.png)
Zagreb - U Saboru je u povodu Svjetskog dana srca u četvrtak održana javnozdravstvena akcija mjerenja arterijskog tlaka i određivanja glukoze u krvi za zainteresirane zastupnike, predstavnike Vlade i zaposlene u Hrvatskome saboru. Akciju je organizirao Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, a na inicijativu Hrvatskog kardiološkog društva, Hrvatskog društva za hipertenziju, Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma te Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
Uoči početka javnozdravstvene akcije javnosti su se obratili predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju akademik Bojan Jelaković, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Dario Rahelić.
Sabljar-Dračevac je istaknula kako je cilj ove akcije upozoriti javnost na potrebu otkrivanja i liječenja opasnih rizičnih čimbenika koji pridonose kardiovaskularnom pobolu i smrtnosti. - Bolesti srca, odnosno kardiovaskularne bolesti, najčešći su uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Kardiovaskularne bolesti su svjetski ubojica broj jedan i svake godine odgovorne su za 18,6 milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva. Očekuje se da će do 2030. taj broj narasti na 23 milijuna, kazala je Sabljar-Dračevac.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić, čestitavši svima Svjetski dan srca, podsjetio je kako se ovaj dan obilježava od 2000. godine, a u tome obilježavanju Hrvatska sudjeluje od samog početka. - Poruka Svjetskog dana srca jest da se mnoge bolesti mogu spriječiti promjenom životnih navika, promjenom prehrane, tjelesnom aktivnošću, nepušenjem i pridržavanjem svih onih mjera i terapija koje nam propiše liječnik, kazao je akademik Miličić. - Arterijska hipertenzija, dijabetes, debljina te povećane masnoće u krvi su čimbenici koji utječu na nastanak arterioskleroze, a ona dovodi do infarkta miokarda ili moždanog udara, upozorio je Miličić te naglasio kako 70 posto onoga što se može učiniti u sprječavanju ovih bolesti ovisi o nama samima, dok 30 posto čini genetika. Smatra da bi se u Hrvatskoj za dvadesetak godina mogli promijeniti ovi porazni statistički podaci, a uzor mogu biti zemlje koje su razvijenije od Hrvatske, poput zemalja Skandinavije, ali i susjedna Slovenija gdje je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti 30 posto, dok u Hrvatskoj ona iznosi 37 posto.
Predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju akademik Bojan Jelaković kazao je kako je hipertenzija glavni rizični čimbenik kardiovaskularnih, ali i bubrežnih bolesti, upozorivši kako je problem što se ona ne prepoznaje na vrijeme zbog čega se i naziva tihim ubojicom. - Kod nas je obol od hipertenzije 5 do 7 posto veći nego prije deset godina, kazao je akademik Jelaković te spomenuo jedan od koraka koji je poduzet u smjeru smanjenja pojave hipertenzije, a to je strategija za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli, što je, kako je istaknuo, najjeftiniji i najjednostavniji način u sprječavanju hipertenzije. - Pušenje, pretilost, previše soli, ali i premalo voća i povrća, rizični su čimbenici pojave ove bolesti, a izuzetno je važno i poticati oboljele od hipertenzije da redovito uzimaju lijekove koje im je propisao liječnik, kazao je akademik Jelaković.
Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Dario Rahelić podsjetio je na podatak da je šećerna bolest treću uzrok smrti u Hrvatskoj te da je od oko 500 tisuća oboljelih samo njih 330 tisuća registrirano da imaju šećernu bolest. - Usprkos modernoj terapiji i tehnologiji, dvije trećine osoba umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti, stoga samo interdisciplinarnim pristupom možemo nešto učiniti, educirati građane da pretilost i nezdrav način život vode do šećerne bolesti, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, poručio je prof. dr. sc. Rahelić.