.png)
Zagreb - Iako je Hrvatska energetski bogata zemlja, ne koristi većinu potencijala kojima raspolaže, složili su se danas sudionici okruglog stola „Energetika–energijska transformacija, izazovi, perspektive i iskustva" koji je u Hrvatskom saboru organizirao Klub zastupnika Socijaldemokrata.
Također je zaključeno kako je ključna diverzifikacija energetskih izvora koja uz fosilna goriva te obnovljive izvore energije ne smije isključivati i nuklearnu energiju. Kako Vlada planira zaštititi svoje građane na jesen, kako je istaknuto ostaje nejasno, jer se predstavnici resornog ministarstva nisu odazvali na ovaj okrugli stol na kojem su Socijaldemokrati stavili fokus na rješenja za približavanje Hrvatske energetskoj neovisnosti.
Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta istaknula je kako je prošle godine tek 21 posto domaće proizvodnje sudjelovalo u ukupnoj potražnji za energentima, a od toga je 57 posto energije došlo preko LNG terminala, a 22 posto kopnenim putem. –Ako se zbog embarga Rusiji zaustavi opskrba plina, ovisit ćemo o domaćoj proizvodnji koja nije na zadovoljavajućoj razini te o pravcu iz LNG-a, zbog čega bi svakako trebalo što prije donijeti odluku o izgradnji dodatnih kapaciteta.
Nadam se da Vlada radi na tome, te razmišlja i kako povećati te kapacitete LNG-a, tu nam je sljedećih šest mjeseci ključno, kazala je Karasalihović Sedlar dodavši kako hitno treba popuniti i skladišne kapacitete plina. Naglasila je i kako Hrvatska ima veliki geološki potencijal u podzemlju koji bi se trebao iskoristiti za skladištenje CO2, a podsjetila je i na postojeće naftne bušotine koje se mogu iskoristiti za proizvodnju geotermalne energije.
Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković ustvrdio je kako je nemoguće provesti Europski zeleni plan i traženo smanjenje emisija CO2 bez nuklearne energije. –Svaka zemlja članica Unije koja želi osigurati svoju energetsku budućnost radi energetsku kombinaciju koja ne izostavlja nuklearke, naglasio je Tadić te rekao kako će nuklearna elektrana Krško sigurno raditi do 2043. godine. Dodao je kako bi Hrvatska sa Slovenijom trebala graditi drugi blok Krškog, ali i vlastitu nuklearku. – Paralelno treba svakome tko to želi omogućiti postavljanje solara na krovu, dati poticaje i olakšati zakonsku proceduru, te koristiti i sve druge izvore energije koje imamo, zaključio je Tadić.
Energetski ekonomist Igor Grozdanić je ukazao na činjenicu kako Hrvatska nije dovoljno diverzificirala svoje izvore energije. –Ne trošimo prirodni plin kao energent iako smo regionalna sila po infrastrukturi koju imamo preko Plinacroa i Janafa, rekao je Grozdanić te naglasio kako nas trenutačno spašava LNG koji se gradio 31 godinu. Istaknuo je i činjenicu kako se mnogi pitaju zašto nemamo drugih projekata i gdje nam je plinska elektrana i skladište, te ustvrdio kako nemamo gospodarenje energetikom u bilo kojem pogledu.
–Imamo prostora za 8 do 10 takvih projekata, jednako kao što imamo bogate geotermalne izvore i tek jednu elektranu koja sada ne radi, a Baranja i istočna Slavonija vape za bioplinskim postrojenjima, imamo Inine bušotine, cementare, imamo sve preduvjete da budemo bogata energetska zemlja, nabrojao je neke mogućnosti Grozdanić. Također je podsjetio da Hrvatska izvozi većinu svog otpada umjesto da iz njega stvara energiju, za što po njegovim riječima, poseban potencijal imaju gradovi Zagreb, Sisak i Osijek.
Poduzetnik u energetskom sektoru Gojko Šimunović je predstavio različite uspješne modele primjene obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj istaknuvši kako su uglavnom plod privatnih inicijativa. –Naš potencijal u obnovljivim izvorima energije je ogroman, no ne koristimo ga, nemamo spremnih projekata i ljudi još ne shvaćaju sve te tehnologije ozbiljno, a država ih ne potiče dovoljno da ulažu upravo u njih, kazao je Šimunović dodavši kako strani stručnjaci dolaze proučavati naše uspješne primjere dok ih mi sami ne cijenimo dovoljno.
Damir Vanđelić, menadžer u privatnom sektoru i konzultant je posebno naglasio da uz embargo Rusiji prijetnju standardu hrvatskih građana ima i rastuća inflacija u čijoj strukturi najveći utjecaj dolazi upravo iz energije (42 posto) te hrane i pića (15 posto). –U Hrvatskoj je lani bilo oko 700 tisuća građana na ili ispod granice siromaštva, situacija se pogoršava svakodnevno, a zbog uvjeta u kojima živimo možemo očekivati da će ta brojka, nažalost, i dalje rasti, upozorio je Vanđelić dodavši kako na standard građana jako utječe cijena goriva pa se ne smije zanemariti podatak da je plavi dizel koji koriste ribari i poljoprivrednici u godinu dana poskupio za čak 117 posto a da rastu i cijene dizela i eurosupera što se sve održava i na cijenu hrane.
Rekao je i kako postoji veliki prostor u naknadama koje uzima država te istaknuo kako se to građanima može vratiti putem vauchera predloživši da se oni dijele na temelju pređene kilometraže. Vanđelić se založio i za veću iskoristivost sječke, odnosno otpada iz drvne industrije i voćarstva koji se, kako je kazao, danas nepotrebno spaljuje umjesto da se koriste za grijanje javnih objekata, škola, bolnica, ali i stambenih gradskih četvrti.
Kako bi se Hrvatska što prije približila energetskoj neovisnosti predloženo je smanjenje davanja na gorivo dovođenjem cijena na razine cijena okolnih zemalja, spaljivanje otpada uz kvalitetu ispušnih plinova na suvremenim europskim razinama, povećanje udjela javnog prijevoza te ubrzavanje prometa na autocestama i u gradovima jer bi primjerice, kako je istaknuto, 10 minuta dnevno brži transport u Zagrebu predstavljao uštedu od oko 10 milijuna litara goriva godišnje.
Naglašeno je i kako je potrebno pojednostaviti i ubrzati ulaganja u obnovljive izvore, osigurati financiranje i garancije udjela poticaja za investicije nakon realizacije i bez povlaštenih cijena za masovnu izgradnju na mjestima potrošnje, ulagati u istraživanje nafte i plina kako bi imali ostvarivu energetsku tranziciju te vratiti apsolutnu vlasničku kontrolu Hrvatske nad opskrbnim putevima.