Zagreb – Zastupnici Kluba SDP-a u srijedu su se u Hrvatskom saboru sastali s predstavnicima Građanske inicijative „Stanari zajedno“ s kojima su pričali o problemu apartmanizacije hrvatske obale i priuštivom stanovanju.
Ispred SDP-a, na sastanku su sudjelovali potpredsjednica Kluba zastupnika i potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović, saborske zastupnice Jasenka Auguštan Pentek i Sanja Bježančević, te saborski zastupnik Dalibor Domitrović. Građansku inicijativu predstavljali su Žaklina Jurić, Melisa Mladineo Brničević i Fiodor Klarić.
Jasenka Auguštan Pentek na početku je navela da je SDP već predstavio svoju politiku vezanu uz priuštivo stanovanje te da problem stanovanja vide kao jedan od gorućih problema u Hrvatskoj.
„Jedan od glavnih problema koji muči brojne mlade ljude upravo je nedostatak dostupnog i cjenovno prihvatljivog stanovanja. Taj problem je osobito izražen u većim gradovima, a najviše u Dalmaciji koja se posebno suočava s izazovima zbog sveprisutne apartmanizacije, koja dodatno otežava najam stanova po pristupačnim cijenama. Vjerujem da je upravo to i jedna od ključnih tema današnjeg sastanka. Vjerujem da, u interesu svih nas, možemo pronaći zajednička rješenja. Također se nadam da će i vladajući prepoznati vrijednost nekih naših prijedloga. Nažalost, dosad to često nije bio slučaj, iako imamo razrađenu politiku priuštivog stanovanja za koju smatramo da bi mogla riješiti brojne probleme mladih ljudi u Hrvatskoj“, rekla je Auguštan Pentek.
Žaklina Jurić je rekla kako je njihova inicijativa protiv apartmanizacije stambenih zgrada do sada prikupila preko 3000 potpisa putem peticije.
„Naš glavni cilj je deapartmanizirati stambene zgrade. Želimo posebno naglasiti da se to odnosi isključivo na stambene zgrade. Kada kažemo da smo protiv apartmana, ne mislimo na apartmane u obiteljskim kućama — to je dio hrvatske tradicije i ljudi imaju pravo koristiti svoje domove u te svrhe. Međutim, osjećamo se zakinuto jer je prije otprilike 12 godina, najvjerojatnije odlukama na razini ministarstava, omogućeno otvaranje apartmana unutar stambenih zgrada. To možda ne bi bio problem da je postojao jasan plan, ali toga nije bilo. Ljudi su krenuli u to zbog brze zarade, i sad se ta pojava pretvorila u svojevrsnu erupciju — pogotovo u Splitu, gdje stanovnici doslovno ne mogu spavati četiri mjeseca u godini. Isti problemi se događaju i u Zagrebu, Zadru, Puli, Rijeci i drugim gradovima. Zato smo i došli k vama, jer ovo pitanje nije političko, već općedruštveno. Dokument o kojem danas govorimo poslali smo svim saborskim zastupnicima i klubovima. Naš jedini zahtjev je da se izmijeni članak 73. Zakona o vlasništvu, na način da se jasno i nedvosmisleno definira što je to stan, što je stambena zgrada, što je apartman i što je apartmanska zgrada. U prijelaznim i završnim odredbama tražimo da, kada novi zakon stupi na snagu, sva prethodna izdanja dozvola za apartmane u stambenim zgradama prestanu važiti. To bi značilo da od tog trenutka više ne bi bilo moguće otvarati apartmane unutar stambenih zgrada. To je ono za što se borimo. To je naš ustavno pravo. Nama se ustavno pravo na miran dom krši već 12 godina. I to nije u redu“, rekla je Jurić.
Melisa Mladineo Brničević istaknula je da građani ne smiju trpjeti zbog svega toga.
„Mi ne možemo spavati. Od 11 navečer do četiri ujutro — potpuni nemir u zgradi i ulici. Buka, opijanje, nered, povećani broj kriminalnih radnji. Svašta što doživjeli. I tako već godinama. Kako se s time nositi? Ustav mi jamči pravo na miran i dostojanstven život u vlastitom domu. Europska konvencija također jamči dostojanstvo. Suosjećam s ljudima koji rade u turizmu i drago mi je da naš grad živi, ali što je s nama koji živimo u stambenim zgradama, osobito u centru grada? Opći je cilj vratiti stanare u gradska središta, no događa se upravo suprotno — oni masovno odlaze. Splićani odlaze iz centra u okolne gradove. Ako se ne provede deapartmanizacija, naši će se gradovi isprazniti. Pogledajmo Dubrovnik, Split, pa čak i Veneciju, događa se isto. I zato inzistiramo na izmjeni članka 73. Zakona o vlasništvu. Taj članak treba jasno propisati da su stambene zgrade namijenjene isključivo za stanovanje“, rekla je Mladineo Brničević.
Mirela Ahmetović istaknula je gorući problem nepriuštivog stanovanja.
„Stanovi se u Hrvatskoj mahom kupuju i koriste isključivo za turistički najam. Iznajmljivanje i kategorizacija tih stanova nisu pod nikakvom stvarnom kontrolom. Najveći problem je što se ti stanovi kategoriziraju kao apartmani, a često nemaju niti osnovnu infrastrukturu, poput parkirnih mjesta. A inspekcije jednostavno nema. Dodatni je problem i što se gradi bez dozvola ili se uvjeti građevinskih dozvola ne poštuju. Kao načelnica jedne otočne općine potpuno razumijem sa čime se suočavate. Apartmanizacija utječe i na dostupnost stanova za naše građane, za mlade. Stanovi se kupuju u svrhu kratkoročnog najma, donose visoke prihode, i jasno je da je to unosnije od dugoročnog najma koji podrazumijeva ugovore, poreze i obveze. Često ih iznajmljuju vlasnici koji nisu ni hrvatski državljani niti imaju prebivalište u Hrvatskoj – ključ samo kruži, a pravi vlasnik je nevidljiv. To stvara veliki pritisak na infrastrukturu, smanjuje prihode lokalne zajednice i narušava kvalitetu života lokalnog stanovništva“, rekla je Ahmetović.
Fiodor Klarić je naveo da je sve manje mladih u centrima, a posljedično i sve manje djece u školama.
„To je podatak koji ne smijemo zanemariti. Centri se prazne, škole ostaju bez učenika, jer mladi jednostavno nemaju gdje živjeti. Mnogi si više ne mogu priuštiti život u gradu. Povezano s tim je i pitanje studenata. Sveučilište u Splitu je do prije nekoliko godina imalo oko 23.000 studenata, dok ih je sada tek oko 16.000 do 17.000. Jedan od razloga je što studenti nemaju gdje stanovati. Zimi još mogu iznajmiti stan, ali već početkom lipnja vlasnici ih izbacuju kako bi apartmane iznajmljivali turistima. Zbog toga studenti sve češće odlaze studirati u inozemstvo – u Milano, Manchester i druge gradove gdje mogu računati na stabilne i dostupne uvjete stanovanja tijekom cijele akademske godine“, rekao je.
Dalibor Domitrović upozorio je da je potrebno djelovati kroz više zakona za rješavanje problema.
„Tu je i Zakon o prostornom planiranju, ali treba shvatiti da situacija nije ista u svim dijelovima Hrvatske. Primjerice, uvjeti i izazovi u Slavoniji, u Gorskom kotaru ili u Zagorju, značajno se razlikuju. Ako pokušamo primijeniti jedno univerzalno rješenje na sve regije, naići ćemo na velike probleme i teško ćemo postići konkretne rezultate. Ovo pitanje zahtijeva šire djelovanje. Treba uključiti i Zakon o javnom redu i miru, kao i propise koji se odnose na rad inspektorata. Potrebno je djelovati paralelno na više razina kako bi se situacija uopće počela sređivati. Prijedlog koji ste iznijeli svakako je važan prvi korak i predstavlja inicijativu u dobrom smjeru. No, prijateljski vam savjetujem da razmotrite i širu strategiju – uključujući izmjene Zakona o turizmu – jer samo izmjenom jednog članka zakona, bez šire pravne i operativne podrške, teško ćete postići stvarnu promjenu“, rekao je Domitrović.