.png)
Bruxelles – Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i član izaslanstva Hrvatskoga sabora u plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe Marko Pavić sudjelovao je u srijedu na međuparlamentarnom sastanku Odbora za ustavna pitanja (AFCO) Europskog parlamenta na temu „Zaključci Konferencije o budućnosti Europe i uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji“ .
Ovaj međuparlamentarni sastanak je okupio zastupnike Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata država članica EU-a s ciljem razmjene mišljenja o nastavku i provedbi prijedloga Konferencije, uključujući moguće izmjene Ugovora i ulogu nacionalnih parlamenata EU-a u ovom postupku. Uvodna izlaganja održali su supredsjedatelji Izvršnog odbora Konferencije i zastupnik u Europskome parlamentu Guy Verhofstadt i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. U okviru rasprave sudionici su izrazili suglasnost s unapređivanjem uloge nacionalnih parlamenata u postupku donošenja odluka na europskoj razini, a većina je dala potporu i pravu Europskog parlamenta na zakonodavnu inicijativu.
Govoreći o zaključcima Konferencije o budućnosti Europe predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Pavić se uvodno osvrnuo na europske vrijednosti i solidarnost u Uniji te posebno istaknuo solidarnost koju EU pokazuje prema građanima Ukrajine. Pritom je sudionike upoznao sa Zajedničkom deklaracijom kojom je zaključen Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme čiji je domaćin bila Hrvatska, odnosno Hrvatski sabor, a koja se održala u Zagrebu od 24. do 25. listopada. –Zajedničkom deklaracijom parlamentarna izaslanstva iz cijelog svijeta iskazala su solidarnost i potporu Ukrajini i njezinom teritorijalnom integritetu unutar njezinih međunarodno priznatih granica uz povećanje pritiska na Rusiju da prekine privremenu okupaciju Krima, naglasio je Pavić.
Pavić je također podržao jačanje dijaloga između nacionalnih parlamenata i Europske komisije te naglasio kako u tom smislu sve ključne teme trebaju biti obuhvaćene, od proširenja EU-a na zapadni Balkan do klimatskih promjena. Zaključno je pozdravio prijedlog predsjednice Komisije Ursule von der Leyen da se 2023. godina proglasi „Godinom osposobljavanja i usavršavanja“ kao dobar korak u kontekstu provedbe zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.