.png)
Ludbreg - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner sudjelovao je u nedjelju na euharistijskom slavlju u Zavjetnoj kapelici Hrvatskoga sabora u Prošteništu Predragocjene Krvi Kristove u prigodi svečanosti Dana ludbreške Svete nedjelje. Ova svetkovina, čiji je pokrovitelj Hrvatski sabor, svake godine u Ludbregu okupi desetke tisuća vjernika i hodočasnika.
Potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner na otvaranju svečanosti osvrnuo se na aktualnu situaciju naglasivši kako su posljednje godine vrlo izazovne, prije svega, kako je rekao, zbog pandemije koronavirusa, gospodarske i energetske krize, krize nestašice hrane i značajne inflacije koja u zadnje vrijeme pogađa Hrvatsku, ali i bogatije zemlje.
Podsjetio je i na situaciju u Ukrajini koja, kako je kazao, plaća strašnu cijenu ljudskim životima i razaranjima. Također, naglasio je kako se hrvatska Vlada mjerama othrvala teškoćama i time očuvala radna mjesta i tvrtke. –Činilo se, a čini se i dalje, sve kako bi se očuvao standard građana, posebno onih najugroženijih, rekao je Reiner te naglasio kako ga osobno brine duh apatije i sveopćeg pesimizma koji sve više obuzima hrvatski narod.
–Duh duboke vrijednosne i moralne krize, poticanje sumnje i nevjerovanja u funkcioniranje bilo kojih institucija, dapače, neskrivenih nastojanja da se institucije ruše, želje za destrukcijom svega, apokaliptične slike budućnosti koje prikazuju neke skupine i mediji, stvaranje okružja bez perspektivnosti, mraka iz kojeg se uopće ne vidi svjetlo, istaknuo je potpredsjednik Sabora.
Posebno je naglasio kako se moramo trgnuti iz mraka i pogledati prema svijetlu, oduprijeti se tome da nam agresivni nameću svoje ideologije pod krinkom političke korektnosti te oduprijeti se tome da zagovaramo kulturu smrti umjesto kulture života. –Budući da su građani Hrvatske u ogromnoj većini vjernici tu vjeru valja očitovati u svakodnevnom životu, pogotovo kada nam je najteže, zaključio je akademik Reiner.
Ludbreško svetište veže se uz čudesni događaj koji se zbio 1411. godine kada se tijekom mise, u pretvorbi kruha i vina u kaležu, doista pojavila krv. Ono je među rijetkima u svijetu priznato bulom, a Sabor je 1739. godine u njemu odlučio izgraditi zavjetnu kapelu čiju je gradnju 1940. godine pokrenuo zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a 1994. godine ju je blagoslovio kardinal Franjo Kuharić.