.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u utorak - uz predstavnike hrvatskog pčelarskog sektora, Ministarstva poljoprivrede i akademske zajednice - na radionici pod nazivom „Uloga pčela kao oprašivača u postizanju ciljeva održive biljne i stočarske proizvodnje u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike“ u organizaciji Odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Govoreći o Izvješću Europskog parlamenta „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“, koje je usvojeno 2018. godine Petir je rekla kako je u vrijeme dok je bila zastupnica u Europskom parlamentu, uz podršku kolega iz Europske pučke stranke, na ovo izvješće podnijela ukupno 43 amandmana koji su usvojeni. Posebno je naglasila njezin zahtjev kojim se Europska komisija obvezala povećati financiranje pčelarstva kako bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača i prijedlog za obvezivanje Europske komisije na objavu natječaja za korištenje bespovratnih sredstava za razvoj novog posebnog lijeka za pčele. Nadalje, Petir je predložila i da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici, što je također prihvaćeno i to na način da se ova potpora uvrsti u program potpore za pčelarstvo u novu Zajedničku poljoprivrednu politiku.
–Pčelarski sektor je od ključne važnosti za EU te znatno doprinosi društvu s gospodarskog aspekta i to s oko 14,2 milijardi eura godišnjem, a poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti budući da 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele, rekla je Petir. Isto tako je podsjetila kako Sjedinjene Američke Države godišnje ulažu 2 milijarde eura na umjetno oprašivanje te je, kako je naglasila, i to jedan od razloga zbog kojega se dodatno treba cijeniti doprinos pčela oprašivanju i proizvodnji hrane kao i očuvanju biološke raznolikosti.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu je istaknula i kako je Europski parlament pozvao Komisiju da zabrani korištenje aktivnih tvari u pesticidima i temeljem kojega su neonikotionidi zabranjeni. –U Hrvatskoj smo izmijenili Zakon o pesticidima kako bi zaštitili pčele i druge oprašivače, a na prijedlog Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora donesena je Deklaracija o proglašenju regije Alpe-Adria-Dunav slobodne od GMO-a koja promiče održivu poljoprivredu i turizam, naglasila je Petir. Dodala je i kako smatra da je važno osmisliti model kojim bi se nagradila oprašivačka uloga pčela koja je nezamjenjiva, a u tom smislu rješenje vidi u potpori po pčelinjoj zajednici te smatra potrebnim poticati i sadnju medonosonog bilja.
–Izražavam nezadovoljstvo Direktivom o medu koja ne zahtijeva davanje pune informacije potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, poput enormnog uvoza meda koji je prepolovio njegove cijene u Hrvatskoj, a što otvara prostor za manipulacije i prijevare, rekla je Petir te dodala kako je za borbu protiv patvorina meda potrebno donijeti Peludni atlas i uspostaviti referentni laboratorij za kontrolu kvalitete meda, ali i poticati korištenje hrvatske staklenke meda.
Član saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marin Miletić kazao je kako se u odnosu na zastupnicu Petir, koja je dala velik doprinos pomoći pčelarskom sektoru, on tek nedavno aktivnije uključio u ovu problematiku te istaknuo kako je do sada u Saboru organizirao dva okrugla stola na temu pčelarstva te naglasio kako obilazi i pčelare na terenu. Posebno je istaknuo slovenski model organizacije pčelarstva koji je, prema njegovom mišljenju, sjajno uređen. Miletić je rekao kako su slovenski stručnjaci izračunali da pčele za poljoprivredu kroz oprašivanje, bioraznolikost, smanjenje pesticida, državi godišnje doprinesu oko 110 milijuna eura te su dogovorili da se 2 posto tog iznosa vrati pčelarima.
Ravnatelj Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić je istaknuo kako je pčelarski sektor potrebno valjano urediti te rekao kako je za premošćivanje problema u sektoru pčelarstva u 2021. godini za pčelare povećana pomoć s jednog na tri milijuna kuna, a financijska omotnica za narednih pet godina veća je za gotovo 60 posto. –Pčelarima je potrebno osigurati dostupnost državnog poljoprivrednog zemljišta kroz zakup. Uz osiguranje financijskih sredstava za prihranu i saniranje šteta od elementarnih nepogoda i promjena u klimatskim uvjetima, potrebno je raditi na izjednačavanju statusa pčelara sa stočarima, ali i na korištenju zajedničkih sredstava kroz suradnju s ratarima i stočarima kako bi se osigurala sjetva kvalitetnog medonosnog bilja za pčelinju pašu, rekao je predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić.
Na radionici su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija Lidija Svečnjak, profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb, Ivana Tlak Gajger, profesorica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao i predstavnici struke i poljoprivrednika – predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Centra za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dragan Solić, voditelj Uzgojnog programa sive pčele, Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske Marin Kovačić i ostalih.