Zagreb – U Saboru je u četvrtak održana tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na kojoj se raspravljalo o trenutačnoj situaciji u području zdravstvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti, kao i problemima koji su nastali za vrijeme pandemije COVID-a 19 koja je u velikoj mjeri utjecala i na život osoba sa šećernom bolešću.
Ovom se sjednicom željelo još jednom ukazati na veliki javnozdravstveni problem šećerne bolesti u Hrvatskoj te istaknuti važnosti prevencije, edukacije i ranog otkrivanja šećerne bolesti, posebno u okolnostima pandemije COVIDA-19. U raspravi su uz članove Odbora sudjelovali i stručnjaci iz područja endokrinologije, predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
Potpredsjednica odbora Maja Grba-Bujević uvodno je podsjetila kako je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora već niz godina uključen u aktivnosti koje su usmjerene na suzbijanje ovog "tihog ubojice" modernoga doba, počevši od usvajanja Rezolucije o šećernoj bolesti koju je Hrvatski sabor usvojio 2011., Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2015. – 2020., tematskim sjednicama i okruglim stolovima na kojima su, između ostalog, evaluirane regionalne aktivnosti u borbi protiv šećerne bolesti. -Naš Odbor je također prošli tjedan uputio u proceduru Prijedlog za proglašenjem 14. svibnja "Hrvatskim danom šećerne bolesti" kako bismo dali dodatnu važnost ovoj temi dva puta godišnje, s obzirom da se Svjetski dan šećerne bolesti obilježava 14.11., kazala je Grba-Bujević.
-Dijabetes je vodeći uzrok smrti kod 8.2 posto od ukupno umrlih osoba te se nalazio na trećem mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. nakon ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti, istaknula je Grba–Bujević te dodala kako je broj osoba s dijagnosticiranom šećernom bolešću posljednjih godina rastao u prosjeku 3.7 posto godišnje, a broj novooboljelih se kretao u rasponu od 30 do 40 tisuća godišnje.
Predstojnik Sveučilišne klinike "Vuk Vrhovac" i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora doc. dr. sc. Dario Rahelić govorio je o zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću u RH, a ujedno je podsjetio i na relevantne podatke o oboljelima na svjetskoj razini. -Situacija u svijetu je alarmantna jer se procjenjuje da ima 460 milijuna oboljelih, a ukupna brojka će do 2045. premašiti 600 milijuna, naglasio je dr. Rahelić. -Dijabetes je "treća najnaseljenija zemlja svijeta" kada bismo gledali brojnost oboljelih, svakih 6 sekundi jedna osoba umre od šećerne bolesti, a godišnje od njega umre 4 milijuna ljudi, pojasnio je. Kao velik problem u Hrvatskoj je istaknuo što preko 50 posto ljudi ne zna da ima šećernu bolest. Prema broju oboljelih prednjače Grad Zagreb i Splitsko - dalmatinska županija. –Dijabetes je 2006. bio deveti uzrok smrti, a 2019. je treći uzrok smrti, a zabrinjavajući su podaci da je 2019. godine u Hrvatskoj bilo 315 tisuća oboljelih, dok sljedeće, 2020. godine 310 tisuća, što znači da je 5.000 osoba sa šećernom bolesti preminulo, upozorio je dr. Rahelić.
Osvrnuo se i na troškove liječenja oboljelih koji su se od 2009. do 2016. skoro udvostručili, a 88 posto toga troška odnosi na liječenje komplikacija šećerne bolesti. Što se tiče skrbi o oboljelima, posebno je naglasio važnost povećanja broja medicinskih sestara edukatora i nutricionista u regionalnim dijabetološkim centrima. –Potrebno je udružiti snage, puno ranije otkrivati šećernu bolest, u čemu veliku ulogu imaju preventivni i sistematski pregledi, promijeniti kurikulume medicinskih fakulteta te više pažnje posvećivati preveniranju i liječenju debljine, kazao je dr. Rahelić.
Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach govorila je o aktivnostima Saveza u vrijeme pandemije COVID-a 19, među kojima su, među ostalim, edukacije o šećernoj bolesti, kampanja "Pokreni se" koja je usmjerena na osvješćivanje važnosti kretanja za oboljele od dijabetesa, organiziranje online predavanja, radijskih emisija o temi šećerne bolesti itd.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva dr. med. Silvio Bašić govoreći o porastu oboljelih od šećerne bolesti kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, naglasio je kako dinamičan stil života u urbanim sredinama dovodi do nebrige o vlastitom zdravlju te uz manjak tjelesne aktivnosti i nezdravu prehranu uvelike doprinosi riziku od oboljenja od dijabetesa. –U Hrvatskoj imamo vrlo nezdrav način života, mi smo prema nekim istraživanjima druga nacija u Europi po pretilosti, istaknuo je dr. Bašić –Ministarstvo zdravstva je prepoznalo važnost ove bolesti te su šećerna bolest i njena prevencija svrstani u Nacionalni plan razvoja zdravstva, kazao je. Također je istaknuo kako je potrebno postići ravnomjernu zdravstvenu zaštitu na nivou cijele Hrvatske te ujedno apelirao na građane da se pridržavaju mjera i cijepe kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i stvorili uvjeti da svaka osoba može dobiti adekvatnu liječničku skrb.
Tea Strbad, pomoćnica ravnatelja za medicinske proizvode HZZO-a, kazala je da HZZO za lijekove za liječenje šećerne bolesti izdvaja više od 450 milijuna kuna. -Za usporedbu potrošnje, može se navesti potrošnja od prije 14 godina kad je potrošnja bila oko 200 milijuna kuna, što znači da je u zadnjih deset godina udvostručena, kazala je Strbad. Pojasnila je kako se potrošnja za lijekove iz godine u godinu povećava, s jedne strane zbog uvođenja novih lijekova i njihovih kombinacija u terapiji, a s druge strane zbog bolje i brže dijagnostike te posljedično značajnog povećanja broja oboljelih osoba. Kazala je kako je pandemija COVID-a 19 utjecala i na bržu nabavku pomagala za oboljele, posebno novih, kao što su senzori za kontinuirano mjerenje šećera. Još je jednom istaknula kako se velik dio novca troši na liječenje komplikacija.
Zaključno, potpredsjednica Odbora Grba-Bujević, najavila je skoro održavanje tematske sjednice Odbora o pandemiji ovisnosti u doba COVID-a 19.