5. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2003. - 11.1.2008.)

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 84. sjednici Odbora, održanoj 10. listopada 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. Konačni prijedlog zakona delimitiranjem rodiljnih naknada uvodi jednu od mjera predviđenih Nacionalnom populacijskom politikom. Nastavak je to sustavnih obiteljskih potpora kojima se štiti materinstvo i osnažuje obitelj u skrbi o djeci. Važno je naglasiti da to nisu ni u kom slučaju kampanjske mjere nego ostvarivanje usvojenog populacijskog programa, a kao slijedeći korak predviđena je uspostava jedinstvenog sustava rodiljnih naknada. U raspravi, članovi Odbora su ustvrdili da su se u proteklom razdoblju konzistentno i ustrajno poduzimale mjere demografske politike, sa svrhom zaustavljanje ukupnih negativnih demografskih kretanja. Posljedice su vidljive i po prvi put uočen je porast stope novorođene djece. Uz činjenicu da je povećano i očekivano trajanje života, jasno je da je jedino dugoročno rješenje za otklanjanje negativnih učinaka demografskog starenja dosljednja provedba mjera Nacionalne populacijske politike. Pitanje nezaposlenih majki, volonterki, majki koje rade na ugovor o djelu, također je potrebno riješiti, a na načelu jednakosti, pravednosti i socijalne osjetljivosti ujednačiti porodiljne naknade tijekom cijelog razdoblja rodiljnog dopusta, što je od osobitog značaja za poticanje prirodne obnove stanovništva.
 
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O 
DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

ČLAN  ODBORA
                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 83. sjednici Odbora, održanoj 3. listopada 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora s razlikama u odnosu na prvo čitanje. U kraćoj raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo činjenicom, da su sve primjedbe Odbora prihvaćene, te su u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjeni članci 10. i 12., te dodan novi članak 22.
Nakon    kraće   rasprave,   članovi   Odbora  su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 

uz slijedeće amandmane:

A M A N D M A N  I.

U članku 9. riječ: „kliničkih“ briše se.

O b r a z l o ž e nj e

Predloženim amandmanom briše se riječ „kliničkih“ ispred riječi „pokazatelja“ čime se proširuje obuhvat pokazatelja kvalitete zdravstvene zaštite koje prati Agencija.
A M A N D M A N  II.

U članku 10. stavku 2. iza riječi „ustanove i trgovačka društva“ zamjenjuju se riječima „ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici“.

O b r a z l o ž e nj e

Odredba članka 10. usklađuje se s definicijom nositelja zdravstvene djelatnosti iz članka 3. podstavka 3. Konačnog prijedloga zakona

A M A N D M A N  III.

U članku 12. riječi:“Povjerenstvo za osiguranje kvalitete“ zamjenjuje se riječima: „Povjerenstvo za unutarnji nadzor“.

O b r a z l o ž e nj e

 Naziv povjerenstva izjednačava se sa nazivom istovjetnog povjerenstva iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

A M A N D M A N  IV.

 Članak 13. mijenja se i glasi:
 „U zdravstvenoj ustanovi koja ima do 400 bolesničkih postelja Povjerenstvo čini 5 članova, od čega najmanje 1 član srednje ili više stručne spreme te jedan predstavnik udruga pacijenata. Članovi Povjerenstva osim člana – predstavnika udruga pacijenata moraju biti zdravstveni radnici.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zdravstvenoj ustanovi s preko 400  bolesničkih postelja, na svakih započetih daljnjih 200 bolesničkih postelja Povjerenstvo ima još jednog člana Povjerenstva.
Predsjednik Povjerenstva jest pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor.
Članove Povjerenstva imenuje ravnatelj na četiri godine.
 
O b r a z l o ž e nj e

Predloženim amandmanom preciznije se uređuje sastav Povjerenstva, način imenovanja i pozicija u zdravstvenoj ustanovi.

A M A N D M A N  V.

U članku 14. stavku 1. podstavku 4. riječi:“drugih nositelja zdravstvene djelatnosti“ brišu se .

O b r a z l o ž e nj e

Predloženim amandmanom u podstavku 4. iza riječi: „sudjeluje u vanjskim provjerama kvalitete“ brišu se riječi: „drugih nositelja zdravstvene djelatnosti“ jer je iz sadašnje stipulacije podstavka 4. potpuno nejasna namjera predlagatelja.

A M A N D M A N  VI.

U članku 19. u stavku 2 iza riječi: „davanju“ dodaju se riječi : „uskraćivanju ili oduzimanju“.

O b r a z l o ž e nj e

Uređuje se obveza obavješćivanja o uskraćivanju i oduzimanju akreditacije prije isteka roka na koji je dana

A M A N D M A N  VII.

 U članku 24. stavku 1. iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:“
- predlaže ministru standarde kvalitete zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite,“

 Iz dosadašnjeg podstavka 7. koji postaje podstavak 8. dodaje se novi podstavak 9. koji glasi:
 „- nadzire standarde zdravstvenih osiguranja,“
 
O b r a z l o ž e nj e

Posebno se uređuje nadležnost Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu na području osiguranja kvalitete zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite te nadzor standarda zdravstvenih osiguranja.
A M A N D M A N  VIII.

U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:

 „Upravno vijeće ima 7. članova i to:
- jednog predstavnika ministarstva,
- jednog predstavnika Hrvatske liječničke komore,
- jednog predstavnika komora u zdravstvu,
- jednog predstavnika udruga pacijenata,
- jednog predstavnika primarne zdravstvene zaštite,
- jednog predstavnika bolničke zdravstvene zaštite,
- jednog predstavnika specijalista iz područja javnog zdravstva.

Iza stavka 2 dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„Predsjednik Upravnog vijeća jest predstavnik ministarstva“.

Dosadašnji stavci 3.- 6. postaju stavci 4.-7.

O b r a z l o ž e nj e

Predloženim amandmanom mijenja se sastav Upravnog vijeća Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu na način koji će osigurati kvalitetno provođenje zadataka Agencije.

A M A N D M A N  IX.

U članku 39. riječi:  „u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna“.

O b r a z l o ž e nj e

Iznos novčane kazne za prekršaj izjednačava se s iznosom novčane kazne za prekršaj iz članka 38. stavka 2. Konačnog prijedloga zakona.

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med. 

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 82. sjednici Odbora, održanoj 27. rujna 2007. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj u 2006. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2007. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.
Predstavnici predlagatelja dodatno su obrazložili rečeno Izvješće.

U opširnoj raspravi članovi Odbora su se složili, da se radi o kvalitetnom Izvješću koje je obuhvatilo sve što je učinjeno u izvještajnom razdoblju na području suzbijanja zlouporabe opojnih droga, a osobito na razvoju programa smanjenja potražnje i ponude droga. Posebno su vidljive mjere i programi prevencije ovisnosti i stabilizacije funkcioniranja sustava za tretman i prevenciju ovisnosti. Kako je razvidno, koordinativnu ulogu u provedbi mjera u županijama preuzela su županijska povjerenstva. Time se ostvaruje primjena načela decentralizacije, kao jedna od glavnih postavki Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga.

Iz Izvješća je također vidljivo, ističu članovi Odbora, da terapijske zajednice pružaju sve kvalitetnije  programe na području rehabilitacije ovisnika, čime i sustav u cjelini postaje učinkovitiji. Kako je istaknuto ovo Izvješće bi trebalo prvenstveno koristiti za predlaganje poduzimanja daljnjih mjera koje bi doprinijele i daljnjem poboljšanju stanja. Po mišljenju člana Odbora, postojeći propisi iz socijalnog i zdravstvenog područja koji uređuju pitanja terapijskih zajednica, manjkavi su i nedostatni. Naime, niti ovi propisi a niti podzakonski akti ne daju podlogu za pravno određenje terapijskih zajednica, ne definiraju se uvjeti i standardi njihovih programa, pa samim tim izostaje i valorizacija tih programa.
Na kraju rasprave članovi odbora su se složili, da je iz Izvješća vidljiva bolja koordiniranost i učinkovitost sustava u cjelini, a što se očituje u efikasnijoj provedbi mjera, boljoj organizaciji sustava liječenja ovisnika, te većem broju preventivnih i edukativnih aktivnosti.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj u 2006. godini. 
 
Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med. 

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 82. sjednici Odbora, održanoj 27. rujna 2007. godine, raspravio je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2006., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 20. srpnja 2007. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić. 
 
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2006. 

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 81. sjednici Odbora, održanoj 26. rujna 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja, koji je istakao da je Zakonom o  mirovinskom osiguranju utvrđena definicija profesionalnih bolesti, a lista bolesti koje se mogu priznati kao profesionalne bolesti utvrđena je Zakonom o listi profesionalnih bolesti. Važeća Lista profesionalnih bolesti pokriva sve poznate profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj, koje se redovito prate od 1990. godine.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora podržali su Konačni prijedlog zakona. Osim usklađivanja s Preporukom EU o europskoj listi profesionalnih bolesti ovim Zakonom osigurat će uspostava povezanog sustava praćenja profesionalnih bolesti, a što je neophodno radi razmjene podataka vezanih uz profesionalne bolesti po pojedinim djelatnostima sa zemljama EU. Posebno je važno, mišljenje je članova Odbora, da su u Zakonu zadržana sva stečena prava odnosno zadržane su bolesti kojih nema na EU listi, a koje su u Hrvatskoj priznavane profesionalnim bolestima.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med. 

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 81. sjednici Odbora, održanoj 26. rujna 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice predlagatelja, u kraćoj raspravi istaknuto je, da će se primjenom ovog Zakona, osim obveze usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, otkloniti i uočene nedorečenosti u sustavu kapitaliziranog mirovinskog osiguranja. Uz to,  zadržavanjem sustavnih rješenja održava se kontinuitet i stabilnost mirovinskog sustava na drugoj i trećoj razini.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I ISPLATI MIROVINA NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 81. sjednici Odbora, održanoj 26. rujna 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o pravobranitelju za osobe za osobe s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja provedena je kraća rasprava. Kao i kod prvog čitanja Zakona, članovi Odbora su ustvrdili da će institut pravobranitelja za osobe s invaliditetom doprinijeti unapređivanju neovisnosti, slobode izbora i kvalitete života osoba s invaliditetom. Djelovanje pravobranitelja na promicanje prava osoba s invaliditetom omogućit će se njihovo aktivno sudjelovanje u društvu i kao posebno važno provoditi sustavnu senzibilizaciju za njihove probleme.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PRAVOBRANITELJU ZA OSOBE ZA OSOBE S INVALIDITETOM u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA
                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med. 

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 80. sjednici Odbora, održanoj 12. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Tijekom rasprave članovi Odbora su istakli, da se praćenjem primjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kao i razina mirovina koje se ostvaruju od 1. siječnja 1999. godine, nužno nametnula potreba povećanja tih mirovina i poboljšanje materijalne sigurnosti njihovih korisnika. Kako je istaknuto, postotak odbitka za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu pri određivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu bio je apsolutno previsok, pogotovo obzirom na trajnost umanjenja mirovine. Umanjivanje postotka odbitka sa 0,34 na 0,15 za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, članovi Odbora drže dobrim rješenjem, čime će se povećati razina prijevremene starosne mirovine.
Niti položaj korisnika invalidskih mirovina zbog smanjene radne sposobnosti nije bio zadovoljavajući, što je također uočeno tijekom primjene ZOMO-a, pa će povećanje mirovina korisnicima kojima se invalidska mirovina isplaćuje za vrijeme zaposlenja, također znatno poboljšati materijalni položaj korisnika ovih mirovina.

Promjena formule za izračun najnižih mirovina ocjenjena je vrlo korisnim rješenjem. Odredbe ovog Zakona utvrđuju, da se najniže mirovine za cijeli radni staž računaju po istom koeficijentu, bez umanjenja za staž iznad 30 godina.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

ČLAN ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 80. sjednici Odbora, održanoj 12. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja je upoznala članove Odbora s osnovnim pitanjima koja će se Zakonom urediti. Kako se mirovine od 1999. godine određuju prema novoj formuli, sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, razina mirovina, počevši 2000. godine, bila je sve niža. Ovim Zakonom otklanja se nejednakost između korisnika mirovina, obzirom na godinu njihovog umirovljenja.

U raspravi su se članovi Odbora složili, da ovaj Zakon značajno doprinosi poboljšanju materijalne i socijalne sigurnosti korisnika mirovina koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Zakonom se postiže povećanje mirovina tzv. novih umirovljenika u rasponu od 4% do 27%, ali i međusobno izjednačavanje njihovih mirovina, na način da se otklanjaju razlike obzirom na godinu umirovljenja. 
Određivanjem dodatka uz mirovinu, ističu članovi Odbora, koji nije sastavni dio mirovine, ali se isplaćuje s mirovinom, nisu narušena načela postojećeg mirovinskog sustava. Kako se dodatak, kao specifično mirovinsko primanje, utvrđuje u postotku zavisno od svote mirovine, on prati njezin rast u isplati i tijekom usklađivanja, prema čl. 86 Zakona o mirovinskom osiguranju.
Nakon    kraće   rasprave,   članovi   Odbora  su  jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DODATKU
NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med. 
                        

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 79. sjednici Odbora, održanoj 11. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je, obrazložio da se radi o Zakonu koji će odrediti načela i sustav mjera za ostvarivanje i unapređenje sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj. Provedbom programa mjera uspostavit će hrvatski standard kvalitete zdravstvene zaštite i procjena sigurnosti pacijenata. Iako i sada postoji kontrola rada u pojedinim segmentima sustava, kroz strukovne komore, osnivanje Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, kao nacionalnog tijela doprinijeti će ostvarivanju i unapređivanju sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite.
Tijekom opširne rasprave članovi Odbora su prvenstvo bili mišljenja da ovako značajan Zakon ne treba donositi po hitnom postupku, tim više jer nije postignuta suglasnost sa strukovnim komorama i sindikatima, na  što su upozorili njihovi predstavnici, vanjski članovi Odbora. Kvalitetu zdravstvene skrbi nužno je provoditi i procjenjivati  u  svim  segmentima   rada   zdravstvenih   ustanova   (upravljanje, racionalnost ekonomskog poslovanja, postupci liječenja, njega bolesnika, sigurnost bolesnika i medicinskog osoblja, zaštita prava bolesnika i dr.).

Međutim, upozoreno je tijekom rasprave, Zakonom nije obuhvaćen cjelokupni zdravstveni sustav, nego isključivo bolnički sustav. Tako nije obuhvaćena primarna zdravstvena zaštita, (ugovorni ali niti neugovorni liječnici primarne zdravstvene zaštite), javno zdravstvo i poliklinike. Po mišljenju članova Odbora nije određena uloga strukovnih komora u zdravstvu, te nedostaju odredbe o ulozi osiguravajućih institucija. Upravo zdravstveno osiguranje svojim djelovanjem velikim dijelom utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite. Manjkave su i odredbe koje se odnose na sastav i mandat Povjerenstva za osiguranje kvalitete u bolnicama. U njemu bi svakako morali biti vrhunski stručnjaci, ali također i korisnici usluga, koji su u napokon i cilj ovoga Zakona.
 
Članovi   Odbora  su  većinom  glasova,   uz   1 glas „suzdržan“,  odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, u prvom čitanju.
2.  Svi primjedbe, prijedloge i mišljenja istaknuta prilikom prvog čitanja biti će dostavljena predlagatelju da ih uzme u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA
  Prim. Stjepan Bačić, dr.med.
 

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 79. sjednici Odbora, održanoj 11. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti,  s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.  
Suzbijanjem i  sprječavanje zaraznih bolesti svakako je prioritetan javno zdravstveni posao, istakli su članovi Odbora. Višegodišnja primjena važećeg Zakona, kao i potreba usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije, ukazale su na potrebu predlaganja novog Zakona, mišljenje je članova Odbora. Tako je ovim Zakonom proširena lista zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju epidemološkoj službi, pojačane su ovlasti sanitarne inspekcije i jasnije definirana uloga zavoda za javno zdravstvo. Kao posebno značajnu novost članovi Odbora su ocijenili mogućnost da je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena u određenim slučajevima proglašenja epidemije, utvrditi bitan interes Republike Hrvatske za nabavu roba, usluga i radova u cilju sprječavanja i suzbijanja te zarazne bolesti.

Nakon    kraće   rasprave,   članovi   Odbora  su  većinom  glasova,   uz   1 glas „suzdržan“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON  O  ZAŠTITI PUČANSTVA  OD  ZARAZNIH  BOLESTI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 79. sjednici Odbora, održanoj 11. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske zajednice za atomsku energiju (EUROATOM) i država nečlanica Europske unije o sudjelovanju potonjih u sustavu Zajednice za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti (ECURIE), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2007. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Članovi Odbora podržali su donošenje Zakona. Sporazum o sustavu obavješćivanja i brzu razmjenu informacija u slučaju radioloških opasnosti, osigurat će brže i efikasnije poduzimanje mjera zaštite života i zdravlja ljudi, te okoliša.
 
Nakon   kraće   rasprave,   članovi   Odbora  su  većinom  glasova,   uz   1 glas „suzdržan“,  odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON  O  POTVRĐIVANJU  SPORAZUMA  IZMEĐU
 EUROPSKE  ZAJEDNICEZA ATOMSKU  ENERGIJU  (EUROATOM)  I 
DRŽAVA  NEČLANICA  EUROPSKE  UNIJE O  SUDJELOVANJU  POTONJIH  U  SUSTAVU  ZAJEDNICE  ZA  RANU  RAZMJENU INFORMACIJA 
U  SLUČAJU  RADIOLOŠKE  OPASNOSTI  (ECURIE)

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

         ČLAN  ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 78. sjednici Odbora, održanoj 5. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2007. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić. Članovi Odbora upoznati su s razlozima zbog kojih se predlaže hitni postupak u donošenju ovog Zakona. U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istakao da i ovim Zakonom Republika Hrvatska ispunjava obvezu usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, obzirom na regulativu koja se odnosi na promet ili korištenje proizvoda koji u sebi sadržavaju azbest.

Članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje Zakona kojim će se cjelovito urediti pitanja prava na novčanu naknadu radnicima koji imaju dokazan rad na radnom mjestu, na kojima su zbog tehnoloških procesa bili izloženi djelovanju azbesta i kojima je utvrđena i priznata profesionalna bolest uzrokovana azbestom. Predviđeni broj odštetnih zahtjeva vjerojatno nije konačan, mišljenje je članova Odbora, i vrlo ga je taško utvrditi, posebno obzirom na neriješena pitanja vezana uz domicilnu azbestozu.
Tijekom rasprave skrenuta je pozornost na članak 2. Zakona, kojim se uređuje pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva i njegovu, po mišljenju članova Odbora, nedovoljnu preciznost.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O
OBEŠTEĆENJU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

uz slijedeći

Amandman

Na članak 2.
Članak 2. mijenja se i glasi:“Pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva iz članka 1. ovog Zakona ima radnik, kojem je zbog profesionalne izloženosti azbestu, utvrđena profesionalna bolest uzrokovana azbestom.“

O b r a z l o ž e nj e

Ovako utvrđenim tekstom odredbe članka 2., na jasniji način se utvrđuje tko ima pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva radi utvrđene profesionalne bolesti uzrokovane azbestom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

ČLAN ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 78. sjednici Odbora, održanoj 5. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić. Članovi Odbora upoznati su s razlozima zbog kojih se predlaže hitni postupak u donošenju ovog Zakona. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge donošenja ovoga Zakona i posljedice koje će njegovim donošenjem proisteći. Predloženim Zakonom, istaknuto je u raspravi, osigurava se zdravstvena i socijalna zaštita radnika koji su na svojim radnim mjestima izloženi štetnom utjecaju azbesta. Po prvi puta se u Republici Hrvatskoj, kroz predloženi paket zakona, rješava problem profesionalne izloženosti azbestu, od specijalističke zdravstvene zaštite, stjecanja prava na starosnu mirovinu, kao i pitanje obeštećenja. Azbest je već dugi niz godina poznat kao izuzetno zdravstveno štetan, a predstavlja i ozbiljan ekološki problem, stoga većina članova Odbora podupire donošenje ovog Zakona. Obzirom da je, sukladno hrvatskom zakonodavstvu, poslodavac odgovoran za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, na radnim mjestima s povećanim rizicima nužno je stalno pratiti zdravlje radnika, imajući u vidu  veću opasnost od nastanka bolesti vezanih uz obavljanje djelatnosti.

U raspravi je također većina članova Odbora bila mišljenja, da će obavljanje obveznog zdravstvenog nadzora radnika profesionalno izloženih azbestu doprinijeti rješavanju problema dijagnostike i liječenja tih radnika. Praćenje zdravstvenog stanja radnika, kao i preventivni pregledi svake tri godine, smanjit će mogućnost nastanka profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestozom, mišljenje je članova Odbora. No, upozoreno je i na problem domicilne azbestoze, koja nastaje usred posrednog djelovanja azbesta i koja i nadalje ostaje neriješena. 

Nakon   kraće   rasprave,   članovi   Odbora  su  većinom  glasova,   uz   (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM
NADZORU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

ČLAN  ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 78. sjednici Odbora, održanoj 5. srpnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić. Članovi Odbora upoznati su s razlozima zbog kojih se predlaže hitni postupak u donošenju ovog Zakona. Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kako je u raspravi upozoreno, izuzetna zdravstvena štetnost azbesta poznata je niz godina, no posljedice po zdravlje vidljive su i do 30 godina kasnije. Kako je istaknuto u raspravi, Listom opasnih kemikalija, temeljem odredbi Zakona o kemikalijama, zabranjen je i ograničen je promet opasnih kemikalija. Uz ovih propisa kao i  obveznim zdravstvenim nadzorom radnika profesionalno izloženih azbestu, smanjuje se mogućnost nastanka profesionalnih bolesti. Međutim, mišljenje je članova Odbora, time nisu riješene posljedice ranijih izlaganja azbestu, pa članovi Odbora, upravo radi zaštite radnika, koji su tijekom rada na radnom mjestu bili profesionalno izloženi azbestu, te stoga podupiru donošenje ovog Zakona.

Nakon kraće rasprave,   članovi   Odbora  su  većinom  glasova,   uz   (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O UVJETIMA ZA STJECANJE PRAVA NA
 STAROSNU MIROVINU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

ČLAN  ODBORA
Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 77. sjednici Odbora, održanoj 4. srpnja 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o udomiteljstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

U uvodnom obrazloženju  predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike u odnosu na tekst Zakona u prvom čitanju.

Po mišljenju većine članova Odbora, Zakon uvodi niz mjera koje će nesumnjivo doprinijeti kvalitetnijem uređivanju pitanja udomiteljstva, koje do sada nije bilo uređeno posebnim Zakonom.

Ponovno je upozoreno, da se u slučaju osobnih naknada udomitelju ne radi o plaći, nego o nagradi za dobrovoljni humanitarni rad na pružanju skrbi u svakodnevnom zbrinjavanju korisnika. Naknada za rad udomitelju prvi put je uvedena, njena visina predstavlja odraz financijskih mogućnosti. Utvrđivanje ovog prava, po mišljenju većine članova Odbora, temelji se na osnovon cilju Zakona, a to je da udomiteljstvo ne može biti profesija, niti se obavljati kao profesionalna djelatnost. Uz stručnu potporu timova za udomiteljstvo pri centrima za socijalnu skrb, koji kontinuirano prate rad udomiteljske obitelji, postići će se kvalitetno unapređenje ovog tradicionalnog oblika pružanja skrbi izvan vlastite obitelji, ocjenjeno je u raspravi.
 
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova,  (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O UDOMITELJSTVU

uz slijedeći

A m a n d m a n

Na članak 17.
U članku 17. stavku 3. iz riječi „identiteta.“ briše se točka, stavlja se zarez, te dodaje: “u skladu sa vjerskim opredjeljenjima obitelji iz koje dijete dolazi, ukoliko to obitelj traži.“

O b r a z l o ž e nj e

Kod oblikovanja vlastitog identiteta djeteta nužno je voditi računa o tome da se dijete nastavi odgajati u vjerskom opredjeljenju kojem pripada njegova obitelj i u kojem je i do tada odgajano.

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora,  Odbor  je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                         Prim. Stjepan Bačić, dr.med.
 

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 77. sjednici Odbora, održanoj 4. srpnja 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sjednicom je, po ovlaštenju predsjednika Odbora, predsjedavao član Odbora Stjepan Bačić.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je, kao i prilikom prvog čitanja Zakona, većina članova Odbora podržala potrebu njegovog donošenja. Primjenom odredbi Zakona, posebice uvođenjem nekih novih prava (roditelj njegovatelj,  proširivanje sadržaja prava na skrb izvan vlastite obitelji, patronaža kao stručna pomoć) ostvaruju se ciljevi  reforme sustava, a to  je prije svega, jačanje izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova,  (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. Stjepana Bačića, dr.med., člana Odbora.

        ČLAN  ODBORA

                          Prim. Stjepan Bačić, dr.med.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 76. sjednici Odbora, održanoj 21. lipnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o socijalnoj mirovini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 26. veljače 2007. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Prijedlog zakona, a prisutni predstavnik Vlade Republike Hrvatske podnio je dodatno obrazloženje.
Sjednici Odbora nisu bili nazočni predstavnici predlagatelja.
U kraćoj raspravi, članovi Odbora su se složili da je potrebno uvesti novi institut socijalnih primanja. Međutim, mišljenja su, pitanje statusa osoba starije životne dobi, koji ne primaju mirovinu, mora se rješavati u sustavu socijalne skrbi, mirovinskom sustavu, kao i zdravstvenom, provođenjem cjelovitih reformi ovih sustava. Na taj način neće se o mjerama za otklanjanje siromaštva i socijalne isključenosti odlučivati parcijalno, kao što je to predloženo ovim Prijedlogom zakona.
Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas «suzdržan», odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnoj mirovini, u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika SDP-a.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
                      Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 76. sjednici Odbora, održanoj 21. lipnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika PGS-a,SBHS-a i MDS-a, aktom od 14. ožujka 2007. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Prijedlog zakona.
Nakon uvodnih obrazloženja predstavnika predlagatelja i Vlade Republike Hrvatske, u kraćoj raspravi članovi Odbora su se priklonili mišljenju Vlade Republike Hrvatske i razlozima iznesenim u njemu. Istaknuto je da je mreža domova zdravlja organizirana temeljem teritorijalnog ustrojstva županija. Domovi zdravlja imaju značajnu ulogu u pružanju primarne zdravstvene zaštite i osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene zaštite svima. Međutim, nisu do kraja provedene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz srpnja 2006. godine, i utvrđena obveza županija da osnuju domove zdravlja na svom području. Stoga, mišljenje je članova Odbora treba nastojati da se obveza osnivanja domova zdravlja provede u cijelosti.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 2 glasa „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                      Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 76. sjednici Odbora, održanoj 21. lipnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o promicanju kolektivnog pregovaranja (154) , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 23. ožujka 2007. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Prijedlog zakona, a prisutni predstavnik Vlade Republike Hrvatske podnio je dodatno obrazloženje.
Sjednici Odbora nisu bili nazočni predstavnici predlagatelja.
Članovi Odbora su se priklonili mišljenju Vlade Republike Hrvatske i razlozima iznesenim u njemu. Istaknuto je, da se kolektivno pregovaranje odvija temeljem socijalnog dijaloga u utvrđenim institucionalnim okvirima (tripartitna tijela) i vrlo je dobro razvijeno u Republici Hrvatskoj.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas «suzdržan», odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o promicanju kolektivnog pregovaranja (154) , iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
                      Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 76. sjednici Odbora, održanoj 21. lipnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. travnja 2007. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Prijedlog zakona, a prisutni predstavnik Vlade Republike Hrvatske podnio je dodatno obrazloženje.
Sjednici Odbora nisu bili nazočni predstavnici predlagatelja.
U kraćoj raspravi je istaknuto, da je upravo vezivanjem sustava obiteljskih naknada na proračunsku osnovicu učinjen pomak od dotadašnje prakse fiksnog određivanja iznosa pojedinih naknada, između ostalih i rodiljnih naknada. Ovim načinom izračunavanja naknada, posebno u odnosu na rodiljne naknade, učinjen je pomak  prema dobrobiti obitelji i rodilja.
Nacionalna populacijska politika također predviđa, u slijedećoj godini izmjene postojećih propisa u području rada, obveznog zdravstvenog osiguranja i mirovinskog osiguranja, kojima će se na cjelovit i sustavan način riješiti niz pitanja u vezi zaštite majčinstva i djeteta, rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada zaposlenih, samozaposlenih i nezaposlenih majki, istaknuto je tijekom rasprave.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas «suzdržan», odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika SDP-a.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                      Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 76. sjednici Odbora, održanoj 21. lipnja 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2007. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Odbor je u raspravi, kao i prilikom prvog čitanja Zakona, podržao donošenje ovog Zakona, kako je istaknuto, povećanjem cijene zemljišta omogućava se pribavljanje građevinskog zemljišta i nastavak Programa poticane stanogradnje.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova,  uz 1 glas „suzdržan“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                      Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 75. sjednici Odbora, održanoj 19. lipnja 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Članovi Odbora složili su se s obrazloženjem predstavnice predlagatelja u svezi njihovih primjedbi na članak 12. Zakona, iznijetih prilikom prvog čitanja Zakona, odnosno složili su se da se zadrži sadašnje rješenje prema kojem Središnji registar osiguranika obavlja raspored osiguranika i to tako da se svakom fondu dodijeli razmjerni broj osoba prema broju članova fonda. Kako je istaknuto u raspravi, na jasniji način uređeno je pitanje prava na poticajna sredstva iz državnog proračuna. Naime, svaki član dobrovoljnog mirovinskog fonda, koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, ima pravo na poticajna sredstva. Ovo pravo ima i član dobrovoljnog mirovinskog fonda, koji ima prebivalište u nekoj od država članica, ali je uvjet da je obvezno osiguran u mirovinskom osiguranju, pa je slijedom toga i obveznik plaćanja poreza i doprinosa.

U raspravi je podržan izmijenjeni tekst članka 69. važećeg Zakona, kojim se ukida ograničenje ulaganja samo u vrijednosne papire Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke. Time se proširuje mogućnost ulaganja imovine fondova u određene vrste imovine u koje to do sada nije bilo moguće i povećane su mogućnosti ulaganja u imovinu izvan Republike Hrvatske.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova,  uz 1 glas „suzdržan“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 75. sjednici Odbora, održanoj 19. lipnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o lijekovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Članovi Odbora poduprli su ovaj Zakon, kojim se osim usklađenja hrvatskih propisa s direktivama EU, postiže i europska razina kvalitete u ovom iznimno značajnom segmentu zaštite zdravlja ljudi.

Neka rješenja iz Zakona, koja su novina u odnosu na postojeća, doprinijet će osiguravanju djelotvornih, kvalitetnih i sigurnih lijekova. Tu se prije svega misli, istaknuto je u raspravi, na odredbu kojom se omogućava da se u skupinu lijekova za liječenje teških i rijetkih bolesti u Republici Hrvatskoj svrsta lijek kojem je u EU odobren status lijeka za liječenje teških i rijetkih bolesti, sukladno uvjetima EU. U raspravi je također poduprto rješenje kojim je utvrđena obveza donošenja pravilnika za određivanje cijene lijeka i mjerila za stavljanje lijeka na listu lijekova Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje. Time mjerila za određivanje cijene lijekova postaju transparentnija, a također i uvjeti za uvrštavanje na listu lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja. Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na odredbu članka 8., vezano uz kliničko ispitivanje lijekova, te se zauzeli za jasnije određenje ograničenja kliničkih ispitivanja na djeci.
 
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O LIJEKOVIMA u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske, uz slijedeći

A m a n d m a n

Na članak 8.
U članku 8., dodaje se novi stavak 2.:
„Kliničko ispitivanje lijeka na djeci može se obavljati samo ako ispitivanje kod odraslih osoba ne može pružiti odgovarajuće rezultate:“
 
Obrazloženje
Predloženim amandmanom na jasniji način se štite prava djece pacijenata, kao iznimno osjetljive skupine. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                     Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 74. sjednici Odbora, održanoj 23. svibnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  9. svibnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Članovi Odbora u raspravi su izrazili punu podršku donošenju ovoga Zakona i preuzimanje obveze punog ostvarenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom. Republika Hrvatska kao socijalna država,  temeljem Ustava i pozitivnih zakonskih propisa, promiče zaštitu ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, posebno onih kojima je potrebita veća i trajna podrška. Kako je Republika Hrvatska do sada usvojila sve ključne međunarodne instrumente koji se odnose na ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, potvrđivanje i ove Konvencije i Protokola pokazuje jasnu namjeru za provedbu predloženih standarda putem nacionalnog zakonodavstva.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE
O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM I FAKULTATIVNOG
PROTOKOLA UZ KONVENCIJU O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 74. sjednici Odbora, održanoj 23. svibnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o udomiteljstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, podržan je ovaj Prijedlog zakona, posebno stoga što se po prvi puta uređuju pitanja udomiteljstva posebnim zakonom. Udomiteljstvo ima dugu tradiciju, a od 2004. godine se intenzivnije primjenjuje i predstavlja prevenciju institucionalnog oblika socijalne skrbi. Uz podizanje brige oko stručnosti udomitelja, smanjivanje broja korisnika u jednoj udomiteljskoj obitelji, korisnim je ocjenjeno i uvođenje jedinstvene evidencije i registra udomiteljskih obitelji i smještenih korisnika.

Upozoreno je i na potrebu kategorizacije domova socijalne skrbi i usluga koje pružaju, čime bi se omogućila kontrola izdataka u socijalnoj skrbi i postigao racionalni sustav uštede sredstava. Ovo je posebno važno obzirom na znatna sredstva koja se izdvajaju iz BDP-a za sve oblike socijalnih naknada, istaknuto je u raspravi. Također je skrenuta pozornost na činjenicu da nije razvidno na koji način se određuje i primjenjuje učešće korisnika u troškovima smještaja, a niti način na koji je udomitelj dužan izvijestiti o utrošku sredstava udomiteljske naknade.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o udomiteljstvu, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja istaknuta prilikom prvog čitanja biti će dostavljena predlagatelju da ih uzme u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                 Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 74. sjednici Odbora, održanoj 23. svibnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi, članovi Odbora su podržali ovaj Prijedlog zakona, prvenstveno zbog uvođenja novih prava kojima se ostvaruju ciljevi reforme sustava jačanjem izvainstitucionalnih oblika socijalne skrbi. Pored toga, reformom socijalnih naknada ostvaruje se osnovni cilj da se socijalne naknade pravednije raspodjele, unutar raspoloživih sredstava, uz istovremeno povećanje udjela sredstava za socijalnu pomoć, ovisno o imovinskom stanju korisnika.

Međutim, također je upozoreno da bi, nakon višekratnih izmjena i dopuna ovog Zakona, bilo svrsishodno predložiti novi Zakona, tim više jer je na to i upozoravano prigodom usvajanja zadnjih izmjena i dopuna. Takav Zakon bio bi korak dalje u stvaranju racionalnijeg i djelotvornijeg sustava, usmjerenog prema socijalno najugroženijim građanima.

Vrlo značajnim ocjenjeno je uvođenje novog prava statusa roditelja odgajatelja, za roditelje djece s težim smetnjama u razvoju, a za što se zalagao i ovaj Odbor. Sve predviđene mjere, kao što su pojednostavljenje postupka, smanjenje administriranja i uvođenje novih prava, trebale doprinijeti kvalitetnijem stručnom radu i jednostavnijem pristupu korisnika prava.
 
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

 
 
z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Svi primjedbe, prijedloge i mišljenja istaknuta prilikom prvog čitanja biti će dostavljena predlagatelju da ih uzme u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
               
            Prof.dr.sc. Marko Turić

ODLUKU O PROGLAŠENJU „NACIONALNOG DANA ZAŠTITE NA RADU“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
                   
  Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 73. sjednici Odbora, održanoj 16. svibnja 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o biocidnim pripravcima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2007. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s razlozima donošenja ovog Zakona.  Tijekom primjene Zakona o kemikalijama, koji je prvi puta uredio određena pitanja vezana uz biocidne pripravke, ukazala se potreba da se stavljanje u promet i nadzor nad biocidnim pripravcima uredi posebnim zakonom. Time bi se ujedno i olakšao prijenos odredbi Direktive Europskog parlamenta o biocidnim pripravcima u hrvatsko zakonodavstvo.
Tijekom kraće rasprave članovi Odbora podržali su donošenje ovog Zakona. Izraženo je i mišljenje da su svi biocidni pripravci, u manjoj ili većoj mjeri, štetni, te da treba nastojati što brže ukloniti štetne tvari, odnosno zamijeniti manje štetnim biocidnim pripravcima .
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O BIOCIDNIM PRIPRAVCIMA
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 71. sjednici Odbora, održanoj 27. ožujka 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2007. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Članovi Odbora su većinom glasova prihvatili hitni postupak u donošenju ovog Zakona.
Tijekom opširne rasprave istaknuto je da je zdravstvena ispravnost hrane prvenstveno pitanje javnog zdravlja. Osiguranje zdravstvene ispravnosti bitno je radi sprječavanja bolesti koja se prenosi hranom, te stoga ima veliki javno zdravstveni značaj.
Međutim, upozoreno je na činjenicu da se sustav kontrole hrane desetljećima provodi u okviru zdravstvenog sustava, a ovim Zakonom su ovlasti i dio poslova Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi prenijeti u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Tako Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nema utjecaja u zakonodavnoj proceduri, akreditacija laboratorija se utvrđuje bez mišljenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a izostao je i nadzor i kontrola u Hrvatskoj agenciji za hranu.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, mišljenje je članova Odbora, treba imati ključnu ulogu u komunikaciji s EU institucijama nadležnim za ovo područje kao i kontroli funkcioniranja cjelokupnog sustava. Međutim, u provedbi Zakona i daljnjoj podjeli nadležnosti i odgovornosti mora biti jače naglašena uloga Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 2 glasa „suzdržana“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O HRANI
uz slijedeće amandmane:

A m a n d m a n  I.
Na članak 28.

Članak 28. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Upravno vijeće čine dva predstavnika nadležnog tijela, dva predstavnika ministarstva nadležnog za zdravstvo, dva predstavnika institucija iz članka 25. stavka 6. ovoga Zakona i tri predstavnika udruga potrošača i drugih zainteresiranih strana u lancu prehrane.“

O b r a z l o ž e nj e

I jedno i drugo tijelo moraju biti ravnopravno zastupljena u upravnom vijeću Agencije. Nedopustivo je da jedno tijelo ima 3 predstavnika, dok drugo tijelo koje je također odgovorno za zdravstvenu ispravnost hrane ima samo jednog predstavnika.

A m a n d m a n  II.
Na članak 31.

Članak 31. stavka 2. mijenja se glasi:
“(2) Savjetodavno vijeće ima trinaest članova i to: dva predstavnika nadležnog tijela, dva predstavnika ministarstva nadležnog za zdravstvo, jednog predstavnika ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i jednog predstavnika ministarstva nadležnog za zaštitu  prirode, te šest članova iz institucija iz članka 25. stavka 6.ovoga Zakona i jednog predstavnika iz udruga potrošača.“

O b r a z l o ž e nj e

I jedno i drugo tijelo moraju biti ravnopravno zastupljena u upravnom vijeću Agencije. U cilju postizanja ravnopravnosti pri odlučivanju nije podesno da jedno tijelo ima 3 predstavnika, dok drugo tijelo koje je također odgovorno za zdravstvenu ispravnost hrane ima samo jednog predstavnika.

A m a n d m a n  III.
Na članak 52.

U članku 52. stavak 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Objekti koji podliježu odobravanju utvrđuju se provedbenim propisom koji zajednički donose čelnik nadležnog tijela i ministar nadležan za zdravstvo“
„(4) Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da objekti iz stavka 3. ovog članka, budu odobreni od strane nadležnog tijela odnosno ministarstva nadležnog za zdravstvo, nakon najmanje jednog pregleda objekta na licu mjesta, i ne mogu započeti obavljanje djelatnosti ako čelnik nadležnog tijela odnosno ministar nadležan za zdravstvo sukladno podijeli nadležnosti iz članka 86. stavka 1. podstavka (a), (b) i (c) ovoga Zakona:
 - nije izdalo odobrenje za rad nakon obavljenog pregleda objekata; ili
 - nije objektu izdalo uvjetno odobrenje za rad.“  

O b r a z l o ž e nj e

Ministarstvo nadležno za zdravstvo također treba davati ovlast za obavljanje djelatnosti jer ako isto ne daje određene ovlasti za obavljanje djelatnosti isto je onda u suprotnosti s člankom 86. ovoga Zakona kojim je određena podjela nadležnosti.

A m a n d m a n  IV.
Na članak 53.

Članak 53. stavak  4.  mijenja se glasi:
 „(4) Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika registriranih objekata iz stavka 1. ovoga članka  i središnje evidencije iz stavka 2. ovoga članka te postupak registracije objekata propisuju provedbenim propisom zajedno čelnik nadležnog tijela i ministar nadležan za zdravstvo“.

O b r a z l o ž e nj e
 
Ministarstvo nadležno za zdravstvo s obzirom da u okviru svoje nadležnosti registriraju objekte, trebaju donijeti propis kako taj postupak provoditi. Osim toga ministarstvo je već započelo sa registracijom objekata koja je zbog velikog broja objekata u nadležnosti vrlo zahtjevan posao, a donošenje novog Pravilnika koji nije u skladu sa sadašnjim postupkom stvara dodatno nepotreban posao. Svjesni smo da taj postupak mora biti usklađen sa evidencijom koju provodi nadležno tijelo i da se mora poštivati jedinstveni pristup stoga je zajedničko donošenje propisa neophodno.

A m a n d m a n  V.
Na članak 54.

U članku 54. stavak  1.  mijenja se i glasi:
 „(1) Objekti koji podliježu odobravanju upisuju se na temelju rješenja o odobravanju koje donosi nadležno tijelo odnosno ministarstvo nadležno za zdravstvo u Upisnik odobrenih objekata koji vodi nadležno tijelo odnosno ministarstvo nadležno za zdravstvo“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Središnju evidenciju odobrenih objekata iz stavka 1. ovog članka vodi nadležno tijelo. Ministarstvo nadležno za zdravstvo dužno je nadležnom tijelu dostavljati podatke o odobrenim objektima iz njegove nadležnosti sukladno ovome Zakonu“.
Stavak 2. postaje stavak 3.
Stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika odobrenih objekata iz stavka 1. ovoga članka i središnje evidencije iz stavka 2. ovoga članka te postupak odobravanja objekata propisuju provedbenim propisom zajedno čelnik nadležnog tijela i ministar nadležan za zdravstvo.“

O b r a z l o ž e nj e

Ministarstvo nadležno za zdravstvo također treba davati ovlast za obavljanje djelatnosti jer ako isto ne daje određene ovlasti za obavljanje djelatnosti isto je onda u suprotnosti s člankom 86. ovoga Zakona kojim je određena podjela nadležnosti.

A m a n d m a n  VI.
Na članak 56.

Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Čelnik nadležnog tijela i ministar nadležan za zdravstvo zajedno, provedbenim propisima uređuju:
- opća pravila o higijeni hrane za subjekte u poslovanju s hranom,
- posebne uvjete za higijenu hrane u odnosu na osoblje, evidencije, prostorije i opremu u bilo kojoj fazi proizvodnje, prerade i  distribucije,
- mikrobiološke i druge kriterije za stavljanje hrane na tržište,
(2) Čelnik nadležnog tijela provedbenim propisima uređuje:
- posebna pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla za subjekte u poslovanju s hranom,
- posebna pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla za određene vrste proizvoda,
- posebna pravila o zdravlju životinja  i javnom zdravstvu vezana uz promet hrane životinjskog podrijetla,
- posebna pravila o zdravlju životinja za proizvodnju, preradu, distribuciju i unošenje hrane životinjskog podrijetla,
- posebna pravila za stavljanje na tržište hrane životinjskog podrijetla,
-posebna pravila za postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla.“

O b r a z l o ž e nj e

U pregovorima koji su se vodili za poglavlje 12. Sigurnost hrane, fitosanitarni i veterinarski nadzor jasno je dano do znanja kako propis mora biti, za gore navedena područja za koja zahtijevamo zajedničko donošenje propisa, jedinstven. To znači da se isti princip mora poštivati bez obzira na vrstu objekta, hrane i inspekcije koja provodi nadzor. Smatramo da je donošenje jedinstvenog propisa koji je adekvatno primjenjiv na sva područja jedino moguće ako ga donose dva nadležna ministarstva. Isto tako nigdje nije  eksplicite navedeno da propis mora donijeti jedno tijelo, nego se stalno naglašava da je biti u jedinstvenom provođenju navedenih propisa. Također, već odavno je poznato kako mikrobiološki kriteriji imaju izravan učinak na zdravlje ljudi. MZSS ima dugogodišnje iskustvo u izradi propisa o mikrobiološkim standardima hrane.

A m a n d m a n  VII.
Na članak 81.

Članak 81. mijenja se i glasi:
„(1) Čelnik nadležnog tijela ovlašćuje službene laboratorije za obavljanje analiza uzoraka uzetih provođenjem službenih kontrola
(2) Službene laboratorije iz stavka 1. ovog članka u kojima se obavlja analiza uzoraka uzetih od strane sanitarne inspekcije u provođenju službenih kontrola ovlašćuje čelnik nadležnog tijela samo na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo.
(3) Službeni laboratoriji moraju biti akreditirani u skladu s hrvatskim normama.
(4) Postupak i način ovlašćivanja te uvjete kojima moraju udovoljavati laboratoriji iz stavka 1. ovoga članka kao i obveze laboratorija propisuju zajedno čelnik nadležnog tijela i ministar nadležan za zdravstvo provedbenim propisom.
(5) Popis laboratorija iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“.“

O b r a z l o ž e nj e

Kako službene kontrole obavlja više inspekcija, koje same osiguravaju sredstva, mišljenja smo da trebaju i sudjelovati u odabiru laboratorija za službene kontrole. Osim toga, poznato je kako su laboratoriji u sustavu zdravstva tradicionalno obavljali službene kontrole uzoraka koje su uzorkovali sanitarni inspektori, te da do današnjeg dana nije izbila niti jedna veća epidemija uzrokovana hranom koju su ljudi konzumirali.

A m a n d m a n  VIII.
Na članak 82.

Članak 82. stavak 4. mijenja se i glasi:
“(4) Područja za koje je potrebno ovlastiti referentne laboratorije, način ovlašćivanja i obveze referentnih laboratorija, propisuju zajedno čelnik nadležnog tijela i ministar nadležan za zdravstvo  provedbenim propisom.

O b r a z l o ž e nj e

Kako službene kontrole obavlja više inspekcija, koje same osiguravaju sredstva, mišljenja smo da trebaju i sudjelovati u odabiru laboratorija za službene kontrole. Osim toga, poznato je kako su laboratoriji u sustava  zdravstva tradicionalno obavljali službene kontrole uzoraka koje su uzorkovali sanitarni inspektori, te da do današnjeg dana nije izbila niti jedna veća epidemija uzrokovana hranom koju su ljudi konzumirali.

  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 71. sjednici Odbora, održanoj 27. ožujka 2007. godine, raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju „Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke“ koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2007. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Tijekom rasprave podržan je prijedlog da se 07. lipanj proglasi „Nacionalnim danom borbe protiv raka dojke“.
Rak dojke je najčešća maligna bolest i vodeći uzrok smrtnosti od karcinoma u žena. I u Republici Hrvatskoj, istaknuto je, svake se godine povećava broj novooboljelih i umrlih.
U daljnjoj raspravi, izneseno je mišljenje da je primarna i sekundarna prevencija još uvijek najučinkovitija u borbi protiv ove bolesti. Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke, koji je usvojen u lipnju 2006. godine, predviđa se mamografsko snimanje jedanput u dvije godine, za sve žene u dobi od 50 do 69 godina. Tako organizirani oblik prevencije jedan je od najučinkovitijih načina ranog otkrivanja raka dojke koji sa sobom nosi i visoki postotak preživljavanja. Uz redovite kliničke preglede i ultrazvučni pregled dojki to predstavlja najbolji način spašavanja života velikog broja žena.
Proglašenje „Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke“ , po mišljenju članova Odbora, biti će poticaj ženama u skrbi za očuvanje zdravlja ranim otkrivanjem bolesti i većom sigurnošću izlječenja.
Tijekom rasprave upozoreno je na relativno slab odaziv na preglede mobilnim mamografima, posebno u ruralnim sredinama. Kao osnovni uzrok ovom slabom odazivu članovi Odbora vide pitanje troškova prijevoza do mjesta pregleda. Predloženo je stoga veće sudjelovanje medija, udruga žena volonterki operiranih od raka dojke i dr. koji bi upozoravali na važnost mamografskog pregleda. Po mišljenju članova Odbora, bilo bi korisno predvidjeti i mogućnost organiziranih besplatnih prijevoza, iz udaljenih mjesta do mjesta gdje se nalazi mobilni mamograf  i obavlja pregled.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

Odluku o proglašenju „NACIONALNOG DANA BORBE PROTIV RAKA DOJKE“ u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Razvijanjem proizvodnje i trgovine kemikalijama, povećan je i mogući rizik od opasnih kemikalija i pesticida, upozorili su članovi Odbora. U međunarodnoj trgovini, određen opasnim kemikalijama i pesticidima, radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša, nužno je postići suradnju među ugovornim strankama i jačati zajedničku odgovornost. Stoga su članovi Odbora podržali pristupanje Republike Hrvatske Roterdamskoj konvenciji te nakon kraće rasprave, jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU ROTERDAMSKE KONVENCIJE O POSTUPKU PRETHODNOG PRISTANKA ZA ODREĐENE OPASNE KEMIKALIJE I PESTICIDE U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 71. sjednici Odbora, održanoj 27. ožujka 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2007. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Tijekom rasprave članovi Odbora podržali su potrebu korigiranje cijene  stanova koji se kupuju temeljem Zakona o društveno poticanoj stanogradnji,  i to u pogledu cijena građevinskog zemljišta.
Kako je cijena građenja ostala gotovo ista u odnosu na početak primjene Zakona, upozoreno je u raspravi, osnovan je prijedlog da se cijena građevinskog zemljišta, koja se u međuvremenu podvostručila, odgovarajuće povisi.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora, jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, u  tekstu  kako  ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Svi primjedbe, prijedloge i mišljenja istaknuta prilikom prvog čitanja biti će dostavljena predlagatelju da ih uzme u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 71. sjednici Odbora, održanoj 27. ožujka 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2007. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Osnivanje instituta pravobranitelja za osobe s invaliditetom je nastavak svih dosadašnjih nastojanja na zaštiti prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, mišljenje je članova Odbora. Nacionalni program za poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom, Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. – 2006., kao i niz propisa temeljenih na ovim programima i strategijama štiti prava osoba s invaliditetom, a za njihovu provedbu zadužena su brojna tijela državne uprave.
Institut pravobranitelja za osobe s invaliditetom, po mišljenju članova Odbora, doprinijet će unaprjeđivanju neovisnosti, slobode izbora i kvalitete života. Također, istaknuto je djelovanjem pravobranitelja na promicanju prava osoba s invaliditetom omogućit će se i njihovo aktivno sudjelovanje u društvu i kao vrlo važna činjenica – provoditi sustavnu senzibilizaciju za njihove probleme.
Tijekom rasprave izraženo je mišljenje da bi u buduće trebalo razmisliti o objedinjavanju poslova vezanih uz postojeće pravobranitelje u Uredu pučkog pravobranitelja, sa pomoćnicima specijaliziranim za pojedina područja.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora, jednoglasno su  odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, u  tekstu  kako  ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Svi primjedbe, prijedloge i mišljenja istaknuta prilikom prvog čitanja biti će dostavljena predlagatelju da ih uzme u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 70. sjednici Odbora, održanoj 21. ožujka 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Turske o socijalnom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE TURSKE O SOCIJALNOM OSIGURANJU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                    Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 68. sjednici Odbora, održanoj 7. veljače 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2007. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVOĐENJU ODLUKE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE OD  12.  SVIBNJA  1998.

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 67. sjednici Odbora, održanoj 6. veljače 2007. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izjednačavanju mirovinskih primanja (državna mirovina), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Klub zastupnika SDP-a, aktom od 17. studenoga 2006. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali su mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim rješenjem o izjednačavanju mirovinskih primanja ne narušava mirovinski sustav, nego ga se naprotiv dograđuje i poboljšava. Ujedno ovo rješenje je, po mišljenju predlagatelja, sukladno mogućnostima državnog proračuna a njegova primjena neće ugroziti niti jedan razvojni program predviđen državnim proračunom. Prijedlogom zakona predlaže se novi oblik mirovinskog prava, kao trajno pravo, za korisnike mirovine koji su mirovinu ostvarili od 1. siječnja 1999., kao i sve buduće umirovljenike koji mirovinu ostvaruju u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

Niska razina mirovina ostvarenih nakon 1. siječnja 1999., i neprihvatljive razlike u odnosu na mirovine ostvarene do tada uočena je vrlo rano, početkom primjene novog mirovinskog sustava, upozorili su članovi Odbora. Teret prelaska na novi mirovinski sustav se odražava upravo na mirovinama ostvarenim isključivo u sustavu generacijsku solidarnost. Izostala su i očekivanja od drugog stupa, koji je trebao, nizom mjera kao što su otvaranje novih radnih mjesta i slijedom toga povećanim sredstvima doprinosa i povećanom akumulacijom u drugi stup, rezultirati ukupno većim sredstvima za mirovine.

Mirovina mora uvažavati visinu uplaćenih doprinosa i vremensko trajanje tih uplata, odnosno radni staž. Izjednačavanje mirovina i ispravljanje negativnih posljedica mirovinske reforme teško je provedivo ako se koriste različiti kriteriji, odnosno primijenjuju različiti uvjeti za stjecanje mirovina, mišljenje je članova Odbora. Mirovinski sustav je uspostavom i primjenom mirovinske reforme doveo do smanjivanja mirovinskih prava, kao posljedica primjene novih načina određivanja mirovina (nove formule za izračun mirovina, postroženih uvjeta za ostvarivanje prava iz sustava generacijske solidarnosti i dr.). Nesporna je činjenica, istakli su članovi Odbora da su mirovine ostvarene do 31. prosinca 1998. u prosjeku više od mirovina koje se ostvaruju nakon započete mirovinske reforme u sustavu generacijske solidarnosti.

Član Odbora je bio mišljenja da, iako Prijedlog zakona ne daje rješenja u potpunosti, poboljšava postojeće stanje, te predlaže da Prijedlog zakona ide u drugo čitanje.

Vlada Republike Hrvatske, kao što je i vidljivo iz priloženog mišljenja, upravo je zbog razlika u visini mirovina i potrebe žurnog rješavanja problema osnovala Radnu skupinu koja treba, temeljem analize stanja predložiti načine rješavanja. Upravo stoga većina članova odbora priklonila se rečenom mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Nakon opširne rasprave, Odbor je većinom  glasova (4 glasa “za” i 5 glasova “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izjednačavanju mirovinskih primanja (državna mirovina), u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 67. sjednici Odbora, održanoj 6. veljače 2007. godine, raspravio je Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca 2006. godine.

Odbor je u raspravi razmotrio rečeno Izvješće, u dijelu koji se odnosi na uredbu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, u području gdje je Odbor na temelju svoje nadležnosti iz članka 75.  Poslovnika Hrvatskoga sabora, matično radno tijelo.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, uz 4 glasa „suzdržana“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Marko Turić

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 67. sjednici Odbora, održanoj 6. veljače 2007. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni  Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Klub zastupnika HSP-a, aktom od 4. prosinca 2006. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali su mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja, većina članova Odbora podržala je predloženo rješenje, koje se zalaže za uništavanje zaplijenjene droge po pravomoćnosti rješenja. Dugotrajno čuvanje opojne droge, po mišljenju članova Odbora predstavlja značajan sigurnosni problem, zbog mogućnosti povrata dijela droge na tržište.

Članica Odbora izrazila je bojazan predlaganjem roka od tri godine u kojem se opojna droga može uništiti, računajući od dana podnošenja kaznene prijave državnom odvjetniku. Mišljenja je, da sudski postupci kod značajnijih zapljena droga traju puno duže od navedenog roka, te da bi umjesto uvođenja ovog roka  trebalo poraditi na većoj učinkovitosti pravosuđa, posebno u ovim postupcima.

Nakon rasprave, Odbor je većinom  glasova, uz  1 glas „suzdržan“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SUZBIJANJU ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika HSP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Marka Turića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Prof.dr.sc. Marko Turić