.png)
Zagreb – Odbor za poljoprivredu održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o poslovanju i nastavku proizvodnje u Petrokemiji Kutina d.d. zbog zabrinutosti vezanih uz osiguranje dovoljne količine mineralnih gnojiva po pristupačnim cijenama, koja su poljoprivrednicima potrebna za sjetvu.
–Zbog energetskog šoka, volatilnosti energetskog tržišta, porasta cijene plina i nesigurnosti opskrbe plinom koji je glavna sirovina i energent za proizvodnju mineralnih gnojiva, ali i prisutne netržišne konkurencije u nabavci mineralnih gnojiva koja se uvoze iz trećih zemalja, a pri tome ne udovoljavaju kriterijima kojima moraju udovoljiti gnojiva proizvedena u Uniji, poslovanje Petrokemije d.d., jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj, dovedeno je u pitanje, rekao je uvodno predsjednik Uprave Petrokemije d.d. Davor Žmegač. Dodao je i kako je u proteklom razdoblju Petrokemija provela optimizaciju i racionalizaciju poslovanja, no, prema njegovim riječima, bez potpore s državne i/ili europske razine, Petrokemija neće moći nastaviti proizvodnju, koja je obustavljena proljetos te u tom smislu Hrvatska, kao najveći pojedinačni vlasnik Petrokemije d.d., mora žurno kreirati model za nastavak proizvodnje mineralnih gnojiva.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić je rekao kako je Petrokemija uz HEP najveći pojedinačni potrošač plina u Hrvatskoj i kako je hrvatska Vlada u proteklom razdoblju aktivno sudjelovala u osiguranju održivosti poslovanja Petrokemije d.d. Kutina kroz dokapitalizaciju i restrukturiranje Petrokemije d.d. Rekao je i kako je dio sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO,) u iznosu od 100 milijuna kuna, planiran za emisije CO2, kojim bi se trebalo smanjiti opterećenje koje Petrokemija d.d. ima u plaćanju emisija za stakleničke plinove, što će povećati njenu konkurentnost. Milatić je dodao kako će se nakon novelacije Zakona o strateškim robnim zalihama, u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, pristupiti izradi nove bilance, što bi, prema njegovim riječima, moglo rezultirati uključivanjem mineralnih gnojiva u bilancu, ukoliko se osiguraju tehničke mogućnosti za njihovo skladištenje.
Govoreći o pokrivanju potreba hrvatskih poljoprivrednika za mineralnim gnojivima državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak je rekao kako se iz Petrokemije pokriva 60 posto tih potreba te dodao kako su, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, osigurane dovoljne količine mineralnih gnojiva za jesensku sjetvu. –Ministarstvo poljoprivrede je kroz potporu male vrijednosti osiguralo 200 milijuna kuna za nabavku mineralnih gnojiva, dok je oko 1 milijardu kuna osigurano u novom paketu pomoći za poljoprivrednike i ribare, rekao je Majdak.
–Petrokemija je jedina tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i ujedno naša najveća kemijska industrija koja zapošljava 1300 radnika i čiji je utjecaj preko 25 posto na lokalni i regionalni proračun, rekla je Marijana Petir te dodala kako poremećaji na tržištu, rat u Ukrajini, vrtoglavi rast cijene plina, 50 do 300 posto rast cijene mineralnih gnojiva, ali i 176 000 hrvatskih poljoprivrednika kojima su gnojiva potrebna za proizvodnju, zahtijevaju pronalazak rješenja. Upitala je predstavnike ministarstava hoće li hrvatski poljoprivrednici imati dovoljno mineralnih gnojiva po pristupačnim cijenama za sjetvu jer je to, kako je naglasila, preduvjet za očekivane prinose te upitala nije li dugoročno ipak bolje pronaći model za potporu nastavku proizvodnje u Petrokemiji d.d., umjesto ovisnosti o uvozu. Petir je ujedno podsjetila i na paket pomoći Vlade Republike Hrvatske vrijedan 21 milijardu kuna kojim je pokazala širinu i socijalnu osjetljivost, no dodala je kako je važno na europskoj razini s drugim državama članicama zatražiti donošenje mjera kojima bi se olakšalo poslovanje tvrtki koje su od strateškog interesa, a nisu obuhvaćene nacionalnim paketima pomoći, kao što je Petrokemija. Također je rekla da se trebalo izmijeniti Zakon i mineralna gnojiva uvrstiti na popis strateških robnih zaliha te na taj način osigurati dovoljno mineralnih gnojiva poljoprivrednicima, a Petrokemiji omogućiti da premosti ovo teško razdoblje.
Nikša Vukas se složio s predsjednicom Odbora Petir kako je nastavak poslovanja Petrokemije d.d. strateški nacionalni interes, no u očitovanjima nadležnih ministarstava, kako je rekao, ne vidi se volja za nastavak proizvodnje mineralnih gnojiva, pa bi u tom smislu, po njegovim riječima, Hrvatska, kao pojedinačni vlasnik Petrokemije, ali i vlasnik INE, trebala ponuditi odgovarajuća rješenja. Ružica Vukovac izrazila je bojazan kako bi posljedice prestanka proizvodnje u Petrokemiji najviše mogli osjetiti poljoprivrednici i upitala je za iskustva drugih država. Stipan Šašlin postavio je upit o alternativnim izvorima plina preko kojih bi se mogla opskrbljivati Petrokemija, a Ivana Posavec Krivec je ukazala na važnost iznalaženja rješenja za nastavak rada Petrokemije d.d. i upozorila na negativan utjecaj koji bi na lokalnu i regionalnu zajednicu moglo imati potpuno zaustavljanje proizvodnje u Petrokemiji d.d. Goran Ivanović je podsjetio kako su veći proizvođači mineralnih gnojiva u Europi zaustavili svoje proizvodnje, pa je pozvao da se cijeli problem promotri i iz te perspektive te razmisli o traženju zajedničkog rješenja. je Podsjetivši na stratešku važnost Petrokemije Ljubomir Kolarek je izrazio mišljenje kako država nije okrenula leđa Petrokemiji.
Nakon provedene rasprave predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je predložila, a članovi Odbora jednoglasno usvojili, preporuku kojom Odbor poziva nadležna državna tijela na osiguranje preduvjeta za opskrbu hrvatskih poljoprivrednika dostatnim količinama mineralnih gnojiva po pristupačnim cijenama kako bi se pripremili za sjetvu te svojim aktivnostima poduprli održivost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i sigurnost opskrbe hranom. U tom smislu, Odbor smatra kako je važno uspostaviti model kojim bi se osigurao nastavak proizvodnje mineralnih gnojiva u Petrokemiji d.d. Kutina i konkurentnost te tvrtke. Usvojen je i prijedlog da Odbor za poljoprivredu, koristeći institut „političkog dijaloga“ s Europskom komisijom, od iste zatraži provođenje aktivnosti kojima bi na razini EU osigurala potpora europskim tvrtkama za proizvodnju mineralnih gnojiva radi postizanja održivosti poljoprivredne proizvodnje.