa za mlade istraživača otvori Program osnaživanja menadžmentskih vještina mladih znanstvenika u smislu jačanja znanstvenog kadra u ustanovama. Isto tako u raspravi istaknuta je važnost donošenja Strateškog plana Zaklade.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  zaključka 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA 
ZNANOST ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 54. sjednici, održanoj 17. veljače 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. veljače 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako će implementacija predloženog Zakona urediti pravni temelj za djelovanje Agencije i omogućit će usklađivanje s Uredbama Europske unije o uspostavi programa za čiju provedbu je nadležna Agencija. Također, naglasila je kako se predloženim Zakonom uređuje učinkovitiji način funkcioniranja te postupak imenovanja i razrješenja članova Upravnog vijeća Agencije.
Nakon kratke rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AGENCIJI ZA MOBILNOST I PROGRAME EUROPSKE UNIJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 53. sjednici, održanoj 25. siječnja 2023. godine, Konačni prijedlog Zakona o kazalištima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2023. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija.

Ministrica je istaknula kako je, imajući u vidu razvoj suvremene umjetnosti i kulture, obavljanje kazališne djelatnosti potrebno prilagoditi novim okolnostima i novim uvjetima čime će se osigurati kontinuitet i nesmetano obavljanje kazališne djelatnosti te potaknuti njezin razvoj. Također, s obzirom na poteškoće s kojima se u organizacijskom i financijskom smislu suočavaju nacionalne kazališne ustanove, potrebno je dodatno razraditi i urediti ustrojstvo i upravljanje kazalištima te jasno razgraničiti ovlasti intendanta, odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća. K tome, predloženim zakonom definiraju se sredstva za rad javnih kazališta i javnih kazališnih družina koja je dužan osigurati osnivač, na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana, te se uvodi model financiranja programa nacionalnih kazališta od strane ministarstva nadležnog za kulturu vezan za mandatno razdoblje intendanta nacionalnog kazališta, a iznos sredstava za svaku godinu utvrđuje se ugovorom između osnivača, ministarstva nadležnog za kulturu i nacionalnog kazališta.
Isto tako, istaknula je kako se Prijedlogom uređuje status Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado koji ima ulogu čuvara tradicije hrvatske narodne baštine kroz umjetničko stvaralaštvo i reproduktivno izvođenje hrvatske narodne baštine. Posebice se uređuje način zasnivanja radnog odnosa umjetnika i drugih zaposlenika Ansambla te rješavanje statusa umjetnika koji su izgubili profesionalnu sposobnost za rad.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje predmetnog Zakona ocijenivši kako će njegovo donošenje unaprijediti obavljanje kazališne djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Također, pohvaljena su rješenja kojima je predlagatelj unaprijedio tekst Prijedloga zakona. U dijelu rasprave koji se odnosi na uvjete članova kazališnog vijeća, mišljenje je članova Odbora kako je potrebno dopuniti  članak 23. stavak 5. Prijedloga na način da jedan od uvjeta bude i kriterij završenog stručnog diplomskog studija. Također, mišljenje je pojedinih članova Odbora i zastupnice u Hrvatskom saboru da se pitanja poput ustrojstva i organizacije kazališta, jednako kao i zasnivanje radnog odnosa baletnih i plesnih umjetnika na određeno vrijeme, trebaju dodatno urediti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KAZALIŠTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marko Milanović Litre, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 52. sjednici, održanoj 5. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja.

Ministar je istaknuo kako je cilj ovoga Zakona trajno unaprijediti kvalitetu visokih učilišta i znanstvenih organizacija kroz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje kao krovno nacionalno i međunarodno priznato tijelo zaduženo za poticanje kontinuiranog razvoja osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Jednako tako, donošenje ovoga Zakona pridonijeti će snažnijem uključivanju hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja u europski obrazovni i istraživački prostor. Isto tako, predloženi zakon će neizravno doprinijeti postizanju cilja vezano uz udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) u BDP-u s 1,11 (2019.) na 3,0 % do 2030. Također donošenje ovog Zakona doprinijeti će i ostvarenju vizije Republike Hrvatske 2030. navedene u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske, točnije razvojnog smjera Održivo gospodarstvo i društvo ostvarivanjem prvenstveno strateškog cilja 2. Obrazovni i zaposleni ljudi, ali i strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo kroz unaprjeđenje pravnog okvira znanosti i visokog obrazovanja kojim će se osigurati kvaliteta te kroz provođenje mjera kojima će se upisna politika usklađivati s potrebama razvoja tržišta rada, gospodarstva i društva.
Zaključno, istaknuo je kako će donošenje Prijedloga zakona stvorit suvremen formalnopravni okvir za povećavanje broja visokoobrazovanih građana, u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske koja ima za cilj podići postotak visokoobrazovanih građana u dobnoj skupini 30 - 34 godine na prosjek Europske unije (koji je 2019. bio 41,6 %), uzimajući u obzir i mjere kojima će se upisna politika usklađivati s potrebama razvoja tržišta rada, gospodarstva i društva. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona ocijenivši kako će njegovo donošenje pro futuro unaprijediti sustav visokog obrazovanja i znanosti na nacionalnoj i europskoj razini. Također, s obzirom na specifičnost i nepredvidivost tržišta rada u raspravi je istaknuto mišljenje da pokretanje postupka studijskog programa inicijalne akreditacije ne bi trebalo biti usko vezano za  mišljenje nadležnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za regulirane profesije. Tema rasprave bila je imenovanje Upravnog vijeća Agencije te kriteriji za inicijalnu akreditaciju visokog učilišta.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OSIGURAVANJU KVALITETE U VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 52. sjednici, održanoj 5. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja.

Ministar je istaknuo kako je glavni cilj donošenja ovoga zakona urediti mogućnost financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane za učenike osnovnih škola za svaku školsku godinu. Također, naglasio je kako se Prijedlogom zakona normira temelj za donošenje mjerila i kriterija kojima će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane za učenike osnovnih škola. Također, donošenje ovog Zakona omogućit će financiranje, odnosno sufinanciranju obroka za sve učenike osnovnih škola koja će se moći primjenjivati već od drugog polugodišta školske godine 2022./2023.
U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona posebice rješenja koja će omogućiti dostupnost prehrane za učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Također, u raspravi je ukazana  potreba uređenja financiranja prehrane i za učenike srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 50. sjednici, održanoj 28. studenoga 2022. godine Konačni  prijedlog  zakona  o  potvrđivanju Ugovora o načelima koja uređuju aktivnosti država u istraživanju i iskorištavanju svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. studenoga 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakonom potvrđuje Ugovor s ciljem omogućavanja Republici Hrvatskoj kvalitetnije praćenje svemirskih politika. Također, umrežavanje hrvatske znanosti i gospodarstva u visoko razvijene svjetske krugove preduvjet je za snažniji razvoj istraživačkog, inovacijskog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O NAČELIMA KOJA UREĐUJU AKTIVNOSTI DRŽAVA U ISTRAŽIVANJUU I ISKORIŠTAVANJU SVEMIRA, UKLJUČUJUĆI MJESEC I DRUGA NEBESKA TIJELA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 50. sjednici, održanoj 28. studenoga 2022. godine Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2021. godini koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti aktom od 9. lipnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (KLASA:022-03/22-12/59, URBROJ:50301-04/12-22-6) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 13. listopada 2022. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti („Narodne novine“ br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila je Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knjigu 125 sa cjelovitim izvješćem o radu Hrvatske akademije u 2021. godini, Sažetak navedenog izvješća, Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2021. godinu i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za proračunsku godinu 2021., te CD sa prethodno navedenim dokumentima.

Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je HAZU u 2021. godini navršila 160 godina od svojeg osnutka (odluka Hrvatskog sabora od 29. travnja 1861.) te je nastavila s ispunjavanjem svojeg poslanja kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj, u otežanim uvjetima zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i zbog posljedica razornih potresa iz 2020.godine.

Također, HAZU je u 2021. godini djelovala u 9 razreda, 27 znanstveno-istraživačkih jedinica (u 12 u Zagrebu i u 15 izvan njega: po jednoj u Bjelovaru, Đakovu, Križevcima, Osijeku, Požegi, Splitu, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru te po dvjema u Dubrovniku i u Rijeci uz Područnu jedinicu u Puli) i 7 muzejsko-galerijskih jedinica (Strossmayerova galerija starih majstora, Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, Kabinet grafike i Hrvatski muzej medicine i farmacije u Zagrebu, Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u Korčuli te Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu), odnosno 19 znanstvenih vijeća, 26 odbora, u Knjižnici i Arhivu Hrvatske akademije te u Arboretumu u Trstenom.

Nadalje, u Knjižnici HAZU posjetiteljima je za razgledavanje dostupna Soba nobelovaca posvećena hrvatskim nobelovcima - kemičarima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu, a sa svojim izložbama djeluje i Hrvatski muzej medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako još nema dovršen prostor i postav.

Također, na kraju 2021. godine HAZU imala je 123 redovita člana, 110 dopisnih članova i 88 članova suradnika. Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2021. godini održalo je devet redovitih sjednica. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sudjelovala je u međunarodnoj suradnji u smanjenom opsegu u odnosu na prethodne godine, što je rezultat pandemije izazvane koronavirusom, ali i usmjerenost resursa prema obnovi nakon potresa. Suradnja se u nešto manjoj mjeri održavala s akademijama s kojima Hrvatska akademija ima sklopljene bilateralne ugovore, a u nešto većoj mjeri surađivalo se s međunarodnim znanstvenim organizacijama, i to s ALLEA-om (All-European Academies), EASAC-om (Savjetodavno vijeće europskih akademija znanosti - European Academies Sciences Advisory Council), IAP-om (InterAcademy Partnership), UAI-om (Međunarodna unija akademija - Union Academique Internationale) i europskom znanstvenom mrežom HERA (Humanities in the European Research Area) te programom CHANSE (Collaboration of Humanities and Social Sciences in Europe).

Jednako tako, HAZU je tijekom 2021. objavila 84 publikacije: 23 knjige, 16 zbornika radova, 28 svezaka časopisa, 8 kataloga izložbi, 5 knjiga sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 2 rječnika. Od navedenih izdanja, 67 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 17 kao suizdavač. U izvještajnom razdoblju siječanj - prosinac 2021. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti raspolagala je prihodima u ukupnom iznosu od 93.120.121,69 kuna, dok su rashodi izvještajnog razdoblja ostvareni su u iznosu od 75.322.383,13 kuna s indeksom izvršenja 79,57%.

Bez rasprave  Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U 2021. GODINI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 49. sjednici, održanoj 22. studenoga 2022. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2023. godini planirani u iznosu od 24,9 milijardi eura, za 2024. projicirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. Također, istaknuto je da su u 2023. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako ovaj Prijedlog proračuna odražava politike Vlade usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, kao i solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. Osim toga, proračun odražava i nastavak reforme obrazovanja i zdravstva te obnove od potresa, nastavak provedbe demografskih mjera kao i jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti te zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva. Ovim proračunom pozicija Ministarstva kulture i medija iznosi 423.412.865 kuna što predstavlja povećanje od 37,1%, pozicija Ministarstva obrazovanja i znanosti iznosi 3.413.992.329 kuna i ima povećanje od 17,1 %  dok pozicija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iznosi 37.729.639 kuna što predstavlja povećanje od 27,9 % u odnosu na 2022. godinu.

U raspravi većina članova podržala je donošenje proračuna Republike Hrvatske i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Također, u raspravi je izraženo mišljenje pojedinih članova Odbora kako se financijska sredstva na pojedinim pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, primjerice programa u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, trebaju povećavati.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2024. I 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 47. sjednici, održanoj 26. listopada 2022. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Prihodna strana proračuna određena je pozitivnim kretanjima u gospodarstvu, ali i učincima poreznih izmjena u sustavu poreza na dodanu vrijednost i trošarinskih propisa koji su stupili na snagu u ovoj godini s ciljem ublažavanja inflatornih pritisaka. Sukladno predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna i povećavaju se za 758,2 milijuna kuna. Pritom porezni prihodi rastu 4,4 milijarde kuna, od čega prihodi od PDV-a 2,1 milijardu kuna, prihodi od poreza na dobit 2 milijarde kuna dok prihodi od doprinosa rastu 7,1 milijun kuna u odnosu na prve Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. S druge strane, prihodi od pomoći smanjuju se za 5,3 milijarde kuna. Ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Kroz ove Izmjene i dopune prvenstveno se osiguravaju se sredstva potrebna za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske te sredstva potrebna za usklađivanje mirovina.

Ovim Izmjenama i dopunama pozicija Ministarstva kulture i medija ima povećanje od 32.213.095 kn (indeks 101,4); pozicija Ministarstva obrazovanja i znanosti ima smanjene od 1.149.140.645 kuna (indeks 95), dok pozicija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ovim Izmjenama i dopunama ima smanjenje od 224.872.500 kuna (indeks 48,6%). 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 48. sjednici, održanoj 4. studenoga 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. listopada 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se donošenjem predloženog zakona omogućit Agenciji da sačini svoj unutarnji ustroj i prilagodi ga izvršavanju poslova iz svoje nadležnosti. Jednako tako, donošenjem Zakona uskladit će se sastav Upravnog vijeća Agencije sa Zakonom o radu. Također, uvjeti za izbor ravnatelja Agencije uskladit će se s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona ocijenivši kako će njegovo donošenje pro futuro unaprijediti rad Agencije za odgoj i obrazovanje. Također, s ciljem jačanja uloge Agencije u sustavu odgoja i obrazovanja, a uvažavajući sve prisutniji nedostatak stručnog kadra, istaknut je prijedlog da se radna mjesta unutar Agencije trebaju učiniti atraktivnijim i bolje plaćenim.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 47. sjednici, održanoj 26. listopada 2022. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Prihodna strana proračuna određena je pozitivnim kretanjima u gospodarstvu, ali i učincima poreznih izmjena u sustavu poreza na dodanu vrijednost i trošarinskih propisa koji su stupili na snagu u ovoj godini s ciljem ublažavanja inflatornih pritisaka. Sukladno predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna i povećavaju se za 758,2 milijuna kuna. Pritom porezni prihodi rastu 4,4 milijarde kuna, od čega prihodi od PDV-a 2,1 milijardu kuna, prihodi od poreza na dobit 2 milijarde kuna dok prihodi od doprinosa rastu 7,1 milijun kuna u odnosu na prve Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. S druge strane, prihodi od pomoći smanjuju se za 5,3 milijarde kuna. Ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Kroz ove Izmjene i dopune prvenstveno se osiguravaju se sredstva potrebna za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske te sredstva potrebna za usklađivanje mirovina. 

Ovim Izmjenama i dopunama pozicija Ministarstva kulture i medija ima povećanje od 32.213.095 kn (indeks 101,4); pozicija Ministarstva obrazovanja i znanosti ima smanjene od 1.149.140.645 kuna (indeks 95), dok pozicija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ovim Izmjenama i dopunama ima smanjenje od 224.872.500 kuna (indeks 48,6%). 
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 47. sjednici, održanoj 26. listopada 2022. godine, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 408, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava zajedno s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu. 

Ovim se Zakonom omogućuje Vladi Republike Hrvatske da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. Dodatno, propisan je način povrata troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je temeljem zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na svojoj 46. sjednici, održanoj 20. listopada 2022. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o kazalištima P.Z. br. 407, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2022. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje iznijela je Ministrica kulture i medija. Trenutačno važeći Zakon o kazalištima usvojen je 2006. te se od tada nije značajnije mijenjao. Imajući u vidu razvoj suvremene umjetnosti i kulture, obavljanje kazališne djelatnosti potrebno je prilagoditi novim okolnostima i novim uvjetima čime će se osigurati kontinuitet i nesmetano obavljanje kazališne djelatnosti te potaknuti njezin razvoj. 
Na području Republike Hrvatske uz 5 nacionalnih kazališta djeluje 32 javnih kazališta, 214 privatnih kazališta (od kojih je 195 umjetničkih organizacija i 19 trgovačkih društava) i 1 kazališna kuća. S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da se kazališta i kazališne družine mogu osnivati kao ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije, potrebno je obavljanje kazališne djelatnosti omogućiti svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. 
Predloženim zakonom definira se kazališna djelatnost, kazalište, kazališna družina i kazališna kuća; uređuje se osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća, uvjeti za njihovo osnivanje, očevidnik kazališta te prestanak rada kazališta i kazališne družine; uređuje se ustroj i upravljanje javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom te se propisuje da su tijela javnog kazališta i javne kazališne družine intendant, odnosno ravnatelj i kazališno vijeće: nadalje, propisuje se način imenovanja i razrješenja intendanta nacionalnog kazališta, odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine; uređuje se sastav i način imenovanja kazališnog vijeća; uređuju se i razgraničavaju ovlasti intendanta, odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine; uređuju se nacionalna kazališta te se određuje da Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ima status središnjeg nacionalnog kazališta. Predloženim zakonom uređuje se financiranje rada javnog kazališta i javnih kazališnih družina (koje osigurava osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana) kao i financiranje nacionalnih kazališta od strane ministarstva nadležnog za kulturu. Nadalje, definira se način zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme ili se osigurava njihov rad temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja; uređuje se status kazališnih umjetnika koji više nisu sposobni umjetnički djelovati i doprinositi ponudom sklapanja ugovora za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta ili upućivanjem na prekvalifikaciju u drugu profesiju, odnosno stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju koja omogućava pristup drugom zanimanju; propisuje se da baletnim i plesnim umjetnicima prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše četrdeset godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje četrdeset godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem, a utvrđuje se i status Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, posebice način zasnivanja radnog odnosa umjetnika i drugih zaposlenika Ansambla te se uređuje status umjetnika Ansambla koji više ne mogu umjetnički djelovati i doprinositi. Zatim, utvrđuje se status festivala i drugih manifestacija od nacionalnog značenja; uređuje se nadzor nad zakonitošću rada i općih akata kazališta i kazališnih družina te Ansambla Lado.
U raspravi je bilo riječi o mogućnostima prekvalifikacije baletnih umjetnika, problematici zapošljavanja kazališnih umjetnika putem autorskih ugovora odnosno ugovora o djelu, o financiranju kazališnih programa, izboru, zadaćama i ovlastima kazališnog vijeća ravnatelja i intendanata kazališta. 
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržani“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona o kazalištima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predstavnik predlagatelja  pojasnio je da se predloženim zakonom uređuju temeljna načela sustava osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja i znanosti i status Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Izrada novoga Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti ključna je točka provedbe reforme planirane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala dok predložena unaprjeđenja proizlaze iz strateških odrednica Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao i Strateškog plana Ministarstva znanosti i obrazovanja 2020.-2022. Također, predloženi zakon pridonijet će i ostvarenju vizije Republike Hrvatske navedene u Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Uzimajući u obzir nacionalne strateške odrednice te provedenu analizu postojećeg normativnog okvira i stanja u sustavu osiguravanja i unapređivanja kvalitete visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj, utvrđeno je kako je potrebno novim zakonskim rješenjem unaprijediti sustav osiguravanja kvalitete znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske te ga je potrebno uskladiti s europskim zahtjevima i normama  u području osiguravanja kvalitete te taj sustav centralizirati kroz Agenciju kao krovno nacionalno i međunarodno priznato tijelo zaduženo za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Naime, prema novom zakonu, sustav vanjskog vrednovanja kvalitete provodi se vrednovanjem kvalitete u postupku inicijalne akreditacije, reakreditacije, izvanrednog vrednovanja i tematskog vrednovanja visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta te u postupku inicijalne akreditacije studija. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je 2021. godine provedeno međunarodno vanjsko vrednovanje Agencije od strane Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, koje je rezultiralo izvješćem s cijelim nizom preporuka za unaprjeđenje, kako rada Agencije, tako i cijelog sustava, od kojih neke zahtijevaju nužne zakonske izmjene. 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se predloženim zakonom osigurati i usklađenje s europskim preporukama i smjernicama za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, tako da konačne akte u postupcima vrednovanja ubuduće izdaje Agencija, a ne kao do sada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja. S obzirom da je prethodno već donesen  Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim se utvrđuje povezivanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, koji, među ostalim, ima za cilj uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanje kvalitete postojećih i novih kvalifikacija u visokom obrazovanju, ovim novim zakonom stvorit će se okvir za nužno usklađivanje studijskih programa sa standardima kvalifikacija upisanih u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Bitna promjena koju donosi novi zakon u odnosu na važeći ZOK jest da će se pojednostavniti provođenje postupaka osiguravanja kvalitete, uz istovremeno ispunjavanje zahtjeva europskih normi u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja, kroz centraliziranje postupaka na način da se zahtjevi za pokretanjem pojedinog postupka vanjskog vrednovanja ubuduće izravno podnose Agenciji, a ne Ministarstvu, te da konačnu odluku u tim postupcima također donosi Agencija, a ne Ministarstvo. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se analizom postojećeg stanja sustava znanosti i visokog obrazovanja, posebice u dijelu koji se odnosi na broj akreditiranih studijskih programa te broj visokih učilišta,  pokazalo kako je sustav osiguranja kvalitete nužno usmjeriti prema centralizaciji i racionalizaciji kao osnovnoj pretpostavci podizanja razine kvalitete visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.  Prema dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj je samo na javnim sveučilištima u ovom trenutku akreditirano 1.557 studijskih programa, a na javnim visokim školama i veleučilištima 95 studijskih programa. Osim navedenoga, od 2021. godine pa do danas analiza provedbe vrednovanja studijskih programa prema ZOK-u je pokazala da je u okviru internog postupka vrednovanja koje provode javna sveučilišta, samoakreditirano 89 studijskih programa na javnim sveučilištima što izravno utječe na znatan porast broja novih studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Paralelno sa rastom broja studijskih programa a prema dostupnim podacima, razvidno je da se ukupan broj studenata na javnim visokim učilištima od akademske godine 2016./2017. do 2021./2022. smanjio za 12.507 studenata, a broj studenata upisanih prvi puta na prvu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog te preddiplomskog studija smanjio se za 3.869 studenta. Iz navedenog proizlazi potreba da svi zahtjevi za pokretanje novih studijskih programa prolaze kroz postupak vanjskog vrednovanja koje će provoditi Agencija. Dakle, za razliku od trenutačno važećeg zakonodavnog okvira, u kojem javna sveučilišta samostalno odobravaju i donose odluke o izvođenju novih studijskih programa dok ostala visoka učilišta prolaze vanjsko vrednovanje od strane Ministarstva i Agencije, ovim se izmjenama svi novi studijski programi prethodno akreditiraju od strane Agencije i to po ujednačenim kriterijima za sve vrste visokih učilišta, bila ona privatna, javna, odnosno izvodila sveučilišne ili stručne programe. Dodatno, prema odredbama novog zakona, kod pokretanja novih studijskih programa se traži mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada.

Donošenjem predloženog zakona stvorit će se suvremen formalnopravni okvir za povećavanje broja visokoobrazovanih građana, u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske koja ima za cilj podići postotak visokoobrazovanih građana u dobnoj skupini 30 - 34 godine na prosjek Europske unije, uzimajući u obzir i mjere kojima će se upisna politika usklađivati s potrebama razvoja tržišta rada, gospodarstva i društva. 

U raspravi je iznijeto mišljenje članova Odbora kako će donošenje ovog zakonskog rješenja unaprijediti sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, a time i kvalitetu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Posebno su pohvaljena zakonska rješenja kojima se jača uloga Agencije i sam sustav osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te unaprjeđenje sustava provedbe programskih ugovora, što omogućava povezivanje postupaka osiguravanja kvalitete s politikama u visokom obrazovanju i znanosti.  S ciljem unaprjeđenja  teksta Zakona istaknut je prijedlog preciznijeg uređenja stavka 8. članka 24. Prijedloga kojim se propisuje postupak reakreditacije visokih učilišta i znanstvenih instituta. Jednako tako s ciljem  praćenja politika u području visokog obrazovana iznijeto je mišljenje da bi Godišnje izvješće o svom radu Agencija trebala podnositi Hrvatskom saboru odnosno ovome Odboru. Također, s obzirom na specifičnost i nepredvidivost tržišta rada istaknuto je mišljenje da pokretanja postupka  studijskog programa inicijalne reakreditacije ne bi trebalo biti usko vezano za  mišljenje nadležnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za regulirane profesije. Kako bi zakon bio jasniji, iznesen je prijedlog da predlagatelj do drugog čitanja u uvodni dio prijedloga zakona uvrsti pojmovnik kojim će se definirati ključni pojmovi zakona. Također, tema rasprave bila je i potreba izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 SUZDRŽANA glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg   z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 13. stavka 4. Statuta Agencije za znanost i visoko obrazovanje dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je dosadašnji član Upravnoga vijeća Agencije preminio, s tim u svezi, Vlada Republike Hvatske na prijedlog nadležnog tijela utvrdila je prijedlog Odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
             
Bez rasprave Odbor je jednoglasno (10 za) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ODLUKE O IMENOVANJU ČLANICE UPRAVNOG VIJEĆA AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE;

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                 izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. rujna 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je donošenje ove Uredbe razultat globalne gospodarske situacije zbog koje su uvećani svi troškovi proizvodnje udžbenika a ponajviše cijena tiska.

U raspravi većina članova Odbora prihvatila je donošnje predmetne Uredbe. Također u raspravi zatraženo je od Ministarstva znanosti i obrazovanja da Odboru dostavi informaciju o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za nabavu udžbenika u okviru Razdjela 080 Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2022. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju
zakonske ovlasti;

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                                PREDSJEDNICA ODBORA 

                                 izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da postojeći sustav visokog obrazovanja i znanosti karakteriziraju: nedovoljna iskorištenost raspoloživih resursa, niska produktivnost i transparentnost, zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja te neadekvatni kriteriji napredovanja i nepoticajan model financiranja. Stoga je postojeći sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti potrebno osuvremeniti i unaprijediti u smislu stvaranja boljeg modela financiranja, organizacije sveučilišta i kriterija zapošljavanja i napredovanja. U skladu s Nacionalnom strategijom preduvjet za unaprjeđenje visokog obrazovanja jest donošenje novog pravnog okvira kojim će se definirati i proširiti modeli javnog i privatnog financiranja, osiguranja kvalitete i upravljanja na visokim učilištima. Poseban naglasak stavlja se na poticanje cjeloživotnog učenja osoba na tržištu rada svih dobnih skupina te stjecanje relevantnih vještina praktičnim radom i stručnom praksom kao dijelom formalnog obrazovanja. Osnovu za donošenje novog zakonskog okvira u visokom obrazovanju i znanosti predstavlja i Nacionalni plan oporavaka i otpornosti 2021. - 2026. Vlade Republike Hrvatske s obzirom na to da je donošenje novog zakonodavnog okvira ključna točka provedbe reforme planirane u NPOO-u radi podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala. Osnovni cilj donošenja novog zakona je osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, jačanje njegovih institucijskih kapaciteta te usklađivanju njegovih obilježja s usvojenim načelima i zadatostima Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA).

U raspravi članovi Odbora složili su se kako će donošenje ovog Zakona unaprijediti sustav visokog obrazovanja i znanosti u cijelosti. S ciljem unaprjeđenja teksta zakonskog Prijedloga izrečen je prijedlog preciznijeg uređenja članka 87. Prijedloga zakona, koji se odnosi na sastav Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, u smislu određivanje predstavnika iz redova poduzetništva i gospodarstva. Također je istaknuta potreba jačanja upravnih vijeća veleučilišta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Mišljenje je pojedinih članova Odbora kako je ovim zakonom potrebno zadržati ulogu etičkog povjerenstva na nacionalnoj razini, s obzirom da se moderni svijet znanosti neprestano mijenja i otvara nova etička pitanja. 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 SUZDRŽANA glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja obrazložio je važnost donošenja ovog Prijedloga, s tim u svezi istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona uređuje pravni temelj za djelovanje Agencije te vrši usklađivanje s uredbama Europske unije o uspostavi programa za čiju je provedbu nadležna Agencija, a koji se donose zasebno za svako programsko razdoblje.

Također istaknuo je kako se predloženim zakonom utvrđuje učinkovitiji način funkcioniranja Agencije, kada se mijenja način imenovanje i razrješenja članova Upravnog vijeća, ali i uvjeti za njihovo imenovanje.

U raspravi predloženo je preciziranje norme članka 4. Prijedloga kojom se propisuju uvjeti za izbor članova Upravnog vijeća Agencije u dijelu koji se odnosi na formulaciju kojom član ne smije biti osoba protiv koje se vodi kazneni posupak.
              
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  

z a k lj u č k a

 Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 6. srpnja 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja obrazložio je intenciju ovog Prijedloga, s tim u svezi istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona dopunjuju poslovi iz nadležnosti Agencije, uređuje se unutarnje istrojstvo kao i način imenovanja ravnatelja.

U raspravi je istaknuta važna uloga Agencije u sustavu odgoja i obrazovanja. S tim u svezi, mišljenje je pojedinih članova Odbora da bi koncept zakona trebao biti sveobuhvatniji i cjelovitiji.Također, pojedini članovi Odbora istaknuli su primjedbu na članak 5. Prijedloga kojim se uređuju prijelazne odredbe.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 6. srpnja 2022. godine, Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja.

U uvodnom dijelu ministar je istaknuo kako se Prijedlogom zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uređuju temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Jednako tako, utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, stručnog rada, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze. Također, Prijedlogom zakona uređuju se osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora, a Prijedlog sadrži i prekršajne odredbe.

Također, istaknuto je da je osnovni cilj donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, jačanje njegovih institucijskih kapaciteta te usklađivanje njegovih obilježja s usvojenim načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA).

Isto tako, novim Zakonom unaprijedit će se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja, znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja.

Ovim prijedlogom Zakona utvrđuje se okvir koji će služiti kao platforma za definiranje ciljeva utvrđenih nacionalnim i institucijskim strategijama za čije će ostvarenje biti odgovorni znanstveni instituti i visoka učilišta, pri čemu će se navedeni ciljevi konstatirati programskim ugovorima za višegodišnje razdoblje, ovisno o kapacitetima pojedinih institucija i izvedbenim pokazateljima u promatranom razdoblju. 

Zakon će na fleksibilan način regulirati načela upravljanja i financiranja  visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kako bi se što veći prostor ostavio autonomnom djelovanju institucija znanosti i visokog obrazovanja.

Nadalje, novost u donošenju prijedloga Zakona jasno je isticanje umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja kao zasebne kategorije, čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti te se za umjetnike u sustavu visokog obrazovanja propisuje upis u Upisnik znanstvenika i umjetnika.

Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Prijedlog zakona donosi promjenu tako da stavlja naglasak na stratešku ulogu ovog tijela, a administrativna i stručna potpora tijelu prelazi s Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U odnosu na važeći Zakon, ovim Prijedlogom zakona stvara se podloga za jasnije uređenje institucionalnog okvira visokih učilišta i njihovih sastavnica jasnim propisivanjem razlike između sastavnica sveučilišta sa i bez pravne osobnosti.

Isto tako, Prijedlogom zakona predviđeno je da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, kao savjetodavno, potporno i stručno tijelo na strateškoj razini koje se brine za razvoj i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja,  znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj, preuzme nadležnost u donošenju minimalnih etičkih standarda.

Nadalje, Prijedlog zakona usmjeren je prije svega na poboljšanje strukture sustava upravljanja i financiranja u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti kako bi se omogućilo da znanstveno-istraživački i visokoobrazovni sektor postanu učinkovitiji, funkcionalniji u odnosu na potrebe društva i gospodarstva, a osobito kompetitivniji u europskom kontekstu.

Ministar je istaknuo da osnovu za donošenje novog zakonskog okvira u visokom obrazovanju i znanosti predstavlja i Nacionalni plan oporavaka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: NPOO) s obzirom na to da je donošenje novog zakonodavnog okvira ključna točka provedbe reforme planirane u NPOO-u radi podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala. Kao ključne reformske mjere u okviru NPOO-a predviđene su modernizacija i digitalizacija visokog obrazovanja i znanosti koje se planiraju provesti unaprjeđenjem normativnog okvira koji će omogućiti pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima, kao i novi okvir financiranja temeljen na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i dr. Navedene mjere omogućit će i sveobuhvatnu digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te infrastrukturna ulaganja usmjerena na ostvarivanje ciljeva zelene i digitalne Europe.

Odbor je u raspravi raspolagao pisanim prijedlozima na tekst Prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od strane Hrvatske gospodarske komore, Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, Sveučilišta u Zagrebu, pojedinih članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj,  Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te drugih zainteresiranih dionika. U raspravi o Prijedlogu zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti sudjelovali su zainteresirani zastupnici u Hrvatskom saboru.

U raspravi članovi Odbora pozdravili su pozitivne promjene koje donose predložena zakonska rješenja, a koja predstavljaju iskorak u unaprjeđenju sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, međutim naglašeno je da pojedina predložena rješenja treba doraditi do drugog čitanja zakona. U tom smislu članovi Odbora istaknuli su određene prijedloge, primjedbe i mišljenja. Članovi Odbora smatraju kako je status nastavnika jezika struke zaposlenih na visokoškolskim ustanovama potrebno izjednačiti i staviti u ravnopravan položaj s drugim istim ili sličnim radnim mjesta zaposlenih na visokoškolskim ustanovama. Kada je riječ o dodjeli počasnih naslova nastavnika/znanstvenika mišljenje je članova Odbora kako bi ovlast za dodjelu istih trebala bit u nadležnosti Sveučilišta. 

Isto tako, u dijelu rasprave o postupku izbora rektora javnog sveučilišta, jednako kao i izboru dekana javnog fakulteta, istaknut je prijedlog da bi s ciljem postizanja transparentnosti u postupka izbora rektora i dekana trebali sudjelovati svi zaposlenici izabrani u znanstveno nastavno zvanje. U raspravi je zatraženo pojašnjenje i istaknuto mišljenje kako su odredbe članka 40. i 43. Prijedloga koje se odnose na zapošljavanje a time i izbor nastavnika/ znanstvenika na slobodno radno mjesto ili više radno mjesto znanstvenika nejasne pri čemu je sugerirano da se iste do drugog čitanje jasnije preciziraju i dodatno urede.

Također, radi osiguranja bolje povezanosti znanosti i gospodarstva, istaknut je prijedlog dopune članaka 15. i 87. Prijedloga kojim bi Hrvatska gospodarska komora kao ovlašteni predlagatelj imala pravo predlagati članove Sveučilišnog vijeća i članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj iz reda poduzetnika. Kada je riječ o izboru članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj istaknuta je važnost da jedan od uvjeta za izbor budućih članova bude izvrsnost i kvaliteta kandidata.

U dijelu rasprave o ustroju znanstvenih instituta, istaknuta je primjedba kojom predložena zakonska rješenja umanjuju ulogu znanstvenih vijeća u odnosu na upravna vijeća instituta, koja ovim Prijedlogom dobivaju veće ovlasti. 

S ciljem unaprjeđenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, istaknuta je potreba preciznijeg definiranja odredbi koje se odnose na reizbor na radno mjesto nastavnika i znanstvenika zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, jednako kao i odredbi Prijedloga zakona koji se odnose na subvencioniranje troškova školarine studenata. Kada je riječ o programskom financiranju visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti istaknuto je kako je programsko financiranje ključni reformski element ovog zakona na temelju kojeg se mogu ostvariti pozitivni ishodi znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U tom smislu istaknut je prijedlog da bi pokazatelje i kriterije proračunskih komponenti programskog ugovora trebalo precizirati u okviru ovog zakonskog Prijedloga, a ne u drugim pravnim akatima.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 41. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija. 

     U uvodnom dijelu ministrica je istaknula kako je financiranje kulture jedan je od najznačajnijih instrumenata kulturne politike. U tom smislu potrebno je osuvremeniti zakonodavni okvir financiranja javnih potreba u kulturi i prilagoditi ih suvremenim potrebama i načinima financiranja na razini Republike Hrvatske,  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajedno s drugim aspektima financiranja javnih potreba u kulturi. Isto tako, predloženim zakonom uredit će se višegodišnje financiranje programa i projekata u kulturi što će omogućiti kontinuitet u višegodišnjem planiranju sredstava namijenjenih financiranju razvojnih (kapitalnih) projekata, a čime će se osigurati izvjestan i transparentan izvor prihoda iz državnog proračuna te unaprjeđenje sustava financiranja razvojnih projekata, kao i završetak i implementacija cjelovitih projekta. Također, ministrica je pojasnila razlike između rješenja koja se predlažu konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona.

 U raspravi su sudjelovali zainteresirani zastupnici u Hrvatskom saboru. Na tekst Konačnog prijedloga zakona iznijeti su određeni prijedlozi koji se odnose na položaj stručnih djelatnika ustanova u kulturi, zatim na potrebu jačanje uloge upravnih vijeća, jednako kao i potrebu preciziranja odredbi koja tijela utvrđuju programe i projekte ustanova u kulturi.
 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e

ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici održanoj 27. svibnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će donošenje predloženog zakona omogućiti ključne promjene u sustavu strukovnog obrazovanja, posebice rješenja koja reguliraju jačanju učenja temeljenog na radu te podizanja kvalitete u smislu snažnijeg povezivanja škola i poslodavaca. Također, implementacija zakonskog prijedloga doprinijet će boljoj usklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada te osiguravanju dovoljnog broja kvalificirane radne snage i njihove brže prilagodbe i uspješnosti na radnom mjestu.

Tema rasprave bila je uvođenje državne mature u strukovne škole, jednako tako kao i potreba izrade Mreže programa strukovnih škola u Republici Hrvatskoj. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7„za“ i 2 „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici, održanoj 27. svibnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. svibnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se donošenjem ovog Prijedloga zakona želi unaprijediti kvaliteta informacije o kvalifikaciji stečenoj u inozemstvu sa svrhom pristupa tržištu rada. Također,  naglasio je kako je cilj izmjena zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija te unaprjeđenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost u obrazovanju i mobilnost radne snage.
U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Prijedloga zakona ocijeniviši kako će njegova implementacija unaprijediti sustav te dostupnost priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj. Također, u raspravi je istaknut prijedlog predlagatelju da iznađe rješenje kojim bi se pro futuro pojednostavili postupci vrednovanja obrazovnih kvalifikacija koja nisu uključena u Popis reguliranih profesija u odnosu s profesijama koje su regulirane zakonodavnskim propisima. Tema rasprave bila je i potreba jačanja obrazovne mobilnosti kroz programe Europske Unije.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9„za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici, održanoj 12. svibnja 2022. godine, Prijedlog zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je imajući u vidu razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija, a s ciljem postizanja cjelovitog uređenja područja financiranja javnih potreba u kulturi, potrebno predmetnu materiju urediti kroz jedinstveni akt koji bi obuhvaćao sve aspekte javnih potreba u kulturi. Stoga će se donošenjem predmetnog Zakona definirat i obuhvat javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uskladit će se postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi na razini Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako, postići će se transparentnost u korištenju sredstava i kontrola trošenja sredstava, uz to onemogućit će se dvostruko financiranje istih programa i projekata iz državnih te lokalnih i područnih (regionalnih) proračuna te će se uvesti obveza financijskog izvještavanja koje će obuhvatiti popis svih prihoda te izravnih i neizravnih troškova koji su nastali tijekom i u svrhu provedbe programa i projekta. Donošenje zakona omogućit će višegodišnje financiranje programa i projekata čime će se postići kontinuitet u višegodišnjem planiranju sredstava namijenjenih financiranju razvojnih (kapitalnih) projekata. 

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implentacija unaprijediti razvoj suvremene kulture i umjetnosti na području Republike Hrvatske. Posebno su pohvaljena rješenja kojim se uređuje obuhvat i definicija javnih potreba u kulturi za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, člankom 4. i 5. Prijedloga. Jednako tako, pohvaljena su rješenja članka 11. Prijedloga kojima se definiraju sredstva za rad ustanova u kulturi koja osigurava osnivač.

S ciljem unaprjeđenja zakonskih rješenja u raspravi je istaknut prijedlog dopune članka 6. Prijedloga na način da se financiranje javnih potreba u kulturi osigurava u okviru programa Europske unije. Također, tema rasprave bila je potreba poboljšanja materijalnih prava zaposlenika u kulturi, zatim definiranje kulturnih vijeća u kreiranju kulturnih politika, kao i preciznije uređenje članka 21. Prijedloga.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 za, 2 suzdržana i 1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba  u kulturi.
Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici, održanoj 6. travnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju odredbe Zakona koje propisuju pravo upisa svakog djeteta u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao i obveza uključivanja svakog djeteta koje ima obvezu pohađanja predškole u sustav predškolskog odgoja, a iznimno, u ustanovama u kojima nema dovoljno mjesta za upis sve djece propisuju se i jedinstveni kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska, na način da prednost pri upisu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života, a nakon toga djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja primatelja zajamčene minimalne naknade. Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić propisuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom. Ovakvim odredbama omogućava se jednako pravo na upis u dječji vrtić te mogućnost duže uključenosti u sustav predškolskog odgoja djeci prije polaska u školu kao i pomoć, potpora i lakša zapošljivost roditelja djece rane i predškolske dobi.  
 
Također, s ciljem stvaranja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju ovim zakonskim prijedlogom daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole ne samo u školskim ustanovama, već i dječjim vrtićima uz obvezu stjecanja kvalifikacije za odgojitelja. Isto tako, omogućava se zapošljavanje trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, kao i stručnih komunikacijskih posrednika u ustanovama koje provode rani i predškolski odgoj i obrazovanje.  
 
Isto tako, uređenjem odredbi o kurikularnim dokumentima uskladit će se sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s ostalim dijelovima odgojno-obrazovnog sustava, odnosno nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosit će se sukladno okvirnome nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom. Isto tako uređuje se donošenje nacionalnog kurikuluma predškole kojim se utvrđuju načela, odgojno-obrazovni ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja te vrijeme trajanja predškole s planom i načinom izvođenja.  
       
Sukladno ovome zakonskom prijedlogu, omogućit će se osiguravanje sredstava u državnom proračunu koja su neophodna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima s najlošijim indeksom razvijenosti kao i sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.  
 
Zaključno, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se zbog lakšeg postupka upisa u dječji vrtić, osigurava mogućnost elektroničkog upisa djece tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta. Uređuje se način vođenja zajedničkoga elektroničkog upisnika predškolskih ustanova pri ministarstvu nadležnom za obrazovanje, odnosno način vođenja evidencija, rokovi unosa podataka, kao i potreba zaštite podataka od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i vođenje podataka za pojedinačnu ustanovu.  

Također, predstavnik predlagatelja pojasnio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje ovog zakonskog prijedloga istaknuvši da će njegova implementacija unaprijediti sustav predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. 

U tom smislu istaknut je prijedlog dopune članka 1. Prijedloga na način da programi ranog predškolskog odgoja i obrazovanja uključuju i programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina. 

Također, s ciljem uključivanja djece koja žive u slabije razvijenim područjima Republike Hrvatske, predlaže se obveza jedinica lokalne samouprave da financiraju ili sufinanciraju prijevoz djece do predškolskih ustanova u kojima će ona pohađati programe ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. Isto tako, zbog velikog broja članaka koji se ovim Prijedlogom mijenjaju istaknut je prijedlog za izradu pročišćenog teksta Zakona. Tema rasprave bila je održivost predškolskih ustanova u kontekstu dugoročnog planiranja i načina financiranja istih. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 4 „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici, održanoj 6. travnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom jasnije  definira pravni status Zaklade na način da je propisano tko ostvaruje osnivačka prava i obveze u ime Republike Hrvatske za Zakladu i tko provodi nadzor nad zakonitošću rada i postupanja Zaklade te financijskim poslovanjem Zaklade. Naime, ovim zakonskim rješenjem propisano je da osnivačka prava i obveze u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za znanost. Također, propisano je da nadzor nad zakonitošću rada i postupanja Zaklade provodi ministarstvo nadležno za znanost, a nadzor nad financijskim poslovanjem provodi ministarstvo nadležno za znanost te ministarstvo nadležno za financije, sukladno posebnim propisima. 
 
Odbor je raspolagao otvorenim pismom hrvatskih znanstvenica i znanstvenika povodom rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost u Hrvatskome saboru.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Konačnog prijedloga zakona istaknuvši mišljenje kako će donošenje istoga afirmirati rad Zaklade, posebno u dijelu koji se odnosi na jačanje kompetitivnosti u financiranju znanstvenih istraživanja, a s ciljem postizanja znanstvene izvrsnosti. Također, s ciljem sprječavanja sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti pohvaljena su rješenja Prijedloga kojima upravitelj Zaklade postaje obveznik podnošenja imovinske kartice.

Suprotno tome, mišljenje je pojedinih članova Odbora da navedeno predloženo zakonsko rješenje narušava samostalnost djelovanja Zaklade u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U tom smislu istaknuta je temeljna primjedba na članak 3. Prijedloga u kontekstu pravne osobnosti i osnivačkih prava Zaklade koja prema ovom Prijedlogu u ime Republike Hrvatske ostvaruje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za”, 2 „ suzdržana i 2 „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O HRVATSKOJ ZAKLADI ZA ZNANOST

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37.  sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2019. godini i Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2020. godini, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktima od 7. listopada 2021. i 19. srpnja 2021. godine. 

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predloženim točkama dnevnog reda provedena je objedinjena rasprava.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/21-12/86, Urbroj: 50301-04/04-22-5) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 5. siječnja 2022. godine i pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/21-12/73, Urbroj: 50301-04/12-22-7) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 5. siječnja 2022. godine. 

Uvodno obrazloženje podnio je glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti                („Narodne novine“ br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila je Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knjigu 123 sa cjelovitim izvješćem o radu Hrvatske akademije u 2019. godini, sažetak navedenog izvješća, Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2019. godinu i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za proračunsku godinu 2019., te CD sa prethodno navedenim dokumentima, kao i Izjavu HAZU o obnovi Zagreba nakon potresa 22. ožujka 2020. i časopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Glasnik HAZU br. 11.

Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tijekom 2019. godine bila uspješna na svim područjima: u znanstvenome i umjetničkome radu, u radu svojih razreda, zavoda i znanstvenoistraživačkih jedinica te znanstvenih vijeća, muzejsko-galerijskih jedinica, kabineta, jedinica u sastavu stručnih službi, odbora i drugih tijela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim na zasjedanjima Akademije, u radu Uprave, Predsjedništva i njegovih odbora te u nakladničkoj djelatnosti. 

Akademija je u 2019. godini djelovala u 9 razreda, 27 znanstvenoistraživačkih jedinica i 7 muzejsko-galerijskih jedinica, odnosno 19 znanstvenih vijeća, 26 odbora, u Knjižnici i Arhivu Hrvatske akademije te u Arboretumu u Trstenom. 

Tijekom 2019. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je 419 događanja. Od toga je održano: 93 znanstvena skupa, simpozija, savjetovanja i okrugla stola, 71 predstavljanja knjiga, prezentacija programa, konferencija za novinare i projekcija filmova, 54 predavanja, 34 izložbe u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama, 25 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucijske i međunarodne suradnje, 21 svečana sjednica, dodjela nagrada i koncert, 13 skupštinskih zasjedanja te 13 komemoracija u čast preminulim članovima. U sklopu manifestacije Dana otvorenih vrata u 35 Akademijinih jedinica u Zagrebu i u još 13 gradova održano je 95 različitih događanja – predavanja, izložaba, predstavljanja knjiga, stručnih vodstava, prezentacija, radionica, projekcija filmova i koncerata.   

Dana 1. siječnja 2019. započeo je mandat Uprave i Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za razdoblje 2019.-2022.  Novi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postao je akademik Velimir Neidhardt, a potpredsjednici akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać. 

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2019. godini održalo je devet redovitih sjednica na kojima je donijelo brojne odluke, zaključke, potvrde i mišljenja. Svih devet Akademijinih razreda tijekom 2019. godine održalo je intenzitet svojih aktivnosti – kako znanstvenoistraživačke tako i nakladničke.

Tijekom 2019. godine Akademija je, kao i ranijih godina, aktivno sudjelovala u svim oblicima međunarodne suradnje, a posebice u radu međunarodnih znanstvenih - All European Academies (ALLEA), Savjetodavno vijeće europskih akademija znanosti - European Academies Science Advisory Council (EASAC), Euromediteranska akademska mreža - Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Inter-Academy Panel (IAP), Međunarodna unija akademika – Union Académique Internationale (UAI), InterAcademy Medical Panel (IAMP), Europska znanstvena zaklada – European Science Foundation (ESF) i mreže HERA (Humanities in the European Research Area).  

Muzejsko-galerijske jedinice Akademije (Gliptoteka, Kabinet grafike, Hrvatski muzej arhitekture, Strossmayerova galerija starih majstora) održale su tijekom 2019. godine brojne izložbe. Tijekom godine aktivno je djelovao Kabinet za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti, a s radom je nastavio i Hrvatski muzej medicine i farmacije.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i članovi izvan Akademije u 2019. godini ukupno su objavili 228 publikacija. 

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti                („Narodne novine“ br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila je Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knjigu 124 sa cjelovitim izvješćem o radu Hrvatske akademije u 2019. godini, sažetak navedenog izvješća, Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2020. godinu, Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za proračunsku godinu 2020., te CD sa prethodno navedenim dokumentima.

Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je djelovanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2020. godini bilo u najvećoj mjeri uvjetovano pandemijom bolesti COVID-19 i posljedicama dva razorna potresa, 22. ožujka u Zagrebu i 29. prosinca u okolici Petrinje, koji su nanijeli goleme štete na širem zagrebačkom području, među kojima i u samom gradu Zagrebu. Potresi su nanijeli velike štete na palači HAZU i na još desetak Akademijinih zgrada u Zagrebu i nametnuli brigu o zaštiti oštećenih zgrada, zbrinjavanju vrijednog inventara, preseljenju pojedinih Akademijinih jedinica iz teško stradalih prostora u sigurnije okruženje, nalaženju financijske pomoći, prijavi šteta te pripremnim radovima za opsežnu obnovu. Osnovan je poseban Odbor za obnovu zgrada HAZU i napravljena su tri detaljna programa za potrebe obnove Akademijinih zgrada koji će biti polazišta za izradu konačnog programa obnove i projektnih zadataka za sve zgrade u 2021. U 2020. je sanirano što je bilo moguće te se nastavio rad u potresom oštećenom prostoru. 

Također, epidemiološke mjere onemogućile su u dobrom dijelu 2020. održavanje javnih skupova, pa ih je Akademija morala organizirati u virtualnoj sferi, uz pomoć internetskih komunikacijskih platformi. I dio izložbi Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica organiziran je virtualno. Elektroničkim putem održavane su sjednice Akademijinih tijela, a godišnja skupština i skupština za izbor novih članova HAZU prvi put u povijesti održane se dopisnim, odnosno elektroničkim putem.    

 Akademija je u 2020. godini djelovala u 9 razreda, 28 znanstvenoistraživačkih jedinica i 7 muzejsko-galerijskih jedinica, odnosno 19 znanstvenih vijeća, 26 odbora, u Knjižnici i Arhivu Hrvatske akademije te u Arboretumu u Trstenom. 

Zbog nepovoljnih okolnosti, broj javnih događanja u organizaciji ili pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije u 2020. godini bio je za oko tri četvrtine manji nego u 2019., pa je održano 109 događanja, od toga 42 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stola, 17 predstavljanja knjiga, manifestacija i konferencija za novinare, 7 predavanja, 13 izložbi, 14 posjeta, 7 svečanosti i dodjela nagrada, 2 koncerta, 2 skupštine i 5 komemoracija uvaženim preminulim članovima Akademije. Zbog pandemije i posljedica potresa nije održan tradicionalni Dan otvorenih vrata HAZU.  

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2020. godini održalo je devet redovitih sjednica na kojima je donijelo brojne odluke, zaključke, potvrde i mišljenja. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i članovi izvan Akademije u 2020. godini ukupno su objavili 212 publikacija. 

U izvještajnom razdoblju ukupni prihodi kojima je Hrvatska akademija raspolagala iznose 81.091.868,76 kuna, od čega se na ostvarene tekuće prihode odnosi iznos od 74.544.069,31 kune, a na ime viška prihoda iz prethodne godine prenesen je iznos od 6.547.799,45 kuna, što u odnosu na utvrđeni tekući plan čini indeks izvršenja od 100,65%.  Rashodi izvještajnog razdoblja izvršeni su u ukupnom iznosu od 73.509.929,51 kune s indeksom izvršenja u odnosu na utvrđeni plan od 91,24%.

U raspravi istaknuta je važnost imenovanja članova Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Također, tema rasprave bila je problematika obnove nekretnina u vlasništvu HAZU-a. 

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (9 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U 2019. GODINI.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 „suzdržan“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U 2020. GODINI.
                                                                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. veljače 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je zajam Svjetske banke za projekt „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ u iznosu od 25 milijuna eura, namijenjen izradi modela cjelodnevne nastave temeljenom na najboljim europskim praksama, njegovoj eksperimentalnoj izvedbi u 50-ak škola, njihovoj infrastrukturnoj prilagodbi za novi koncept škole i vremena koje učenici provode u njoj, evaluaciji eksperimentalne provedbe koju će provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje paralelno s nacionalnim ispitima, te jačanju kapaciteta Ministarstva znanosti i obrazovanja za provedbu reformi. Najveći dio zajma utrošit će se na prilagodbu infrastrukture 50 škola i provedbu standardiziranih ispita. 

Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ potpisan 16. prosinca 2021., kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske te se također propisuje način podmirenja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku po Ugovoru o zajmu, kao i nadležnosti za provedbu zakona. 

Tema rasprave bila je provođenje koncepta cjelodnevne nastave u školskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, te učinak povećanja nastavnih sati u osnovnom obrazovanju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 11 glasova „za”) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT „HRVATSKA: USUSRET ODRŽIVOM, PRAVEDNOM I UČINKOVITOM OBRAZOVANJU“

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. stavka 2. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 178/04.), dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 27. prosinca 2021. godine.

Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu  matičnog radnog tijela. 

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/21-12/107, Urbroj: 5301-29/23-22-10) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 3. veljače 2022. godine. 

Uvodno obrazloženje podnio je prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. 

Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra u 2020. godini, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Odjel za arhivsko gradivo Domovinskog rata, uz redovnu djelatnost, tijekom 2020. godine istraživao i obrađivao zahtjeve zaprimljene od raznih državnih institucija.

Za čuvanje preuzetog i prikupljenog gradiva osigurana su potrebna spremišta. Konvencionalno gradivo čuva se u spremištima u Centru (150 m²) i spremištu u Kerestincu (205,16 m²), koje zbog visine prostora može primiti više od 1000 dužnih metara gradiva, a nekonvencionalno gradivo čuva se u primjerenim uvjetima u posebnim spremištima u Hrvatskom državnom arhivu u Kerestincu i Hrvatskoj kinoteci.  

U 2020. godini Centar je preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: oko 2 d/m (20 kutija) gradiva, 164 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 797 fotografija, 8 digitalnih vojnih zemljovida, 58 časopisa periodike iz razdoblja 1985.-1997., 18 sati memoarskog gradiva i 300 kartica teksta memoarskog gradiva. Tijekom 2020. nastavljen je projekt digitalizacije fotoarhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva, odnosno pokrenuta je suradnja Centra i Središnjeg vojnog arhiva MORH-a, te je do kraja godine izvršeno zaštitno snimanje 5237 pojedinačnih negativa. 

Nadalje, podnositelj Izvješća je istaknuo kako je radi zaštite arhivskog gradiva i sprječavanja daljnjeg oštećenja izvornika tijekom 2020. godine digitalizirano 2.093.197 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. Tako je do kraja 2020. Centar ukupno imao digitaliziranih nešto manje od 3 TB stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. Do kraja 2020., u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja na projektu digitalizacije arhivskog gradiva koji se provodi na lokaciji Kerestinec, završen je višegodišnji projekt digitalizacije posebnog gradiva hrvatske provenijencije, u kojemu je digitalizirano 10.422 kutije arhivskog gradiva, odnosno 5.380.031 listova A4/A3.     

I u 2020. godini nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje „RSK“, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti). U dogovoru s Ministarstvom hrvatskih branitelja i Ministarstvom unutarnjih poslova, nastavljeno je s provjerama dnevnih izvješća o stradanju civila tijekom Domovinskog rata, kako bi se utvrdilo tko je žrtva ratnoga djelovanja, a čija smrt nije povezana s ratnim djelovanjem.

U suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža iz Zagreba, Centar je započeo rad na projektu izrade enciklopedijskog portala Domovinskog rata. Od sredine prosinca 2019. do kraja 2020. godine Centar je samostalno ili u suizdavaštvu objavio 6 knjiga.  

Tijekom 2020. godine zbog pandemije bolesti Covid-19, zaposlenice i zaposlenici Centra održali su znatno manji broj stručnih skupova, predavanja i promocija nego što su to činili prethodnih godina. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova pohvalili su rad i aktivnosti Centra u 2020. godini, ocijenivši kako je Centar kontinuirano, sustavno i stručno obavljao svoju zadaću prikupljanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata. Posebno je pohvaljen angažman Centra kojim je, zahvaljujući stečenim znanstveno-nastavnim zvanjima svojih zaposlenika, ostvario uvjete za upis u Registar znanstvenih ustanova. Također, s ciljem jačanja djelatnosti Centra u raspravi je predloženo intenziviranje suradnje s Povijesnim muzejom Domovinskog rata u Dubrovniku. U raspravi također je naglašena važnost zadržavanja predmeta povijesti kao obveznog u kurikulu strukovnih škola u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje z a k l j u č k a 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2020.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici, održanoj 16. veljače 2022. godine, Prijedlog zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljače 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj izmjena zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija unaprjeđenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost u obrazovanju i mobilnost radne snage, uz primjenu kvalifikacijskih okvira i u skladu s europskim načelima u osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju. 

Predloženim zakonom otklanjaju se nedostaci postojećeg zakonodavnog i institucijskog okvira te se unaprjeđuje transparentnost, kvaliteta i svrhovitost te dostupnost priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, uz prihvaćanje strateških opredjeljenja Republike Hrvatske prema internacionalizaciji obrazovanja i poticanju dolazne obrazovne mobilnosti. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti postupak priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija te olakšati mobilnost radne snage na tržištu rada. U raspravi su također pohvaljena rješenja kojima se studentima olakšava priznavanje dijela studiranja u inozemstvu, primjerice studentima koji sudjeluju u programima mobilnosti Erasmus, ovim Prijedlogom priznavat će se ispiti položeni na inozemnim Sveučilištima. 

Također, u raspravi je istaknuto kako Republika Hrvatska treba uložiti dodatne napore u privlačenju stranih studenata, te je u tom smislu istaknuta potreba izmjene i drugih zakona, primjerice Zakona o porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na oporezivanje stipendija, kao i Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim bi se osigurala zdravstvena zaštita stranih studenata koji studiraju u Republici Hrvatskoj. Tema rasprave bila je i problematika kvalitete diploma iz trećih zemalja.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici Odbora, održanoj 3. veljače 2022. godine, a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje i b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako dva dosadašnja člana Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje od kojih jedan iz reda Vijeća veleučilišta i visokih škola koji više nije član Vijeća te drugi član Upravnog vijeća iz reda Hrvatskog studentskog zbora koji više nema status studenta zbog čega je potrebno provesti postupak njihova razrješenja dužnosti članova Upravnog vijeća Agencije.

U tom smislu, Vlada Republike Hrvatske je sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine” broj 45/09.) na sjednici održanoj 13. siječnja 2022. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je, na prijedlog nadležnih tijela, utvrdila i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (9 „za“) odlučio predložiti  Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici, održanoj 3. veljače 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2022. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim zakonom po prvi put uvodi zakonska obveza za škole, osnivače i resorno ministarstvo, planiranja upisa učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. 

Također, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se s ciljem postizanja intenzivnije i kvalitetnije suradnje između strukovnih škola i poslodavaca, kao i jačanja kvalitete učenja temeljenog na radu, prvi put uvode zakonske odredbe vezane uz mentora kod poslodavca te se propisuju njegove obveze i dužnosti u radu s učenicima koji sudjeluju u učenju temeljenom na radu kod poslodavca. Jednako tako, jasnije se propisuju i proširuju dužnosti poslodavca koji prima učenika te se jasnije propisuju i proširuju i obveze učenika koji polaze učenje temeljeno na radu kod poslodavca. 

Zaključno, donošenjem predloženog zakona omogućit će se ključne promjene koje se odnose na jačanje učenja temeljenog na radu s ciljem podizanja kvalitete njegove provedbe te snažnijeg povezivanja škola i poslodavaca, poboljšanje sustava osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju, uspostavu mehanizama i kriterija za poticanje polaznika na odabir kvalifikacija relevantnih tržištu rada, unaprjeđenje uvjeta za daljnji razvoj regionalnih centara kompetentnosti, osiguranje kvalitete kurikuluma povezanih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Sve navedeno doprinijet će boljoj usklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada te osiguravanju dovoljnog broja kvalificirane radne snage i njihove brže prilagodbe i uspješnosti na radnom mjestu, a također i boljoj prohodnosti polaznika koji nastavljaju obrazovanje za višu razinu kvalifikacije.     

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti sustav strukovnog obrazovanja kao dio obrazovnog sustava Republike Hrvatske. U raspravi pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima se osigurava povezanost strukovnog kurikuluma i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira kroz standard zanimanja kao ključnog elementa povezanosti kurikuluma s potrebama tržišta rada. Također, kako bi se osigurala snažnija povezanost strukovnih škola i poslodavaca sugerirano je predlagatelju da prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona razmisli o osiguravanju poticajnih mjera za poslodavce koji se žele uključiti u postupak naukovanja učenika za pojedina zanimanja.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici, održanoj 8. prosinca 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se ovim zakonskim prijedlogom omogućiti veća dostupnost programa ranoga predškolskog odgoja i obrazovanja. Donošenjem mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini omogućit će se bolje planiranje  razvoja mreže dječjih vrtića, a s ciljem smanjenja razlika.

Također, dodatno će se naglasiti obveza jedinicama lokalne samouprave da se brinu o potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te da na svom području osnivaju dječje vrtiće ili programe ranog i predškolskog odgoja pri osnovnim školama ili da u dogovoru sa susjednim jedinicama lokalne samouprave osigura smještaj svoj djeci koja žele pohađati dječji vrtić ili neki od programa ranog i predškolskog odgoja.

Nadalje, osiguravanje potrebnih stručnih kadrova omogućit će se zapošljavanjem učitelja primarnog obrazovanja uz obvezu dodatnog stjecanja kompetencija kako bi mogli izvoditi programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu koja su redoviti korisnici usluga dječjeg vrtića. Isto tako, odgojiteljima i stručnim suradnicima u dječjem vrtiću omogućit će se zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme bez obveze prethodnog polaganja stručnog ispita, ali uz obvezu polaganja u propisanome roku, čime će se omogućiti lakše zasnivanje radnoga odnosa i usklađivanje prava odgojitelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama s drugim odgojno-obrazovnim radnicima u sustavu odgoja i obrazovanja. 
Izmjenom kriterija za upis djece u dječje vrtiće omogućit će se pristup svoj djeci u neki od programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. 
Uređenjem odredbi o kurikularnim dokumentima uskladit će se sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s ostalim dijelovima obrazovnog sustava, odnosno nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosit će se sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom. 

Novim odredbama predloženoga zakona o uvjetima koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za ravnatelja predškolske ustanove uz već propisanu razinu VI, odnosno VŠS dodaje se razina obrazovanja potrebna za radno mjesto ravnatelja dječjeg vrtića jer je trajanje studija ranog i predškolskog odgoja produljeno na pet godina te je u sustavu sve više odgojitelja s visokom stručnom spremom te se omogućuje obavljanje poslova ravnatelja u punome radnom vremenu. Ujedno, osobama imenovanim za ravnatelja dječjeg vrtića koje su prije imenovanja imale ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika, nakon isteka mandata osigurava se mogućnost povratka na prethodno radno mjesto, ali najdulje do isteka dva uzastopna mandata. 

Nadalje, djeci s teškoćama u razvoju omogućila bi se odgovarajuća skrb, zapošljavanjem trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika, ovisno o potrebi djeteta i procjeni stručnog tima u dječjem vrtiću. Dječji vrtići i do sada su morali nadzirati zdravstveno stanje djece prigodom njihova upisa u dječji vrtić, ali sada će biti obvezni provesti i razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koju provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića.

Zaključno, predloženim zakonom roditeljima se omogućuje postupak upisa u dječji vrtić elektroničkim putem, a vođenje podataka o predškolskim ustanovama u zajedničkome elektroničkom upisniku ustanova predškolskog odgoja koji vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje usklađuje se s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. 

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti kvalitetu sustava predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Posebno su pohvaljena rješenja koja se odnose na izradu nacionalne mreže koja će omogućiti dostupnost dječjih vrtića djeci predškolske dobi. U tom kontekstu istaknuto je mišljenje kako će implementacija ovog Prijedloga utjecati i na izmjenu Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe koji će jedinicama lokalne samouprave olakšati postupak izgradnje i otvaranje novih dječjih vrtića.

 Nadalje, s ciljem unaprjeđenja sustava predškolskog odgoja i obrazovanja istaknut je prijedlog Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se pro futuro pristupi izradi cjelovitog zakona s naglaskom na terminologiju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Rasprava se također odvijala u kontekstu članka 11. Prijedloga kojim se učiteljima primarnog obrazovanja daje mogućnost izvođenja programa predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima. U tom smislu sugerirano je predlagatelju da iznađe rješenja kojima će se preciznije urediti kvalifikacija sveučilišnog prvostupnika/prvostupnice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji će imati potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa predškolskog odgoja. 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici, održanoj 3. prosinca 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o obrazovanju odraslih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se nakon donošenja Zakona o strukovnom obrazovanju, Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pokazala potreba za donošenjem novog Zakona o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci uočeni tijekom primjene postojećeg zakona te se cijeli sustav uskladio s navedenim zakonodavno-normativnim rješenjima te strateškim prijedlozima. Također, predstavnik predlagatelja  pojasnio je razlike između rješenja koja se predlažu konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona.

U raspravi članova Odbora podržali su donošenje zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti kvalitetu sustava obrazovanja odraslih kao dio obrazovnog sustava Republike Hrvatske. U tom smislu istaknuta je važnost sustavnog obrazovanja odraslih koje u konačnici ne doprinosi samo osobnom razvoju pojedinca već i njegovim perspektivama sudjelovanja u socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. U raspravi su pohvaljena rješenja kojima se programi obrazovanja za stjecanje kompetencija za pristup tržištu rada financiraju putem vaučera. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O OBRAZOVANJU ODRASLIH

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici, održanoj 24. studenoga 2021. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 18. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 2. kolovoza 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/21-12/74, Urbroj: 50301-04/12-21-6) upućenim Hrvatskom saboru aktom od 28. listopada 2021. godine, kojim se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2020. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Podnositelj izvješća istaknuo je da je Zaklada tijekom krizne 2020. godine za znanstveno-istraživačke projekte i karijere mladih istraživača isplatila 185,9 milijuna kuna. Ovaj iznos je za 6,3 milijuna kuna manji nego ukupni iznos financiranja u rekordnoj 2019. godini, ali nastavlja se pozitivan trend postupnog povećanja financiranja kompetitivne znanosti. Kroz osam Zakladinih programa financirano je ukupno 869 projekata i 873 mlada istraživača. Najveći dio financijskih sredstava isplaćen je za istraživačke projekte (36,08 milijuna kuna), mlade istraživače (63,91 milijun kuna) te uspostavne istraživačke projekte (27,77 milijuna kuna).   

Tijekom 2020. godine praćena je provedba 524 istraživačka projekta za koje je isplaćeno 56.804.601,11 kn temeljem vrednovanja izvješća koje je provelo 459 znanstvenika. Na istraživačkim projektima sudjeluje ukupno 4701 znanstvenik (voditelji projekata i suradnici), od čega je 57 poslijedoktoranada zaposlenih za provedbu projekata. Najveći broj projekata financiran je u području prirodnih znanosti (33%) te biomedicine i zdravstva (21%), a ustanove s najvećim brojem financiranih projekata su Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet te Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako su istraživački projekti tijekom 2020. godine polučili sljedeće rezultate; objavljeno je 36 poglavlja u knjigama i autorskih knjiga, 147 konferencijskih sažetaka, 37 zbornika, 113 doktorskih/diplomskih/magistarskih radova, 525 radova u znanstvenim časopisima, 8 ostalih publikacija, 3 patentne prijave, a rezultati projekata diseminirani su i putem 1287 izlaganja, pozvanih predavanja i organizacije znanstvenih konferencija.     

U izvanrednim i za sve aspekte društva zahtjevnim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19 i potresom koji je pogodio šire područje grada Zagreba, Zaklada je u okviru svoje misije tijekom 2020. dala podršku istraživačkim grupama koje mogu doprinijeti rješavanju najvećih istraživačkih izazova radi spašavanja ljudskih života te čuvanja zdravlja i dobrobiti stanovništva u Republici Hrvatskoj. Krajem ožujka 2020. raspisan je natječaj „Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)“. Ovim natječajem financiraju se temeljna i primijenjena istraživanja koja stvaraju novo i unapređuju postojeće znanje o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima. 

Također, u 2020. godini došlo je do većeg zamaha međunarodnih programa, posebice Programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ i Programa švicarsko-hrvatske suradnje. Zaklada je u 2020. godini pokrenula dodatne aktivnosti usmjerene podupiranju kolaborativnih znanstvenih projekata, odnosno poticanju uključivanja hrvatskih znanstvenika i ustanova u europski istraživački prostor povezane s novim instrumentom suradnje Weave i programima sufinanciranima iz Europskog okvirnog programa. Osim suradnje unutar Europe, u 2020. godini Zaklada je sudjelovala i u pripremi novog natječaja Transatlantske platforme za društvene i humanističke znanosti, mreže organizacija za financiranje istraživanja iz Europe te Sjeverne i Južne Amerike.  

Upravni odbor Zaklade tijekom 2020. godine održao je 30 sjednica, od čega 10 sjednica uživo i 20 elektroničkih sjednica.  Također, Zaklada je u travnju 2020. predstavila nove mrežne stranice koje su vizualno privlačnije i koriste moderne dizajnerske alate. 

Ukupna imovina Zaklade na dan 31. prosinca 2020. godine iznosila je 103.324.888 kuna, od kojih se 678.419 kuna odnosi na nefinancijsku imovinu Zaklade, a 102.646.469 kuna na financijsku imovinu Zaklade. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine Zaklada je ostvarila ukupno 160.905.624 kune prihoda. 
              
U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Zaklade u 2020. godini ocijenivši kako je Zaklada tijekom protekle godine obavljala svoju Zakonom određenu zadaću. S ciljem unaprjeđenja rada Zaklade u raspravi je istaknuto nekoliko prijedloga. U tom smislu, istaknuto je mišljenje kako je s obzirom na mali broj znanstvenih projekata povezanih s gospodarstvom potrebno osnažiti zakonsku regulativu koja uređuje pitanja zaštite patenata i intelektualnog vlasništva. 

Jednako tako, s ciljem unaprjeđenja znanosti i visokog obrazovanja istaknuta je potreba za osiguranjem većih proračunskih sredstva kako bi Zaklada financirala što veći broj znanstveno-istraživačkih projekata, posebice kolaborativnih znanstveno-istraživačkih projekata.
Također, u raspravi je istaknuta potreba donošenja Strateškog plana Zaklade kao važnog dokumenta koji razvija znanstvena područja s ciljem jačanja hrvatskog znanstvenog sustava.

Isto tako, u raspravi je istaknuto kako Švicarska daje potpore za razvoj znanosti Jugoistočne Europe i u tom smislu istaknut je prijedlog Zakladi da iznađe rješenja kako bi u budućoj perspektivi bila centar izvrsnosti za švicarske fondove za Jugoistočnu Europu. Također, istaknuto je mišljenje kako je potrebno ojačati Zakladu kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti i kroz višegodišnji financijski okvir.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora je jednoglasno (11 „za“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg   z  a k  lj  u č  k a 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, prof., potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 29. sjednici, održanoj 10. studenoga 2021. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 9,0% kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021.

Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Također, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u potresu.

Ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Iako se krajem razdoblja očekuje daljnji gospodarski rast, prihodi ne bilježe povećanje radi smanjenog povlačenja sredstava EU, a zbog dovršetka određenih projekata.

U 2022. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. godini projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 23.248.033.191 milijardi kuna za 2022. godinu što predstavlja 2.403.294.183 milijardi kuna odnosno 11,5 % više u odnosu na 2021. godinu.

Na poziciji Ministarstva kulture i medija u 2022. godini bilježi se rast ukupnog proračuna od 25,9 % u odnosu na 2021. godinu ili 466.050.075,00 kn.

Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđena su sredstva u iznosu od 454.824.500 milijuna kuna što je za 349.243.614 milijuna kuna više u odnosu na 2021. godinu.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Prijedlog Državnog proračuna za 2022. godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu. Članovi Odbora pohvalili su angažman Vlade Republike Hrvatske u potpisivanju ugovora s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za realizaciju projekta „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ kojim će se ojačati provedba obrazovnih reformi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Također, s ciljem unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja, u raspravi istaknuta je problematika nedostatka kvalificiranog nastavnog kadra u nastavi matematike i prirodoslovlja u osnovnim i srednjim školama. S tim u svezi, predloženo je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a na tragu zaključaka s tematske sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu o deficitu nastavnog kadra u nastavi matematike, da iznađe rješenja kojima će se pro futuro unaprijediti položaj nastavnika u osnovnim i srednjim školama na području Republike Hrvatske.

Jednako tako, vezano za djelovanje Sveučilišta u Puli istaknuta je problematika u svezi realizacije financijskih sredstava za obnovu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Puli,   zaštićenog spomenika kulturne baštine, pri čemu je u tom kontekstu istaknut prijedlog nadležnom Ministarstvu da iznađe rješenje za osiguravanje sredstava navedene visokoobrazovne institucije. Također, u raspravi je izraženo mišljenje kako se financijska sredstva na pojedinim pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja,  primjerice poput pozicije za sustav obrazovanja odraslih trebaju povećati, dok se kapitalne investicije za osnovnu školu Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec te osnovnu školu Milana Amruša u Slavonskom Brodu trebaju realizirati u što skorijem roku.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 29. sjednici, održanoj 10. studenoga 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju  raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, ovlasti Vlade za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe i upravljanje državnom imovinom. Također, Zakonom se uređuje zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda te novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga zakonskog prijedloga. 

Tema rasprave bila je preraspodjela sredstava za programsko financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta uređenih člankom 7. Prijedloga.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 28. sjednici, održanoj 3. studenoga 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom, kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza, tj. izvršavanja rashoda i izdataka, mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Također, povećava se visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na tri i pol posto radi povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2021. godine.

Nadalje, ovim Prijedlogom propisano je da iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa („NN“ br. 101/21.) ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. Zakona o proračunu („NN“ br. 87/08., 136/12. i 15/15.) u 2021. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za”, 1 „protiv” i 1 „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 28. sjednici, održanoj 3. studenoga 2021. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2021. godinu, ukupni prihodi iznose 153,6 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3,3 milijarde kuna u odnosu na prvotni rebalans iz lipnja 2021., i to kao rezultat povećanja ponajviše poreznih prihoda, odnosno PDV-a za 2,5 milijardi kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 6 milijarde kuna, odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) smanjuju za 1,1 milijardu kuna.  

Glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknuo je da kako Akademija ovim drugim izmjenama i dopunama Državnog proračuna nije imala dodatnih zahtjeva za povećanjem limita proračunskih sredstava kojim se financira redovna djelatnost sukladno Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Unutar odobrenog limita proračunskih sredstava od 65.540.000.00 kuna provedena je preraspodjela na onim stavkama koje se neće realizirati unutar utvrđenog plana u korist stavaka na kojima je prvobitni plan nedostatan.

Ministrica kulture i medija istaknula je kako su i ovim izmjenama i dopunama proračuna zbog Covid krize dio sredstava iskorištena za mjere potpora kulturnom sektoru. 

Također, povećana su sredstva za informatizaciju Ministarstva kulture i medija, zatim za projekt „Jer svirati se mora“, poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, kao i književnom izdavaštvu vezano za realizaciju programa „2021. Godina čitanja“.

Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanje istaknuo je kako su izmjene i dopune proračuna najvećim dijelom usmjerene k tome da se osiguraju dostatna sredstva za plaće sukladno ugovorenim materijalnim pravima u prethodnom razdoblju. Isto tako, istaknuo je kako su se zbog Covid krize mnoge aktivnosti na pozicijama ministarstva smanjile, primjerice jedna od njih je javni međumjesni prijevoz učenika srednjih škola. Također, smanjen je iznos na pozicijama različitih studentskih centara iz kojih se financira smještaj i prehrana studenata, zatim programi poboljšanja studentskog standard, te znanstveno-učilišni kampus Borongaj. Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako dvije kapitalne pozicije kasne u realizaciji i to za projekte Osnovne škola Milana Amruša u Slavonskom Brodu i Osnovne škola Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi. Također, istaknuo je kako su ovim izmjenama i dopunama proračuna osigurana dodatna sredstva za financiranje prava djece s teškoćama, njihov prijevoz u osnovnim i srednjim školama, zatim osiguran je dodatni iznos za poticanje izvannastavnih aktivnosti u srednjim školama i u visokoškolskom obrazovanju, kao i za provedbu programa uključivanja Roma. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu. Također, u raspravi je izraženo mišljenje pojedinih članova Odbora kako se financijska sredstva na pojedinim pozicija Ministarstva znanosti i obrazovanja,  primjerice poput Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kurikularnu reformu te kapitalna ulaganja trebaju povećavati.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 20. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija. 

Ministrica je istaknula kako će se predloženim zakonom detaljno urediti postupak uklanjanja kulturnih dobara u redovnim okolnostima i u slučaju nastanka i proglašenja izvanrednih okolnosti (potresa, poplava, klizanja tla ili drugi izvanredni događaj) kada je nužno žurno i usuglašeno postupanje nadležnih tijela. Nadalje, dodatno se uređuju mjere zaštite kulturnih dobara za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti te daje ovlast ministru nadležnom za kulturu da može utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu kulturnih dobara koja su zaštićena posebnim rješenjem te građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. 

Također, ministrica je istaknula kako će se prema odluci ministra nadležnog za kulturu osigurati rad i suradnja u izvanrednim okolnostima svih specijaliziranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Hrvatskog restauratorskog zavoda kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, muzeja, knjižnica, arhiva zajedno sa sustavom civilne zaštite. Zatim, dopunjuju se prekršajne odredbe koje se odnose na nepostupanje po rješenjima nadležnog tijela i inspektora za kulturna dobra, određuje se dulji rok zastare za provedbu izvršenja rješenja donesenih temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i precizira se djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. 

U raspravi istaknuta je važnost donošenja ovog zakonskog prijedloga s obzirom na hitnost u otklanjanju posljedica potresa, kao i nužne obnove kulturnih dobara koja su oštećena prilikom potresa. Također, pohvaljena su rješenja kojima Hrvatski restauratorski zavod ovim Prijedlogom zakona dobiva dodatnu važnost u restauraciji i očuvanju oštećenih kulturnih dobara.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova je (8 “za” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 25. sjednici, održanoj 7. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj predloženog zakona jasnije definirati pravni status Zaklade te način njezina djelovanja. Također, potrebno je osuvremeniti programe koje Zaklada financira i definirati način financiranja predmetnih programa, odnosno same Zaklade, kako bi se povećala učinkovitost i funkcionalnost ulaganja u znanstvene projekte. Predloženim zakonom planira se povećati kvaliteta i transparentnost financiranja znanstvenih projekata i programa, kako nacionalnih tako i međunarodnih. Nadalje, jasnije se uređuju tijela Zaklade i njihove ovlasti te nadzor nad radom Zaklade.  

U raspravi istaknuto je mišljenje većine članova Odbora koji smatraju kako je intencija ovog zakonskog prijedloga unaprjeđenje rada Zaklade sa svrhom razvoja i promicanja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj, posebno u dijelu koji se odnosi na unaprjeđenje kompetitivnog sustava financiranja znanstvenih istraživanja, a s ciljem postizanja znanstvene izvrsnosti. Jednako tako, uzimajući u obzir da je temeljna svrha Zaklade razvoj znanosti i visokog obrazovanja istaknut je prijedlog za povećavanjem sredstava za Zakladu i to ne samo za znanstveno-istraživačke projekte već i za obnovu znanstvenog i nastavnog kadra na visokoobrazovnim institucijama, odnosno na Sveučilištima.

Također, rasprava se odvijala u kontekstu pravne osobnosti i osnivačkih prava Zaklade koje prema ovom Prijedlogu u ime Republike Hrvatske ostvaruje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U tom smislu mišljenje je pojedinih članova Odbora da navedeno predloženo zakonsko rješenje narušava samostalnost djelovanja Zaklade u sustavu znanosti  i visokog obrazovanja. Isto tako, istaknuta je potreba nadopune članka 4. Prijedloga, kao i važnost zadržavanja postojeće formulacije važećeg zakona na način da se financiranjem Zaklade pruža potpora naprednim znanstvenim istraživanjima prepoznatim na međunarodnoj razini, ulaganjem u vrhunske znanstvene ideje i izvrsne istraživače. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da određivanje Zaklade kao proračunskog korisnika dugoročno ne jamči unaprjeđenje rada i neovisnosti Zaklade.

U tom smislu, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je intencija ovog zakonskog prijedloga na jasan način definirati nositelja osnivačkih prava Zaklade pri čemu je naglasio kako je novim predloženim zakonskim rješenjem neovisnost rada Zaklade neupitna. Također, u dijelu rasprave kojim se Zaklada određuje kao proračunski korisnik, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je navedena odredba uvedena prema mišljenju Ministarstva financija, a koje smatra da se sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te Zakonu o proračunu, Zaklada ovim Prijedlogom, a s ciljem postizanja transparentnosti u radu, treba definirati kao proračunski korisnik.

Nakon rasprave Odbor je većinom (7“za” i 3 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici, održanoj 29. rujna 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja.  

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se donošenjem predloženog zakona omogućiti samom Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja da uspostavi svoj unutarnji ustroj i prilagođava ga na najbolji način radi izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti. Također, uvodi se radno mjesto pomoćnika ravnatelja Centra koje do sada nije postojalo, a nužno je za učinkovitije obavljanje poslova Centra.  

Nadalje, budući da sastav Upravnog vijeća Centra do sada nije bio usklađen sa Zakonom o radu u pogledu zastupljenosti predstavnika radnika, predloženim zakonom predviđa se izbor jednog člana Upravnog vijeća kao predstavnika radnika.

Isto tako, predviđa se da prethodnu suglasnost na statut Centra, umjesto Hrvatskoga sabora daje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer je uočeno da najviše zakonodavno i predstavničko tijelo ne daje suglasnost na statut kao temeljni opći akt niti jedne druge javne ustanove s ovlastima na nacionalnoj razini, a predloženo rješenje predstavlja i rasterećenje najvišeg zakonodavnog tijela. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje Konačnog prijedloga zakona. Također, u raspravi je ukazano na potrebu izmjene članka 9. Prijedloga kojim se propisuju uvjeti za izbor ravnatelja Centra.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NACIONALNOM CENTRU
ZA VANJSKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA

Uz sljedeći amandman:

Amandman na članak 9.

U članku 9. stavak 2. mijenja se i glasi: 

„ u podstavku 2. iza riječi „ radnog iskustva u“ dodaju se riječi „znanstvenoj djelatnosti  u području odgoja i obrazovanja.”

Obrazloženje:

Ovim amandmanom propisuju se uvjeti za izbor ravnatelja Centra na način da je jedan od propisanih uvjeta za izbor ravnatelja i ostvareno radno iskustvo u znanstvenoj djelatnosti u području odgoja i obrazovanja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici Odbora, održanoj 22. rujna 2021. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. srpnja 2021. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedloge raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Budući da dijelu članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, mandat istječe 6. listopada 2021., predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se predlaže njihovo razrješenje te ponovno imenovanje s danom 7. listopada 2021. godine.

S tim u svezi, Vlada Republike Hrvatske je sukladno Zakonu o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata („Narodne novine“ br. 178/04.), na sjednici održanoj 22. srpnja 2021. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

U raspravi je pohvaljen rad Centra koji sukladno svom djelokrugu opravdava svoju zakonom propisanu ulogu.

Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (7 glasova „za“)  odlučio  predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 15. rujna 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Globalne konvencije o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je Globalna konvencija o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju usvojena 25. studenoga 2019. godine., na Općoj konferenciji UNESCO-a u Parizu, većinom glasova predstavnika država članica, među kojima je bila i Republika Hrvatska, koja je sudjelovala u međunarodnim konzultacijama prilikom izrade Globalne konvencije. Globalna konvencija prva je konvencija Ujedinjenih naroda globalne razine koja istodobno nadopunjava regionalne konvencije UNESCO-a o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i poboljšava njihovu povezanost. 
Glavni cilj Globalne konvencije je uspostavljanje međunarodnog normativnog instrumenta za priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju na globalnoj razini. Time bi se osnažila međuregionalna akademska mobilnost, promicanje jačanja međunarodne suradnje u visokom obrazovanju, demokratizacija visokog obrazovanja te mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve. 
U raspravi je ukazano na potrebu educiranja svih dionika koji sudjeluju u sustavu stjecanja kvalifikacija u visokom obrazovanju, posebno u dijelu koji se odnosi na distinkciju priznavanja inozemnih diploma i nostrifikacija svjedodžbi. Također, istaknut je prijedlog potrebe usklađivanja Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s Konvencijom.

Nakon kratke rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 glasova „za”) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O POTVRĐIVANJU GLOBALNE KONVENCIJE O PRIZNAVANJU
KVALIFIKACIJA U VISOKOM OBRAZOVANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA     

                                         izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 15. rujna 2021. godine, Prijedlog zakona o obrazovanju odraslih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. srpnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se nakon donošenja Zakona o strukovnom obrazovanju, Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pokazala potreba za donošenjem novog Zakona o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci uočeni tijekom primjene postojećeg zakona te se cijeli sustav uskladio s navedenim zakonodavno-normativnim rješenjima te strateškim prijedlozima. 

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti sustav obrazovanja odraslih kao dio obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Pozdravljene su odredbe koje definiraju sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih kao i odredbe koje definiraju razvijanje sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, te općenito usklađivanja sustava obrazovanja odraslih sa HKO-om. S ciljem unaprjeđenja zakonskog prijedloga sugerirano je predlagatelju da do upućivanja prijedloga u drugo čitanje iznađe mehanizme kojima bi se uspostavio sustav osiguravanja kvalitete na jednak način koji je propisan za ustanove i drugim dionicima koji obavljaju djelatnost obrazovanja, kao što su trgovačka društva, odnosno škole stranih jezika. 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (10 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

           Prihvaća se Prijedlog zakona o obrazovanju odraslih. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

  PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 15. rujna 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija. 

Ministrica je istaknula kako će se donošenjem ovoga zakona postojeći nacionalni pravni okvir za zaštitu autorskog prava i srodnih prava prilagoditi suvremenom digitalnom društvu u kojem se izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava te se u formalnom smislu nacionalni propis koji uređuje područje autorskog prava i srodnih prava usklađuje s odredbama Direktive 2019/790 i Direktive 2019/789.  

Temeljem Direktive 2019/789, kojoj je cilj osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava, utvrđuje se primjena načela zemlje podrijetla kada organizacije za emitiranje žele prekogranično pružati određene internetske usluge kao prateće usluge emitiranju, proširuje se obavezno kolektivno ostvarivanje prava na sve vrste reemitiranja programa i uvode se jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka (eng. direct injection). 
 
Konačnim prijedlogom zakona primjerenije i detaljnije se uređuje pitanje autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, u državnoj ili javnoj službi, ugovori o stvaranju autorskog djela po narudžbi, ugovori o stvaranju i korištenju autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima, opsežnije se uređuju prava nakladnika informativnih publikacija, detaljnije se uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava od strane neovisnih upravljačkih subjekata, detaljnije se određuju autorska i srodna prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite, unaprjeđuju se prekršajne odredbe, uređuju se posebna pitanja o hrvatskim audiovizualnim djelima u arhivu i programima Hrvatske radiotelevizije te uvode druge manje izmjene radi unaprjeđenja postojećih odredbi. 
 
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje Konačnog prijedloga zakona. Također, članica Odbora u raspravi se osvrnula na upit Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava prema kojima je ovaj Prijedlog manjkav u dijelu koji se odnosi na status novinara i novinarskog autorskog dijela. Nastavno na izneseno, ministrica je istaknula kako je ovaj zakonski prijedlog donio brojne iskorake za poboljšanje statusa novinara, i u tom smislu naglasila je kako se ovim prijedlogom zakona prvi puta u Republici Hrvatskoj definiraju novinarska djela kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi kao autorska djela. Jednako tako, ministrica je naglasila kako je Ministarstvo kulture i medija donijelo određene odredbe kojima se afirmira važnost novinarskog rada i važnost profesije kao autorskog rada.

Tema rasprave bila je i ograničenje autorskog prava za potrebe nastave i znanstvene svrhe, kao i uređenje autorskih prava na audiovizualnim djelima koja se nalaze u arhivu HRT-a, a nastala su prije 1990. godine.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 7. srpnja 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se zakonskim prijedlogom briše dosadašnje uređivanje unutarnjeg ustrojstva Zakonom te se propisuje uređivanje unutarnjeg ustrojstva statutom Centra, čime se omogućava samom Centru da sačini svoj unutarnji ustroj i prilagođava ga na najbolji način radi izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti. Također, uvodi se radno mjesto pomoćnika ravnatelja Centra, koje do sada nije postojalo i propisuje se kako se uvjeti za obavljanje poslova pomoćnika ravnatelja i djelokrug njegova rada uređuju statutom Centra. 

Nadalje,  Prijedlogom zakona vrši se usklađivanje sa Zakonom o radu („Narodne novine“, br. 93/14., 127/17. i 98/19.), u dijelu u kojem je predviđeno da se jedan član Upravnog vijeća Centra bira kao predstavnik radnika. Isto tako, propisuje se da suglasnost na statut Centra, umjesto Hrvatskoga sabora, daje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, što predstavlja rasterećenje najvišeg zakonodavnog tijela.  

Zaključno, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se donošenjem predloženih zakonskih izmjena i dopuna omogućiti efikasnije uređivanje unutarnjeg ustroja Centra, ubrzati procedure u vezi s ishođenjem suglasnosti na statut i njegove izmjene i dopune, što će ujedno predstavljati rasterećenje najvišeg tijela izvršne, odnosno zakonodavne vlasti. 

Članovi Odbora suglasni su u činjenici da je Centar ključna institucija u sustavu odgoja i obrazovanja i kao takva trebala bi sukladno zakonskoj odredbi podnositi godišnja izvješća o svom radu Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora.

Također, u raspravi pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima se odredbe ovog Prijedloga usklađuju s odredbama Zakona o radu na način da se jedan od članova Upravnog vijeća bira iz reda radnika. U dijelu rasprave o unutarnjem ustrojstvu Centra pojedini članovi Odbora smatraju kako je potrebno zadržati dosadašnju zakonsku regulativu kojom Hrvatski sabor daje suglasnost na Statut Centra. Isto tako, s ciljem poboljšanja teksta Prijedloga predloženo je dopuniti članak 9. kojim se propisuju uvjeti za izbor ravnatelja Centra na način da se stavak 2. nadopuni znanstvenim poljem i područjem, a koja su vezana uz područja odgojno- obrazovne znanosti.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7„za” i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

HRVATSKI SABOR
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
Klasa: 021-17/21-15/15
Urbroj: 6521-15-21-04

Zagreb, 21. srpnja 2021.

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar
Ulica Donje Svetice 38
10 000 Zagreb

Predmet: Zaključci s tematske sjednice "Deficit kvalificiranih nastavnika u nastavi matematike – izazovi, perspektive, rješenja"

Poštovani ministre, gospodine Fuchs,

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu 6. srpnja 2021. godine održao je 20. (tematsku) sjednicu pod naslovom "Deficit kvalificiranih nastavnika u nastavi matematike – izazovi, perspektive, rješenja".

Članovi Odbora elektroničkim putem su jednoglasno (7 glasova „za“) usvojili zaključke s tematske sjednice i u tom smislu Odbor predlaže Ministarstvu znanosti i obrazovanja donošenje paketa mjera kojima će se suzbiti manjak kvalificiranog nastavnog kadra u nastavi matematike i prirodoslovlja. Provođenje tih mjera predlaže se uklopiti u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) što je u skladu s reformama koje NPOO predviđa u komponenti Obrazovanje, znanost i istraživanje. Cilj je osigurati u najkraćem mogućem roku da u osnovnim i srednjim školama nastavu iz matematike i drugih deficitarnih prirodoslovnih disciplina izvode kvalificirani nastavnici.

Z A K LJ U Č C I   O D B O R A 

1. Postupno poboljšanje materijalnog statusa nastavnika u osnovnim i srednjim školama do razine koja će tu profesiju, a osobito nastavničke studije matematike i fizike, do konca 2026. godine učiniti konkurentnima u odnosu na inženjerske studije tih disciplina.
2. Predlaže se uspostaviti nacionalni sustav stipendiranja studenata nastavničkih studija matematike i prirodoslovlja neovisno o postojećem programu stipendiranja studenata u STEM području.
3. Predlaže se dodatno osnažiti materijalni položaj nastavnika u deficitarnim disciplinama u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPRS) kroz socijalne politike JLPRS poput osiguranja stanova za najam po povoljnim cijenama, zbrinjavanja djece u programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i slično.
4. Predlaže se intenziviranje i proširenje dodatne i dopunske nastave iz matematike, posebno u osnovnim školama, kao i nastave za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, te u skladu s tim podešavanje nastavnih opterećenja (i posljedično redefiniranje stvarnih kadrovskih potreba). 
5. Predlaže se definiranje ciljeva, indikatora njihova ostvarenja i odgovarajućih materijalnih stimulacija u programskim ugovorima Ministarstva sa sveučilištima, odnosno fakultetima i sveučilišnim odjelima koji obrazuju magistre edukacije matematike, koji će motivirati sveučilišta za dodatne napore u unaprjeđenju nastavničkih studija matematike.
6. Predlaže se da se u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetima, odnosno nadležnim sveučilišnim odjelima izmijeni Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi kako bi se osiguralo da zamjenski nastavnici matematike i prirodoslovlja posjeduju nužne stručne kvalifikacije, nužne metodičke kvalifikacije u struci, te nužne opće pedagoško-psihološke kvalifikacije.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici, održanoj 9. lipnja 2021. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2021. godinu, ukupni prihodi iznose 150,3 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan za 2021., i to kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova. Istodobno, porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna. Ukupni rashodi  državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna, odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna. Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja planirano je povećanje sredstava u iznosu od 1.558.236.135 kuna, na poziciji Ministarstva kulture i medija planirano je povećanje sredstava u iznosu od 424.626.541 kuna, dok je na poziciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti planirano povećanje sredstava za 25.397.300 kuna. 

Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuo je da su ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna  povećana sredstva za rashode osnovnih škola u iznosu od 440 milijuna kuna, dok za srednje škole povećanje iznosi 260 milijuna kuna. Također, porast sredstava bilježi se za programe odgoja i naobrazbu učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, kao i povećanje sredstava koja se odnose na stipendije za učenike Rome, te povećanje sredstava za psihosocijalne potpore u područjima zahvaćenim potresom.
Ministrica kulture i medija istaknula je kako se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna sredstva Ministarstva kulture i medija povećavaju za 30 %, kao i da se glavno povećanje sredstava odnosi na pomoć industriji kulturnih i umjetničkih događanja koje su uslijed aktualne pandemije Covid 19 bile onemogućene u svome radu. 
 
Glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknuo je kako je ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna na pozicijama veći za 31,67 % u odnosu na prvobitni plan, pri čemu je za očekivati da će se unatoč svim specifičnim okolnim izazovima, uz uvažavanje cjelovite gospodarske i financijske situacije u RH sve planirane aktivnosti realizirati u skladu s postavljenim ciljevima

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu. U tom smislu, pozitivnim je ocijenjen angažman kojim su povećana sredstva na pozicijama Ministarstva kulture i medija za 30%. U raspravi izraženo je žaljenje zbog smanjenja sredstava na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja koji se odnose na programe poticanja darovitih učenika i programe poticanja izvannastavnih aktivnosti u osnovnim i srednjim školama. Tema rasprave bila je i preraspodjela proračunskih sredstva te potreba izmjena zakonodavnog okvira kako bi se na jasan i transparentan način prikazao postupak preraspodjele sredstava unutar pozicija Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 3„suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici, održanoj 9. lipnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom, kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Također, povećava se godišnja vrijednost novih jamstava za 2021. godinu.

Dodatno, utvrđuje se pravna osnova za dodjelu sredstava iz državnog proračuna namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Također, utvrđuje se pravna osnova za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je istaknuta potreba dopune članka 9. Prijedloga koji se odnosi na preraspodjelu proračunskih sredstava u smislu normiranja obveze podnošenja izvješća, a s ciljem dobivanja transparentnije slike o načinu preraspodjele sredstava unutar pozicija Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 „za” i 2 „suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici Odbora, održanoj 20. svibnja 2021. godine, a) Prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i b) Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. svibnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

     Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je dosadašnjim članovima Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost istekao mandat od pet godina. U tom smislu, Vlada Republike Hrvatske je sukladno Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost („Narodne novine“ br. 117/01., 45/09., 92/10. i 78/12.), na sjednici održanoj 13. svibnja 2021. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost. Jednako tako, na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost. Također, predstavnik predlagatelja je kazao kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaprimilo ukupno 40 prijedloga za članove Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost od čega je 34 kandidata udovoljilo uvjetima javnog poziva, četiri kandidata nisu udovoljili uvjetima javnog poziva jer su u trenutku prijave bili dekani fakulteta, dok jedan kandidat nije udovoljio jer je član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
U raspravi je istaknuta važnost donošenja predmetnih Odluka s obzirom na okolnost isteka mandata dosadašnjim članovima Upravnog odbora Zaklade. S tim u svezi, izraženo je očekivanje kako će jedan od primarnih ciljeva nove Uprave biti neovisnost rada Zaklade, zatim neovisnost evaluacije znanstvenih projekata, apsorpcija sredstava iz fondova EU, kao i donošenje Strateškog plana Zaklade.

Mišljenje je pojedinih članova Odbora kako se predlagatelj prilikom odabira kandidata nije vodio kriterijima znanstvene izvrsnosti te zastupljenošću kandidata iz najuspješnijih znanstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (8  „za“) odlučio predložiti  Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 „za“ i 2 „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                   PREDSJEDNICA ODBORA                                 

                     izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici, održanoj 19. svibnja 2021. godine, Prijedlog zakona o naknadama u području intelektualnog vlasništva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, upravne pristojbe u području prava intelektualnog vlasništva klasificirane kao jedno od neporeznih davanja koje je moguće ukinuti. Obveza plaćanja upravnih pristojbi u području prava intelektualnog vlasništva propisana je Zakonom o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva slijedom čega je radi provedbe odgovarajuće mjere iz navedenog Akcijskog plana potrebno zakonom izmijeniti postojeće uređenje.

Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se donošenjem predloženoga zakona, odnosno, ukidanjem upravnih pristojbi, posljedično pojednostavljuju uvjeti za poslovanje i smanjenje administrativnih troškova za gospodarstvenike i fizičke osobe koje koriste sustav zaštite intelektualnog vlasništva.

Zaključno, obrazlažući razloge donošenja predloženoga zakona po hitnom postupku predstavnik predlagatelja kazao je kako se u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u europski tečajni mehanizam (ERM II), a što je ključan korak u procesu uvođenja eura, predloženim zakonom izravno doprinosi ostvarenju planiranih mjera za smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo, ali isto tako i zbog aktualne potrebe ublažavanja negativnih posljedica epidemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo.

U raspravi je zatraženo pojašnjenje odredaba članka 9. Prijedloga zakona koji se odnosi na eventualno revidiranje postojećih naknada u području intelektualnog vlasništva.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se naknade u području intelektualnog vlasništva, a koje će se propisati novim podzakonskim propisom, u pogledu vrste i iznosa neće razlikovati od postojećih.

Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O NAKNADAMA U PODRUČJU INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici, održanoj 28. travnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim zakonom precizira da se predstavkom smatra ona predstavka koja sadrži podatke o prijavitelju: ime i prezime, adresu stanovanja te podatke za kontakt, odnosno za pravnu osobu naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe. Na taj način želi se naglasiti potreba da se podnositelj prema Prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz Zakona. 

Također, predmetnim izmjenama jasnije će se utvrditi obveza čuvanja inspekcijske, odnosno druge službene tajne i propisati kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskim postupkom te precizirati postupanje s podacima o podnositelju predstavke. Time će se postići pravna utemeljenost postupanja s podacima iz inspekcijskog nadzora te utvrditi prava i interesi podnositelja predstavke.  

Zaključno, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako u odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, Konačni prijedlog zakona u normativnom dijelu ne sadrži razlike. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Konačnog prijedloga zakona. Jednako tako, s ciljem unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, istaknut je prijedlog da se na tragu predloženih rješenja ovoga Zakona na sličan način  pro futuro izmjeni i unaprijedi Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru. 
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 „za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROSVJETNOJ INSPEKCIJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici, održanoj 14. travnja 2021. godine, Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su resorni ministri.

Ministar znanosti i obrazovanja obrazlažući treću komponentu NPOO-a – Obrazovanje, znanost i istraživanje, istaknuo je kako je potrebno reformama i ulaganjima pridonijeti kvalitetnom obrazovanju koje će djecu i mlade pripremati za izazove i poslove budućnosti, uz kvalitetnu obrazovnu infrastrukturu. Nastavit će se s reformom i modernizacijom sustava odgoja i obrazovanja, strukovnog obrazovanja te osigurati dostupnost, kvaliteta i relevantnost visokog obrazovanja za izjednačavanje mogućnosti za svu djecu te njihovo uključivanje na svim razinama obrazovanja. Uz poticajan sustav obrazovanja koji pridonosi izvrsnosti u društvu, važno je ojačati ljudske, institucionalne i infrastrukturne kapacitete znanstvenih instituta i sveučilišta, koji zajedno s poduzetničkom infrastrukturom i s gospodarstvom stvara okvir za inovacije. Procjena potreba financiranja iz Mehanizma za oporavak i otpornost za komponentu C.3 Obrazovanje, znanost i istraživanje iznosi 7.500.000.000 kn.

Ministrica kulture i medija istaknula je kako se područje odgovornosti Ministarstva kulture i medija koja su u Nacionalnom planu oporavka, nalaze u nekoliko različitih komponenti zbog koncepta cijelog dokumenta. Dio koji se tiče kulturnog i kreativnog sektora nalazi se u komponenti gospodarstva u dijelu koji se bavi jačanjem konkurentnosti i održivog razvoja gospodarstva i sastoji se od dvije investicije čiji je cilj olakšati omogućiti učinkovitiju prilagodbu kulturnog i kreativnog sektora za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu. Istaknula je kako se investicije vežu uz reformu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima čije će drugo čitanje uskoro biti upućeno na raspravu u Hrvatski sabor.

Isto tako, u dijelu koji se odnosi na ulaganja u kulturne i kreativne industrije, jednog od najpogođenijih sektora ovom krizom, pokazalo se da su samo oni koji su imali kapacitete prilagoditi se i digitalnoj produkciji, uspjeli održati poslovanje. 

Drugi dio koji se tiče resora kulture odnosi se na dvije investicije u području arhiva i konzervatorskih podloga, a oni se nalaze u komponenti 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina i to posebno u području unaprjeđenja učinkovitosti javne uprave – digitalna transformacija konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su predmetni dokument ocijenivši da će isti doprinijeti jačanju obrazovnog sustava, sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Također, pohvaljena su rješenja kojima će se povećati ulaganja u istraživačko-tehnološku infrastrukturu na STEM i ICT područjima. U tom smislu, ukazano je na potrebu osiguravanja sredstava za školarine doktoranada.

Jednako tako, u raspravi je istaknuto kako bi s ciljem unaprjeđenja reforme obrazovnog sustava Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo uložiti dodatne napore kako bi se povećao udio visokokvalificiranih prosvjetnih radnika koji je trenutno deficitaran. U tom smislu, istaknuta je problematika nedostatka matematičke pismenosti kod učenika u osnovnim i srednjim školama.

U dijelu rasprave o programu cjeloživotnog obrazovanja istaknuto je kako bi navedeni program trebao biti obuhvaćen Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom kao reformskim instrumentom kojim se uređuje sustav kvalifikacija na svim obrazovanim razinama u RH.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za”, 2 „protiv“ i  1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći z a k lj u č a k

Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici, održanoj 10. ožujka 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se donošenjem Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvoriti okvir za osnivanje Sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Izvođenjem specijaliziranih studijskih programa koji zadovoljavaju potrebe obrambenoga i sigurnosnoga sustava omogućit će se razvoj interdisciplinarnog područja znanosti u polju „Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće“. Sveučilište obrane i sigurnosti omogućavat će obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezane s domovinskom sigurnosti. Također, Sveučilište će se razvijati i baviti znanstveno-istraživačkim radom u potpori vojno-obrambenim i sigurnosno-obavještajnim aktivnostima, kao i aktivnostima drugih tijela iz sustava domovinske sigurnosti. 

Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako su prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona prihvaćene određene primjedbe Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje Konačnog prijedloga zakona, ocijenivši kako će njegovo donošenje unaprijediti sustav visokog obrazovanja u području obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Jednako tako, njegovim će donošenjem Sveučilište obrane i sigurnosti biti u rangu s drugim vojnim sveučilištima koja djeluju u velikom broju europskih zemalja, primjerice, poput Francuske, Njemačke, Poljske i Mađarske. 
Također, pohvaljeni su napori Ministarstva obrane kojim je pro futuro izrađen plan o razvoju samog Sveučilišta do 2033. godine.

Nadalje, većina članova Odbora smatra da su ovim zakonskim prijedlogom ispunjeni kriteriji i uvjeti za osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti propisani temeljem članka 54. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, imajući u vidu da se u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu trenutačno na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ izvode sveučilišni preddiplomski i diplomski studijski programi, te da je u pripremi za izvođenje poslijediplomski specijalistički studij za potrebe sustava domovinske sigurnosti, koji pripadaju u tri različita znanstvena područja i tri različita znanstvena polja. Jednako tako, izraženo je zadovoljstvo što je predlagatelj prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona uvažio prijedloge ovoga Odbora.

Mišljenje je pojedinih članova Odbora kako Konačni prijedlog zakona nije u skladu s propisima koji reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, u prvom redu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. U tom smislu, istaknuto je mišljenje kako bi pojedine odredbe koje reguliraju pitanja vezana za sastav Sveučilišnog savjeta trebalo uskladiti sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Uz potrebu usklađivanja članka 1. stavka 4. Prijedloga sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, mišljenje je pojedinih članova Odbora, kako je potrebno nadopuniti članak 28. Prijedloga kriterijima koje bi trebala ispunjavati osoba koja se imenuje za privremenog rektora.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za”, 1 „suzdržan” i 3 „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici održanoj 3. veljače 2021. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. stavka 2.  Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 25. studenoga 2020. godine.

Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu  matičnog radnog tijela. 

  U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/20-12/150, Urbroj: 50301-29/23-21-12) upućenim Hrvatskom saboru aktom od 7. siječnja 2021. godine, kojim se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2019. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar do početka prosinca 2019.  godine, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: oko 10 d/m (100 kutija) gradiva, 20 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 630 fotografija, 35 sati memoarskog gradiva i 1020 kartica teksta memoarskog gradiva.  Tijekom 2019. godine nastavljen je projekt digitalizacije fotoarhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva, odnosno pokrenuta je suradnja HMDCDR-a i Središnjeg vojnog arhiva MORH-a, te je u toj godini izvršeno zaštitno snimanje 1890 pojedinačnih negativa.  

Tijekom 2019. godine, do 1. prosinca 2019., digitalizirano je 1.100.318 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata (do 1. studenoga 2018. ukupno je digitalizirano 3.179.647 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata (od toga 2.874.539 stranica dokumenata dijelom u suradnji na projektu s Ministarstvom hrvatskih branitelja: 7963 kutije). Prema tome, do 1. prosinca 2019. ukupno je digitalizirano 4.279.965 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. 

U ukupan zbroj nije uračunata digitalizacija knjiga za digitalnu knjižnicu niti digitalizacija dokumenata za potrebe računovodstva, ali i korisnika, koja sadrži nekoliko tisuća skeniranih stranica godišnje. Razlog znatno povećanoga broja skeniranih stranica dokumenata u 2019. godini je suradnja s Ministarstvom hrvatskih branitelja na projektu Digitalizacija arhivskog gradiva.   

Tijekom 2019. godine nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno, unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje „RSK“, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti).

Do početka prosinca 2019. u bazu smrtno stradalih hrvatskih građana u Domovinskom ratu uneseni su podaci za oko 21 500 osoba, od toga 8 410 hrvatskih branitelja. Naime, tijekom 2019. Centar je objedinio sve podatke o smrtno stradalim građanima RH u Domovinskom ratu u jednu bazu podataka i počeo s provjerom okolnosti njihova stradanja. Krajem godine je u dogovoru s Ministarstvom hrvatskih branitelja i Ministarstvom unutarnjih poslova, započelo traženje JMBG-a za osobe koje ga nisu imale u popisu, te je dogovoreno da se u policijskim upravama, nakon što Centar izdvoji imena civila za koje postoji sumnja da nisu točno navedene okolnosti stradanja, tijekom 2020. provjere dnevna izvješća o stradanju civila tijekom Domovinskog rata, kako bi se utvrdilo tko je žrtva ratnoga djelovanja, a čija smrt nije povezana s ratnim djelovanjem.

U prosincu 2019. Centar je potpisao Ugovor o suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža iz Zagreba na projektu pokretanja i izrade enciklopedijskog portala Domovinskog rata.  
    
Od lipnja 2018. do sredine prosinca 2019. godine Centar je samostalno ili u suizdavaštvu objavio (ili je objavljeno uz značajnu stručnu pomoć zaposlenika Centra) 12 knjiga, dok je krajem 2019. jedna knjiga bila pripremljena za tisak, a jedna u završnoj fazi. Isto tako, u znanstvenim ili stručnim časopisima, monografijama i zbornicima te ostalim stručnim i stručno-publicističkim tiskovinama tijekom 2019. godine objavljeno je ili je u pripremi za tisak 16 znanstvenih ili stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskog rata.

Tijekom 2019. godine Centar i njegovi zaposlenici sudjelovali su kao organizatori ili suorganizatori te kao aktivni sudionici s vlastitim izlaganjem (predavači, promotori) najmanje 82 puta na znanstvenim i stručnim skupovima, javnim tribinama i predavanjima, te promocijama i izložbama na kojima su govorili znanstvenici, zapovjednici i ostali sudionici događaja iz Domovinskog rata te autori promoviranih publikacija.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje z a k l j u č k a 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2019. GODINU 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, prof., potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici, održanoj 3. veljače 2021. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 18. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 23. listopada 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/20-12/141, Urbroj: 50301-04/12-21-5) upućenim Hrvatskom saboru aktom od 7. siječnja 2021. godine, kojim se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2019. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Podnositelj izvješća istaknuo je da je Zaklada i u 2019. godini nastavila unaprjeđivati sustav financiranja znanstvene djelatnosti koji se vodi isključivo kriterijima znanstvene izvrsnosti i stručnosti.

Tijekom 2019. godine Zaklada je financirala 571 nacionalni znanstveno-istraživački projekt u iznosu od 117,8 milijuna kuna, te 34 međunarodna znanstveno-istraživačka projekta u iznosu od 20,9 milijuna kuna. Na projektima Zaklade financirana su 134 mlada istraživača, a kroz „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ financirana su 474 doktoranda u iznosu od 53,5 milijuna kuna. Zaključno, za financiranje nacionalnih i međunarodnih istraživačkih projekata te razvoja karijera mladih istraživača Zaklada je u 2019. godini isplatila 192,2 milijuna kuna. 

Također, tijekom 2019. godine Zaklada je pratila nešto više od 600 znanstvenih istraživačkih prijedloga te vrednovala 631 projektni prijedlog zaprimljen na natječaje „Istraživački projekti“ i Uspostavni istraživački projekti“ te „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori – „Znanstvena suradnja“. Osim toga, 10 projekata financirano je u okviru „Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena“.

U okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije Zaklada sudjeluje s dva programa: Hrvatsko-švicarski istraživački program 2017.-2023. i Program izvrsnosti u visokom obrazovanju – Tenure Track pilot program. Zaklada provodi Hrvatsko-švicarski program u suradnji sa Švicarskom nacionalnom zakladom za znanost, a u okviru programa financira se 11 znanstveno-istraživačkih projekata hrvatskih i švicarskih znanstvenika. 

Nadalje, Zaklada je krajem 2018. godine pristupila konzorciju QuantERA-ERA-NET Cofund in Quantum Technologies, koji okuplja 32 nacionalne/regionalne organizacije radi financiranja međunarodnih istraživačkih projekata u području kvantnih tehnologija. Konzorcij je sufinanciran sredstvima iz okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020. (Obzor 2020.). Konzorcij je početkom 2019. objavio natječaj za podnošenje transnacionalnih projektnih prijedloga na koji su se prvi put mogli prijaviti i hrvatski znanstvenici. Ukupna sredstava koja je Zaklada osigurala za natječaj QuantERA Call 2019 iznose 200.000 eura. 

U ožujku 2019. Zaklada i Javna agencija za raziskovalno dejalnost Republike Slovenije potpisale su bilateralni sporazum o slovensko-hrvatskoj suradnji na temelju kojega će hrvatski i slovenski znanstveni moći prijavljivati zajedničke projekte na natječaje obiju agencija.     

Predstavljajući aktivnosti Zaklade u 2019. godini, podnositelj izvješća istaknuo je kako je Zaklada vrednovala 631 projektna prijedloga, 2585 međunarodnih recenzenata uključeno je u vrednovanje, 210 projekata prihvaćeno je za financiranje, praćeno je 605 projekata te obrađeno 494 periodičnih izvješća. Zaposlena su 82 poslijedoktoranda dok je 474 doktoranada financirano. S projekata Zaklade objavljeno je 1182 recenzirana članka, 498  publikacija objavili su doktorandi, od čega 236 kao prvi ili jedini autori.    

Upravni odbor Zaklade tijekom 2019. godine održao je 30 sjednica.

Ukupna imovina Zaklade na dan 31. prosinca 2019. godine iznosila je 139.464.260 kuna, od kojih se 719.308 kuna odnosi na nefinancijsku imovinu Zaklade, a 138.744.952 kuna na financijsku imovinu Zaklade. Zaklada je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine ostvarila ukupno 174.116.773 kune prihoda, od čega je 170.132.336 kuna prihoda od donacija.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Zaklade u protekloj godini ocijenivši kako je Zaklada tijekom 2019. godine kvalitetno i transparentno obavljala svoju zakonom propisanu zadaću. U raspravi je istaknuto kako je sustav financiranja Zaklade dobar, ali  kako bi Zaklada pro futuro trebala napraviti značajan iskorak u unaprjeđivanju istoga, posebice u dijelu koji se odnosi na unaprjeđenje izvanproračunskog financiranja, prvenstveno kroz mehanizme povlačenja sredstava iz Europskog socijalnog fonda za financiranje istraživačkih projekata i razvoja karijera mladih istraživača. Također, istaknuto je mišljenje kako bi Zaklada s ciljem unaprjeđenja hrvatskog gospodarstva posebnu pozornost trebala posvetiti razvoju karijera mladih znanstvenika koji djeluju izvan sustava znanosti, a koji bi na taj način pridonijeli razvoju društva u cijelosti. Jednako tako, u raspravi je ukazano na potrebu osiguravanja sredstava za školarine doktoranada te je u tom kontekstu predloženo da se u okviru ESF projekta uključi mogućost za financiranje istih. U raspravi je također istaknuto na neravnopravan položaj asistenata i poslijedoktoranada koji rade na projektima Zaklade. U tom smislu, sugerirano je Zakladi da u sinergiji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kroz pravne mehanizme zaštiti mlade znanstvenike. Članovi Odbora istaknuli su potrebu kontinuiteta financiranja znanstvene djelatnosti kao i konzistentnosti u smislu povećavanja sredstava Zaklade,  a u konačnici s ciljem unaprjeđivanja znanstveno-istraživačkog rada.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (10 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg   z  a k  lj  u č  k a 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, prof., potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici, održanoj 3. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se donošenjem predloženih zakonskih izmjena precizirati obvezni sadržaj predstavke upućene Prosvjetnoj inspekciji, odnosno da ista mora sadržavati podatke o prijavitelju: ime i prezime, adresu stanovanja te podatke za kontakt, odnosno za pravnu osobu naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe. Na taj način se naglašava potreba da se podnositelj prema Prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz zakona. 

Također, izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji jasnije će se utvrditi obveza čuvanja inspekcijske, odnosno druge službene tajne i propisati kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskim postupkom te precizirati postupanje s podacima o podnositelju predstavke. Time će se postići pravna utemeljenost postupanja s podacima iz inspekcijskog nadzora te utvrditi prava i interesi podnositelja predstavke.   

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti rad prosvjetne inspekcije u provođenju inspekcijskog nadzora u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Također, u raspravi je zatraženo pojašnjenje u svezi ukidanja rokova u kojemu inspektor mora odlučiti o pokretanju, odnosno, nepokretanju postupka, kao i mogućnost pravne zaštite pred drugostupanjskim tijelom. S tim u svezi, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su rokovi i mogućnost pravne zaštite za sve fizičke i pravne osobe propisani Zakonom o općem upravnom postupku, jednako tako, naglasio je kako je Planom normativnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za ovu godinu, a s ciljem jačanja odgojne komponente u sustavu odgoja i obrazovanja, predviđeno donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (11 “za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici, održanoj 21. siječnja 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 4. studenoga 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/20-12/143, Urbroj: 50301-04/12-21-5) upućenim Hrvatskom saboru aktom od 14. siječnja 2021. godine.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. 

Predstavnica predlagatelja je istaknula kako će primjenom Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-2854/2018. i U-I-2855/2018. od 1. siječnja 2021. nastati pravna praznina za građane koji su završili ili studiraju na preddiplomskim stručnim studijima i specijalističkim diplomskim stručnim studijima, jer njihove kvalifikacije više neće biti raspoređene na pripadajuće razine Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te se ovim  zakonskim prijedlogom uređuje inkorporiranje stručnih studija u Hrvatski kvalifikacijski okvir. Također, izmjenom zakona omogućit će se provjera kvalitete stručnih studija i razine ishoda učenja koji se njima postižu. Nedonošenje predloženih izmjena dovelo bi do velikih posljedica, poput otežanog priznavanja kvalifikacija stečenih stručnim studijima u Europskoj uniji i na širem europskom prostoru visokog obrazovanja te bi ugrozilo zapošljivost osoba koje su ih stekle. Osim toga, dovodi se u pitanje i opstojnost visokih učilišta koje takve kvalifikacije dodjeljuju – 20% ukupnog broja visoko obrazovanih u RH, odnosno, nešto manje od 6% ukupnog broja stanovnika RH te 40 visokih učilišta koja izvode isključivo stručne studije.     

U raspravi je naglašeno kako se i zakonskim prijedlogom Vlade Republike Hrvatske i Kluba zastupnika SDP-a žele postići identična rješenja u dijelu koji se odnosi na razine kvalifikacija. Stoga je prijedlog Kluba zastupnika SDP-a, iz navedenih razloga odbijen, dok je prijedlog Vlade Republike Hrvatske prihvaćen. 
Nakon kraće rasprave, Odbor je većinom glasova (8 “za”, 2 “protiv” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a
           
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici, održanoj 21. siječnja 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja. 
Ministar je istaknuo kako je Ustavni sud Republike Hrvatske donio Odluku, broj:U-I-2854/2018 i U-I-2855/2018 od 10. ožujka 2018. i tri Izdvojena mišljenja sudaca, kojom je ukinuta odredba o jednakim razinama stručnih i sveučilišnih studija uz obrazloženje da stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti smješteni na istoj razini kvalifikacijskoga okvira. 
U tom smislu zakonski prijedlog propisuje trinaest razina cjelovitih kvalifikacija te na razinu 6.st. smješta kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija te na razinu 7.1.st kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija, dok se na razinu 6.sv pozicioniraju kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija, a na razinu 7.1.sv kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.
Isto tako, izmjenama predloženog zakona omogućuje se djelotvornija i brža provedba reformskih procesa razvoja i uvođenja novih kurikulumskih dokumenata u strukovnome obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih. Nadalje, mijenja se uloga sektorskih vijeća kako bi njihova uloga bila usmjerena na strateško promišljanje i ukazivanje na nužne kompetencije u skladu s potrebama na tržištu rada, potrebama visokog i cjeloživotnog obrazovanja te društvenih potreba.  Također, agencije iz područja obrazovanja postaju ključni subjekti. Predsjednike i članove sektorskih vijeća imenuju Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, za ona sektorska vijeća kojima pružaju administrativnu i stručnu podršku, a sukladno Pravilniku o Registru HKO-a.
U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Zakona ocijenivši da će njegova implementacija unaprijediti binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Također, donošenje ovoga Zakona od iznimne je važnosti za studente i poslodavce u Republici Hrvatskoj, a i šire, budući da  Hrvatski kvalifikacijski okvir predstavlja reformski instrument koji uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija, temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada. Jedno od važnih pitanja koje uređuje ovaj zakonski prijedlog prema mišljenju članova Odbora zasigurno je pitanje prohodnosti kvalifikacija prema višoj obrazovnoj razini, a što se u konačnici inkorporira u Europski sustav obrazovanje. Također, pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima se mijenja uloga sektorskih vijeća kako bi njihova uloga bila usmjerena na strateško promišljanje u skladu s potrebama tržišta rada, kao i potrebama visokog obrazovanje.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (12 “za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

           ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici, održanoj 15. prosinca 2020. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2019. – srpanj 2020., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 13. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 20/07., 46/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.) dostavilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, aktom od 23. listopada 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/20-12/138, Urbroj: 50301-04/12-20-5) upućenim Hrvatskom saboru aktom od 7. prosinca 2020. godine.

Uvodno obrazloženje podnijela predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Podnositeljica Izvješća istaknula je kako je sadašnji sastav Nacionalnog vijeća konstituiran 24. srpnja 2019. godine na 33. redovnoj sjednici te je između te i prethodne 32. sjednice Vijeća proteklo 16 mjeseci radi isteka mandata tadašnjem predsjedniku i dijelu članova, a što je rezultiralo zastojima u postupcima te ozbiljnim narušavanjem procedura i funkcioniranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, onako kako je ono predviđeno Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

U razdoblju od srpnja 2019. do srpnja 2020. godine Nacionalno vijeće održalo je 11 redovnih sjednica. Aktivnosti u danom razdoblju okvirno su razdijeljene u nekoliko područja, odnosno tematskih cjelina, te je sukladno s tim aktivnostima Izvješće razdijeljeno u poglavlja uz pripadajuće priloge.

Nacionalno je vijeće u tijeku godine dana rada donijelo nekoliko odluka kojima je izmijenilo, odnosno, doradilo akte koji su obvezujući za sva tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te imenovalo povjerenstva koja su dovršila ili još dovršavaju povjerene im zadaće takve naravi. Također, istaknuto je kako neke od odluka i rješenja koje je Nacionalno vijeće donijelo uređuju neuređene, a važne segmente sustava te da obuhvaćaju cijeli sustav (primjerice, Odluka o minimalnim kriterijima za reizbor), da je u postupanju u nekim predmetima uspostavilo praksu sukladnu s pozitivnim zakonskim aktima koja je bila narušena (primjerice, prethodno odobrenje dvaju integriranih studija medicine), da je pomoglo svojim tijelima zaduženim za izbore u znanstvena zvanja u radu, da je vrlo aktivno sudjelovalo u raspravama o aktima koji reguliraju sustav za koji skrbi, premda ga nadležno ministarstvo u to nije uključilo na primjeren način. U cjelokupnom se radu Nacionalno vijeće vodilo zadaćama određenim u onim strategijama u kojima je na državnoj razini određen razvoj znanosti, visokoga obrazovanja, tehnološkog razvitka i inovacija u kojima je izrijekom imenovana njegova nadležnost, odnosno savjetodavna uloga. 

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova pohvalili rad Nacionalnog vijeća ocijenivši ga kvalitetnim i cjelovitim budući da je isto, kao najviše stručno tijelo sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, sustavno radilo na unaprjeđenju kvalitete sustava znanstvene djelatnosti, sustava znanosti i visokog obrazovanja u cjelini. Jednako tako, s ciljem razvoja sustava visokog obrazovanja, u raspravi je pohvaljen angažman Nacionalnog vijeća prilikom izrade Polazne osnove za izradu novog dokumenta Mreže visokih učilišta i studijskih programa u lipnju ove godine, budući da se u sustavu visokog obrazovanje pokazalo kako važeći dokument mreže nije u skladu sa stvarnim stanjem u sustavu visokog obrazovanja.

U tom smislu, istaknut je prijedlog kako bi Nacionalno vijeće u što skorijem vremenu trebalo donijeti prijedlog novih kriterija koji bi pro futuro predstavljali temelj za osnivanje novih visokih učilišta i studijskih programa, što će rezultirati jačanju kvalitete studijskih programa visokih učilišta.

Nadalje, u  raspravi je zatraženo pojašnjenje formulacije koja se odnosi na javnost rada Nacionalnog vijeća, te je u tom smislu predsjednica Nacionalnog vijeća istaknula kako je rad Nacionalnog vijeća javan što je vidljivo i na web stranici Vijeća na kojima su objavljena izvješća i skraćeni zapisnici sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Isto tako, poštujući odredbe navedenog Zakona istaknuto je kako Nacionalno vijeće ne može taksativno navoditi u svojim izvješćima kako su glasovali pojedini članovi.

Također, uvažavajući činjenicu da je Nacionalno vijeće krovna institucija koja se brine za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, u raspravi je istaknut prijedlog kako bi se financijska sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji Nacionalnog vijeća trebala povećavati.

U raspravi je također ukazano na potrebu snažnijeg povezivanja znanosti i gospodarstva u kontekstu jačanja istraživačke infrastrukture putem centara za transfer tehnologije.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2019. – srpanj 2020.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici, održanoj 19. studenoga 2020. godine, Prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se Prijedlogom zakona o autorskom pravu i srodnim pravima usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvo Europske unije. Također su istaknuli kako će se donošenjem predloženog zakona osigurati jasnija pravila zaštite autorskog prava i srodnih prava prikladna za primjenu u digitalnom okruženju, kojima će se postići veća pravna sigurnost te doprinijeti gospodarskoj održivosti kreativnih, kulturnih i medijskih industrija i očuvanju kulturne baštine, ne narušavajući pritom slobodu izražavanja i druge interese korisnika digitalnih sadržaja i usluga niti postavljajući neopravdana opterećenja na poslovanje pružatelja usluga informacijskog društva. U tom smislu, povećat će se pravna sigurnost u području djelatnosti istraživačkih organizacija, institucija kulturne baštine i obrazovnih institucija s obzirom na to da se predloženim zakonom propisuju obvezna sadržajna ograničenja autorskog i srodnih prava za potrebe rudarenja teksta i podataka, zatim za potrebe korištenja djela i drugih predmeta zaštite u digitalnoj i prekograničnoj nastavi te za potrebe očuvanja kulturne baštine. Za područje djelatnosti institucija kulturne baštine predloženim zakonom osigurat će se i jasan okvir za reguliranje autorskog prava i srodnih prava kako bi se olakšala digitalizacija i širenje djela ili drugih predmeta zaštite koji se smatraju nedostupnima na tržištu. 

Predloženi zakon uvodi mjere kojima će se olakšati licenciranje prava radi dostupnosti audiovizualnih djela na platformama za video na zahtjev, što će u konačnici doprinijeti većoj dostupnosti hrvatskih i europskih djela na tim platformama.   

Na Prijedlog zakona Odbor je raspolagao dobivenim primjedbama Komisije za autorsko pravo i otvoreni pristup Hrvatskog knjižničarskog društva, Hrvatske glazbene unije, Hrvatske udruge komornih i orkestralnih glazbenika, Hrvatskog društva glazbenih umjetnika i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava.  

 U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Prijedloga zakona ocijenivši da će njegova implementacija unaprijediti sustav zaštite autorskog i srodnog prava, posebice u dijelu kojim se osiguravaju pravni instrumenti za daljnji razvoj kreativnih, kulturnih i medijskih industrija u Republici Hrvatskoj. K tome, zauzeto je stajalište da je jedno od važnih područja koje se uređuje ovim Prijedlogom zasigurno provedba nastave u digitalnom obliku koju uređuje ovaj zakonski prijedlog u smislu novih načina korištenja autorskih djela i drugih zaštićenih sadržaja.

Jednako tako, pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima se povećava pravna sigurnost u području djelatnosti istraživačkih organizacija, institucija kulturne baštine i obrazovnih institucija.

 Također, u raspravi je pohvaljen angažman Ministarstva kulture i medija kojim se unaprjeđuje sustav razvoja kreativnih industrija u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, predstavnica predlagatelja istaknula je kako se prema podacima Svjetske agencije za intelektualno vlasništvo, u području kreativnih rezultata i rezultata vezanih uz izvoz kulturnih i kreativnih industrija, Republika Hrvatska po ulaganju nalazi na 13 mjestu od ukupno 131 zemlje.

Zainteresirani saborski zastupnik sudjelovao je u raspravi i ukazao na potrebu dodatnog uređenja članka 87. Prijedloga zakona, a koji se odnosi na sklapanje ugovora o audiovizualnoj produkciji između audiovizualnog producenta i koautora audiovizualnog dijela te pitanja uređenja minimalne naknade za iskorištavanja audiovizualnog djela.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 “za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 10. studenoga 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju  raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim Zakonom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, ovlasti Vlade za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe i upravljanje državnom imovinom. Također, Zakonom se uređuje zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, ograničavanje korištenja sredstava te novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona. 

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2021. godini. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova “ZA” i 2 glasa “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.          
 
PREDSJEDNICA ODBORA

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 10. studenoga 2020. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju  raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021. – 2023. određena su očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir i učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine. Uz to, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u potresu. 

Ukupni prihodi u 2021. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, dok su za 2022. projicirani u iznosu od 152,7 milijardi kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2023. godinu projiciraju se u iznosu od 152,9 milijardi kuna. 

U 2021. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu. U 2022. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 160,0 milijardi kuna, a u 2023. godini projiciraju se na razini od 157,2 milijarde kuna.  

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 19.849.502.873 milijardi kuna za 2021. godinu što predstavlja 1.982.227.217 milijardi kuna odnosno 11,09 % više u odnosu na 2020. godinu. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja jedna od značajnijih promjena, koja bilježi porast proračunskih pozicija, zasigurno pozicija vezana uz rad Hrvatske zaklade za znanost za financiranje programa doktoranada i poslijedoktoranada, a koja ovim Prijedlogom raste za 13,5 milijuna  kuna. Isto tako, naglasio je kako se određeni rast bilježi i na pozicijama obrazovanja nacionalnih manjina, kao i za naobrazbu djece u predškolskim programima te pozicije koje se odnose na izdavanje domaćih znanstvenih časopisa. Jednako tako, povećanje sredstava bilježi se na pozicijama članstva u međunarodnim udrugama, kao i povećavanje sredstava za kapitalne investicije u osnovnim i srednjim školama prema kojima će se primjerice financirati izgradnja Srednje škole “Donji Miholjac” i Osnovne škole “Vladimira Nazora” u Svetom Iliji, te rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole “Nikole Andrića” u Vukovaru.

Na poziciji Ministarstva kulture i medija u 2021. godini bilježi se rast ukupnog proračuna od 1,17 % u odnosu na 2020. godinu ili 15.704.773,98 kn. Predstavljajući proračun ministrica je istaknula kako se  u 2021. godini očekuje pojačano povlačenje sredstava iz EU po dospjelim ugovorenim programima te je povećanje na izvorima EU čak 29% ili 61.515.546,94 kn (poglavito na poziciji ESF). Tako da je iznos na EU izvorima porastao s 211.242.972,46 kn u 2020. godini na 272.758.519,40 kn u 2021. godini. Od ostalih izvora očekivan je smanjeni prihod od igara na sreću (-13 % ili -8.328.105,00 kn), dok se kod prihoda od spomeničke rente očekuje povećanje za 100 % ( 20.000.000 kn) pod uvjetom da u 2021. godini ne dođe do obustave plaćanja spomeničke rente kao i normalnog funkcioniranja gospodarstva. Ministarstvo kulture i medija u 2021. godini planira i na sredstva iz inicijative REACT-EU - za potpore kulturnom sektoru uslijed epidemije koronavirusa u početnom iznosu od 10.000.000 kn. Ujedno će Ministarstvo kulture i medija u 2021. godini biti korisnik i Fonda solidarnosti. Jednako tako, vezano za rashodovnu stranu proračuna valja istaknuti kako kulturni proračun za 2021. godinu nastoji stabilizirati kulturni sustav vidno uzdrman epidemijom koronavirusa. Kulturni sektor u svojoj izvedbenoj formi jedan je od najpogođenijih epidemijom, a u baštinskoj i potresom.

Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđena su sredstva u iznosu od 80.183.586 milijuna kuna što je za 3.991.477 milijuna kuna više u odnosu na 2020. godinu.  

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Prijedlog proračuna za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Isto tako,većina članova ocijenila je da su unatoč okolnostima koje su zadesile Republiku Hrvatsku uzrokovane epidemijom virusa COVID-19 osigurana proračunska sredstva koja bilježe povećanje na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Također, u raspravi je pohvaljen angažman i aktivnosti resornih ministarstava koja se odnose na apsorpciju sredstava iz EU fondova, no jednako tako, ukazano je i na potrebu ulaganja dodatnog napora kako bi se u okviru budućih projekata kroz jačanje kapaciteta institucija pronašao model za sufinanciranje okvirnog programa EU za znanost i istraživanje HORIZON.
 
Jedno od postavljenih pitanja odnosi se i na nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme. U tom smislu predstavnik predlagatelja istaknuo je da se proračunska pozicija Cjelovite kurikularne reforme financira s različitih proračunskih stavki budući da se većina reformskih aktivnosti osigurava iz fondova EU. K tome, istaknuo je da su sredstva za podršku provedbe Cjelovite kurikularne reforme, uključujući i edukacije nastavnog osoblja, osigurana u iznosu od 61.974.833,58 kn za 2021. godinu.
          
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova “ZA” i 2 glasa “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

  
PREDSJEDNICA ODBORA

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici, održanoj 23. rujna 2020. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se donošenjem Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvoriti okvir za osnivanje sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Sveučilište obrane i sigurnosti omogućavat će obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezane s domovinskom sigurnosti. 

Nadalje, predloženim zakonom uredit će se sljedeća pitanja: naziv, sjedište i osnivač Sveučilišta obrane i sigurnosti, djelatnost Sveučilišta, upravljačka tijela Sveučilišta i njihova nadležnost, status studenata i uvjeti za upis kandidata koji se žele upisati na Sveučilište, imovina i financiranje Sveučilišta, zaposlenici Sveučilišta, provođenje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta te način i uvjeti provedbe djelatnosti do početka rada Sveučilišta.       

 U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga zakona ocijenivši da će njegova implementacija pro futuro stvoriti zakonodavni okvir za osnivanje sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke institucije, te na taj način unaprijediti potrebe obrambenog sustava, kao i sustava domovinske sigurnosti. U tom smislu, suglasni su kako će se osnivanjem Sveučilišta obrane i sigurnosti otvoriti velike mogućnosti u području vojne i obrambene znanosti, a koje ima za cilj ostvariti najviše standarde vojne i obrambene sigurnosti. 
S ciljem poboljšanja zakonskog prijedloga predloženo je da se u članku 15. stavku 3. Prijedloga izjednači zastupljenost studenata u upravljačkim tijelima Sveučilišta, sukladno rješenjima članka 58. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Isto tako, predloženo je dopuniti članak 14. Prijedloga kojim se propisuje nadležnost Sveučilišnog savjeta, sukladno odredbama članka 60. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju;

Mišljenje je pojedinih članova Odbora kako donošenje Prijedloga zakona nije u skladu s propisima koji reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, u prvom redu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. U tom smislu, istaknuta je primjedba vezana za izostanak postupka inicijalne akreditacije čime se onemogućava osnivanje i djelovanje Sveučilišta obrane i sigurnosti kao javnog sveučilišta temeljenog na odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Nadalje, prema mišljenju pojedinih članova Odbora Prijedlog zakona nije usklađen s člankom 54. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako su Prijedlogom zakona ispoštovani kriteriji i uvjeti za osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti propisani temeljem članka 54. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, imajući u vidu da se trenutačno na Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman provodi sedam sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa i poslijediplomski specijalistički program za potrebe sustava domovinske sigurnost. Navedeni studijski programi provode se u više znanstvenih područja i polja. Također, ovi studijski programi već su inicijalno akreditirani i kao takvi ovim se Prijedlogom pripajaju Sveučilištu, dok će ministar nadležan za obrazovanje u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak reakreditacije sukladno članku 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. 
 
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (8 “za” i 2 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković