.png)
Zagreb - Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održao je u petak tematsku sjednicu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba. Uz članove Odbora sjednici su nazočili: ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predstavnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Državnog zavoda za statistiku, Sindikata umirovljenika Hrvatske, Matice umirovljenika Hrvatske i predstavnik stručne zajednice.
Predsjednik Odbora Željko Pavić uvodno je rekao kako se Međunarodni dan starijih osoba, koji je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine, svake godine obilježava 1. listopada, kako bi se osobama starije životne dobi osiguralo zadovoljenje njihovih potreba. – Želimo ukazati na položaj starijih osoba u društvu, kazao je i dodao kako i starije osobe svojim iskustvom mogu doprinositi našem društvu.
Ministar Piletić je naglasio kako je ministarstvo u komunikaciji sa strateškim partnerima i dodao kako je politika Vlade usredotočena na održavanje mirovinskog sustava. – Sve ono što godinama tišti umirovljenike pokušavamo riješiti u što kraćem vremenskom periodu, kazao je i dodao kako je Vlada izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predložila čitav niz mjera te poseban naglasak stavila na korisnike obiteljskih i najnižih mirovina. Osvrnuo se i na mjeru kojom je majkama i posvojiteljicama uveden dodatni staž od šest mjeseci za svako dijete. Kazao je kako je u nešto više od godinu dana Vlada intervenirala u zaštiti umirovljenika, a tome ide u prilog isplata covid i energetskog dodatka.
Ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje Ivan Serdar kazao je kako u Hrvatskoj postoji tendencija rasta broja umirovljenika koji uz mirovinu rade na nepuno radno vrijeme. Prednosti kojima stariji mogu doprinijeti su iskustvo kojim mogu pomoći mladima koji tek ulaze na tržište rada, rekao je Serdar.
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković pričala je o konačnim rezultatima popisa stanovništva te ukazala na višegodišnje padanje udjela mladog stanovništva i porast broja stanovništva starijeg od 65 godina. – To nas svrstava među najstarije građane Europe, kazala je.
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna je naglasila kako umirovljenici imaju još traženja kao što je usklađivanje mirovina jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Iskazala je zadovoljstvo što umirovljenicima ostaje mogućnost rada do polovice radnog vremena. – Umirovljenicima je bolja kvaliteta života kad rade te je jako važno da se zaposle u struci u kojoj su radili, istaknula je Fortuna.
Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske Igor Knežević govorio je o obveznom drugom mirovinskom stupu za kojeg kaže da je veliki problem jer ni nakon 20 godina nije dovoljno zaživio te smatra da bi ga trebali pretvoriti u dobrovoljni. Dodao je kako Sindikat umirovljenika Hrvatske traži od Vlade da se umirovljenicima dostavi mirovina poštom iz razloga što u mnogim ruralnim mjestima nema banaka ili bankomata, mnogi korisnici mirovina su bolesni i nepokretni, javni prijevoz je loš ili uopće ne postoji te im je teško podići svoje mirovine.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić kazala je da se velik dio umirovljenika odlučuje na rad zbog teške životne situacije. Govoreći o nacionalnoj zakladi za starije osobe, smatra da ne treba biti uvjetovana dohodovnim cenzusom jer je moguće da umirovljenici koji rade izgube pravo na nju.
Kao predstavnik stručne zajednice Zoran Šućur naglasio je kako u Republici Hrvatskoj starije osobe raspolažu najmanjim dohotkom. – Ako analiziramo prosječan dohodak, on je rastao, ali slabijim tempom od drugih dobnih skupina te tako rastu nejednakosti, smatra Šućur.
U izlaganjima i raspravi sudionici sjednice upozorili su na cijeli niz problema, ali se i složili da se konstantno radi na mirovinskom sustavu. Zaključili su da je velik dio umirovljenika izložen siromaštvu te je nužno na svim razinama voditi brigu o starijima kako bismo ih u potpunosti i ravnopravno uključili u društvo.