.png)
Bukurešt – U sklopu službenog posjeta Rumunjskoj predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je govor u Zastupničkom domu Parlamenta Rumunjske.
Uvodno je pozdravio sve zastupnike na rumunjskom jeziku i zahvalio predsjedniku Ciolacuu na prilici za obraćanjem u Zastupničkom domu Parlamenta. Istaknuo je kako su Hrvatska i Rumunjska tijekom 30 godina diplomatskih odnosa izgradili iskrene i čvrste odnose, s dugotrajnom perspektivom. Taj je doseg pripisao kontinuiranoj suradnji na bilateralnom planu, ali i unutar Europske unije i NATO-a. Istaknuo je kako spone između dviju zemalja učvršćuje hrvatska manjina u Rumunjskoj, gdje je nastanjena od 14. stoljeća, čime čini jednu od najstarijih hrvatskih manjinskih zajednica u svijetu. Predsjednik Jandroković zahvalio je rumunjskim institucijama na potpori njihovim aktivnostima te izrazio zadovoljstvo zastupljenošću hrvatske nacionalne manjine u rumunjskom parlamentu koje predstavlja Slobodan Ghera.
Dodao je da bez obzira na brojčano manji broj pripadnika rumunjske nacionalne manjine u Hrvatskoj, promicanje njihovih prava i interesa te potpora aktivnostima visoko na popisu prioriteta hrvatske Vlade.
Predsjednik Sabora naveo je i kako su naše dvije zemlje prošle sličan put do današnjeg članstva u NATO-u i Europskoj uniji, što nas također povezuje. Podsjetio je kako je pozivnicu za ulazak u Sjevernoatlantski savez Hrvatska dobila upravo u zgradi rumunjskog Parlamenta, tijekom summita u Bukureštu u travnju 2008. godine. Hrvatska od 1. siječnja uvodi euro, a očekuje da će od istog datuma postati članicom schengenskog prostora, što je i rumunjski cilj. Dvije države dijele i cilj ulaska u OECD, na čemu njihove institucije intenzivno rade.
Hrvatska i Rumunjska imaju bliske poglede na proširenja EU na susjedne zemlje. U tom smislu naveo je nužnost zadovoljenja svih kriterija zemalja aspirantica za članstvo, ali i potrebu snažnije prisutnosti EU-a u našem okruženju.
Poveznice između dviju zemalja izvrsna su podloga za razvijanje čvršćih parlamentarnih, ali i gospodarskih veza. Istaknut je potencijal za suradnju na europskim projektima povezivosti, osobito u energetskoj i transportnoj infrastrukturi. Također je spomenuo obrambenu suradnju i turizam kao propulzivno područje za daljnji razvoj bilateralnih odnosa.
U završnom dijelu obraćanja, predsjednik Jandroković osvrnuo se na ratnu situaciju u Ukrajini. Kazao je da nas ruska agresija u toj zemlji podsjeća da se sloboda ne smije uzimati zdravo za gotovo, čega je hrvatski narod osobito svjestan zbog žrtava podnesenih u obrani države od agresije devedesetih godina prošlog stoljeća. Istaknuo je pritom da ukrajinsku borbu za slobodom duboko razumijemo i osjećamo osobitu senzibilnost za patnje ukrajinskog naroda danas. Stoga će Hrvatska nastaviti pružati Ukrajini pomoć na političkoj, financijskoj, humanitarnoj i vojnoj razini. Podsjetio je i na Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme održan u Zagrebu 25. listopada, gdje je jasno iskazana međuparlamentarna podrška neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine. Govor je završio poručujući kako u današnjim promijenjenim globalnim okolnostima obnašatelji javnih dužnosti imaju važnu zadaću u borbi za slobodu, demokraciju i mir, zagovarajući poštivanje vladavine prava te ljudskih prava i sloboda.