.png)
Mali Lošinj – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u ponedjeljak na dvadesetoj po redu međunarodnoj znanstveno-kulturnoj manifestacija Lošinjski dani bioetike.
Širi društveni i politički značaj Lošinjskih dana bioetike naglašen je okruglim stolom o temi: "Hrvatska i GMO: od creskog Apela do saborske Deklaracije" koji je organiziran u povodu donošenja Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a u Hrvatskome saboru na inicijativu Odbora za poljoprivredu i predsjednice Marijane Petir.
Petir je govorila o aktivnostima koje su se provodile i predstavila inicijative koje su se poduzimale više od dva desetljeća u borbi da Hrvatska postane zemlja slobodna od GMO-a. Podsjetila je da su sve županije u Hrvatskoj donijele odluke da svoja područja proglašavaju slobodnim od GMO-a čime je zabranjeno ispuštanje živih GMO-a u okoliš na teritoriju cijele Hrvatske, pa i u pokusne svrhe. Rekla je i kako je na razini Europske unije izmijenjena Direktiva 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama na svojem državnom području, kojom je državama članicama dana mogućnost zabrane uzgoja pojedinačnih ili skupina GMO-a na dijelu ili čitavom svom teritoriju.
–Hrvatski sabor je na prijedlog Odbora za poljoprivredu usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a i pozvao međunarodne partnere iz te regije da se priključe ovoj Inicijativi. Deklaracija i aktivnosti koje će slijediti pomoći će u promoviranju i brendiranju Hrvatske kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a, rekla je Petir. Također je istaknula da nije dovoljno štiti samo svoj teritorij od GMO-a, ako se i države u našem okruženju neće ponašati na isti način. Dodala je kako se nada da će ova Inicijativa biti prihvaćena i podržana na području nama susjednih zemalja radi očuvanja bioraznolikosti, okolišno osjetljivog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.
–Kako na donošenje odluke o kupnji proizvoda uvelike utječe količina informacija koje su kupcu dostupne prije kupnje, pozvali smo nadležna ministarstva na uspostavu jasnih kriterija označavanja vezanih uz „GMO free“ proizvode što bi pozitivno utjecalo i na položaj ovih proizvoda na tržištu i jačala bi se njihova konkurentnost, naglasila je Petir i dodala kako je Ministarstvo poljoprivrede pozitivno reagiralo na tu inicijativu i pokrenulo izradu Zakona o označavanju hrane proizvedene bez genetski modificiranih organizama. Na kraju je iskazala mišljenje kako je takav pristup značajan za zaštitu potrošača, očuvanje okoliša i domaću proizvodnju hrane.
Profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Ante Čović je rekao kako je problematika GMO-a u poljoprivredi i proizvodnji hrane od samog početka bila u fokusu ove manifestacije koja je dala veliki značaj općehrvatskom otporu protiv imperijalne tehnologije GMO-a i očuvanju biotičkog suvereniteta Hrvatske kao zajedničke domovine svih živih bića koja na njenom teritoriju obitavaju.
–Možemo konstatirati da je s Deklaracijom o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, koju je Hrvatski sabor donio 25. ožujka 2022., usklađeno protivljenje unošenju GMO-a u Hrvatsku uspješno uvedeno ne samo u treće desetljeće trajanja nego i u posve novu međunarodnu dimenziju sustavnog otpora, istaknuo je Čović zahvalivši posebno Marijani Petir koju smatra najviše zaslužnom za provođenje aktivnosti kojima se osigurao status Hrvatske kao zemlje slobodne od GMO-a kao i za pripremu i usvajanje ove Deklaracije.
Profesor na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti te Kineziološkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te voditelj sveučilišnog Centra za integrativnu bioetiku Ivica Kelam je upozorio na tko kako Europska komisija planira izraditi novi zakonodavni okvir u kojem bi se dopustila sjetva poljoprivrednih kultura nastalih novim tehnikama uređivanja genoma te rekao da na razini Europske unije predstoji novo razdoblje borbe za očuvanje europskih polja od genetički modificiranih usjeva. –Hrvatska se jasno odredila protiv sjetve genetički modificiranih usjeva, a Deklaracija o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a predstavlja veliki poticaj za očuvanje hrvatskih polja od GMO-a, istaknuo je Kelam.
Govoreći o GMO-u u vrijeme pandemije koronavirusa profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Valerije Vrček je istaknuo da je Bayerovim preuzimanjem Monsanta i pojavom koronavirusa utihnula medijska prezentacija GMO-a i usporene su razvojne aktivnosti u agrokemijskoj industriji.–Ulaskom u vrijeme pandemije GMO je izgubio prioritetni profil, pa se ispod radara javnosti provuklo nekoliko važnih događaja, koji zaslužuju pažljiviji pristup. Sve to ukazuje na opasnosti koje unatoč usvojenoj Deklaraciji i dalje prijete iz sektora kojem je jako stalo da GMO ipak ne bude zabranjen, stoga treba biti na oprezu, zaključio je Vrček.